U EU nas nastoje privući pravima koje već imamo

U televizijskom spotu 'tipična' hrvatska obitelj, građani Europske unije, od aviokompanije dobivaju nadoknadu troškova i noćenje zbog otkazanog, ranije rezerviranog leta. Pritom se ne kaže da to pravo nemaju samo građani EU već svi oni koji putuju prema nekoj ili iz neke europske zračne luke, bez obzira jesu li Pakistanci, Indijci, Hrvati ili Danci.

Vrijedi razmisliti, zar ne? naziv je kampanje koju je pokrenula Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj. Kao njen sastavni dio 'lansirana' su i dva propagandna tv spota koji se već 'vrte' na televizijskim postajama. Ostatak ćemo (koje li sreće) imati priliku vidjeti tjedan dana prije glasanja o ulasku u EU, do kojeg je ostalo manje od mjesec dana. Njihov cilj je potaknuti hrvatske glasače da na predstojećem referendumu dadu potporu ulasku Hrvatske u navedenu zajednicu.

Međutim, svi oni koji su od 'Europljana' očekivali i poneku objektivnu informaciju o onome što Hrvate čeka ulaskom EU, ostali su razočarani.

Za zapitati se u kojoj to zemlji žive delegati EU-a kad u promidžbenim spotovima hrvatsku obitelj s dvoje djece koja putuje na odmor u Italiju ili presjeda na avion u Berlinu vide kao 'tipičnu', kao nešto s čime bi se svi mogli poistovjetiti?

No, to nije ono najgore. U spotovima EU delegati 'brutalno' izvrću činjenice pripisujući svima dostupne povlastice isključivo članstvu u Europskoj uniji.

Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr

Depresija i demokracija

Vrijeme je da nazovemo trenutnu situaciju pravim imenom - depresija. Da budemo iskreni, nije riječ o punokrvnoj reprizi Velike depresije, ali to nam i nije neka utjeha. Nezaposlenost i u Europi i u Americi i dalje je katastrofalno visoka. Vođe i institucije sve više gube ugled. A demokratske vrijednosti su pod opsadom.

Visoka stopa nezaposlenosti nije u redu sve dok nije na razini iz 1933., a zloslutne političke trendove ne smijemo odbacivati samo zato što nigdje na vidiku nema Hitlera. Razmotrimo detaljnije što se odvija u Europi, ne zato što je sve u redu s Amerikom. Prvo, kriza eura ubija europski san. Zajednička valuta trebala je spojiti države, a umjesto toga izrodila je atmosferu gorčine i međusobnog optuživanja. Neprestani zahtjevi za većom štednjom bez ikakvih mjera za povećanje rasta samo su nanijeli dodatnu štetu. Propali su kao gospodarska mjera te pogoršali stanje nezaposlenosti bez da su vratili povjerenje, pa se cijeloeuropska recesija sada doima još izglednijom, čak i ako se uspije otkloniti trenutna prijetnja financijske krize. Izrodili su i neviđeni gnjev jer su brojni Europljani bijesni zbog onoga što se pogrešno ili pravilno tumači kao (pre)snažan iskaz njemačke moći. Nitko tko je iole upoznat s europskom poviješću ne može promatrati ovo uskrsnuće neprijateljstava bez da protrne. No možda se događaju još gore stvari. Desničarski populisti bilježe rast od Austrije, gdje je Stranka slobode (čiji je predsjednik nekada bio povezan s neonacistima) prema rezultatima anketa izjednačena s nekim dugovječnijim strankama, do Finske, u kojoj je protuimigracijska stranka Pravi Finci ostvarila iznenađujuće dobar rezultat na izborima. Riječ je o bogatim državama čija su se gospodarstva prilično uspješno othrvala krizi. A situacija doista ne miriše na dobro u siromašnijim zemljama središnje i istočne Europe. Prošlog je mjeseca Europska banka za obnovu i razvoj zabilježila nagli pad podrške javnosti za demokraciju u "novim članicama Europske unije". Nije iznenađenje da je najveći gubitak vjere u demokraciju zabilježen u zemljama koje su bile najteže pogođene gospodarskim previranjima. U Mađarskoj, demokratske institucije već su počele propadati. Naime, jedna od glavnih mađarskih parlamentarnih stranaka, Jobbik, kao da je izišla iz noćnih mora 1930ih. Nesklona je Romima, antisemitska je, a ima i vlastitu paravojsku. No glavna je prijetnja ipak vladajuća stranka desnog centra Fidesz. Fidesz je prošle godine ostvario nadmoćnu većinu u parlamentu, ponajviše iz gospodarskih razloga.

Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr

50 odgovora na pitanja o EU (10)

Pitanje 10. Kako će se ulazak Hrvatske u EU manifestirati na Hrvate iz BiH koji imaju dvojno državljanstvo?

Službeni odgovor: Ovo pitanje nije u nadležnosti EU. Svaka država članica, pa tako i RH, može zakonom urediti pitanje svojeg državljanstva.

Moje mišljenje: Neće biti nikakvih promjena.

Nigel Farage: Kako se Hrvatsku mitom i silom ugurava u Europsku uniju

Nigel Farage u Europskom parlamentu objašnjava kako se Hrvatsku na razne načine (mitom, prijevarom, lažima) gura u EU. Prilično je šokantno da ovo nećete čuti niti od jednog hrvatskog političara.

Iluminati: Tajna i elitna društva vode Italiju i Grčku?

Nove premijere Italije i Grčke, Montija i Papademosa, povezuje članstvo u elitnom globalnom klubu – Trilateralnoj komisiji, a Monti je ujedno član Bilderberške skupine

Dok se u SAD-u od rujna održavaju prosvjedi protiv banaka i velikih korporacija predvođeni pokretom Zauzmi Wall Street, koji su se proširili i na druge krajeve svijeta kulminirajući 15. listopada, Grci i Talijani dobili su u vrijeme duboke krize nove premijere i to – predstavnike bankarskog sektora i tajnih društava koja gospodare svijetom. I dok je svjetsko stanovništvo ogorčeno zbog rastućeg siromaštva i nezaposlenosti zbog korporativnog kapitalizma, novog talijanskog i grčkog premijera povezuje članstvo u elitnom globalnom klubu – Trilateralnoj komisiji. Naime, Mario Monti, predsjednik je europskog ogranka Trilateralne komisije, a Lucas Papademos – njen član.

Za spašavanje projekta najvećih moćnika svijeta, sudeći prema onome što se dogodilo u Italiji i Grčkoj, ne biraju se žrtve, pa čak ni one krupne, kakav je bio dugogodišnji talijanski premijer Silvio Berlusconi, ili Grk s bogatim političkim iskustvom George Papandreou, pišu srpski mediji. No, njihova moć nije bila dovoljna da bi ispunila zahtjeve Europske središnje banke i MMF-a, bez čije podrške servisiranje ogromnih dugovanja graniči s nemogućom misijom.

 

Od čelnika prijelaznih vlada »na određeno vrijeme« očekuje se da spase Italiju i Grčku od bankrota. To podrazumijeva bolne mjere povećanja poreza, otpuštanja viška radnika, manje ili zamrznute plaće za više rada, duži radni vijek za niže mirovine, rezove u zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, infrastrukturi. Čelnici EU otvoreno pričaju o tome da će kredite, privatizaciju javnog vlasništva kao i rezove radničkih i socijalnih isplata najbolje odraditi upravo ljudi iz bankarskog miljea. Pitanje je sada hoće li takvi ljudi ostati vjerni bankarskom miljeu ili svojoj zemlji koju trebaju izvesti iz krize?

Gotovo istovremeno, sličnim postupkom, u Grčkoj i Italiji postavljeni su premijeri s američkim iskustvom, koje povezuje ugled stečen u svijetu financija i bankarstvu, kao i članstvo u jednom od najelitnijih svjetskih klubova.

Cijeli članak pročitajte na novilist.hr

Grci priredili veliki šok Europi

Nakon što su se čelnici eurozone jedva uspjeli dogovoriti oko pomoći Grčkoj, premijer te zemlje šokirao je svijet. Pozvao je građane da odluče jesu li za provođenje mjera koje traže pozajmljivači, a ankete pokazuju da većina Grka na tu pomoć gleda negativno.

Grčki premijer George Papandreou je u ponedjeljak neočekivano pozvao građane na referendum, navodeći potrebu za širom političkom potporom fiskalnih mjera i strukturnih reformi koje od njih zahtijevaju međunarodni pozajmljivači. Referendum donosi neizvjesnost na tržišta i novu prijetnju Europi, nakon što su se čelnici eurozone prošli tjedan jedva dogovorili oko pružanja pomoći Grčkoj, prenosi Reuters.

Odbiju li ju, pomoć neće nikome dodijeliti

"Ova situacija je tako napeta da se gotovo radi o njihovom glasovanju o članstvu u EU", izjavio je za MTV3 Alexander Stubb, finski ministar za europska pitanja i vanjsku trgovinu.

Grci negativno gledaju na pomoć

EU-ov paket predviđa novi zajam od stotinu milijardi eura i otpis 50 posto grčkog duga u privatnom sektoru. Najnovije ankete pokazuju kako većina Grka negativno gleda na pomoć.

Cijeli članak pročitajte na net.hr

Hrvatska će biti teren na kojem će EU izgraditi svoje vikendice

To što premijerka najavljuje da ćemo za jedan euro uplaćen u proračun Unije dobivati nazad tri, to su iluzije. Oni imaju program koji je postavljen tako da ga se ne može ostvariti jer bi bilo potrebno dosegnuti kriterije koji su nemogući.

Makroekonomist dr. Branimir Lokin, doajen hrvatske ekonomije, spada u rijetku skupinu domaćih eurorealista, odnosno javnih djelatnika kod kojih ulazak u Europsku uniju izaziva i određenu sumnju, a ne samo euforiju.

Lokin otvoreno govori i o rijetko spominjanim brojkama koje jamče hrvatsku financijsku stabilnost, koje »stranački ekonomisti«, odnosno zagovornici političkih opcija među ekonomskim stručnjacima, u žaru političkih polemika redovito zaboravljaju.

Koliko je država financijski stabilna i može li nam se, ipak, dogoditi grčki rasplet?

– Glavni stožer hrvatskog financijskog sustava je devizna štednja građana koja sada iznosi devet milijardi eura. Istodobno, HNB ima rezerve od 11 milijardi eura u inozemstvu. To su velike državne rezerve. Ako bismo primijenili recept MMF-a, dogodio bi se snažan pad standarda i imali bismo odljev deviza iz štednje. Ideja devalvacije mogla bi uzdrmati kunu i kroz nekoliko mjeseci došlo bi do »grčke krize«. To je lanac koji bi poskupio život, uzdrmao bi ljude, poskupio otplatu kredita i potpuno poremetio monetarni sustav. Postali bismo insolventni prema inozemstvu i to mi govori da u MMF-u imaju loše ekonomiste koji ne znaju što rade.

Povremeno do javnosti dođu loše vijesti oko problema s otplatom državnih kredita prema inozemnim bankama.

– Radi se o lažnim uzbunama. Barata se tzv. stanjem duga, koji je sada 46 milijardi eura. Zaboravlja se da on nije povećan godinu i pol dana, iako se uzimaju nova opterećenja. To znači da su otplate redovne, regularne i visoke. Ali, analitičari koji se time bave ne govore kako naš bankarski sustav, HNB i komercijalne banke, potražuje iz inozemstva 22 milijarde eura, kroz devizne pričuve i štednju građana. Sustav je strahovito stabilan.

Dakle, naš neto dug je 23 milijarde eura i zato država dobiva redovito kredite kada su potrebni. Od 2006. do prosinca 2010. naše potraživanje u »stanju duga« poraslo je s 51 na 63 posto, što znači da smo likvidniji no što smo bili. Možemo se još godinama zaduživati i ništa se neće promijeniti. Osim toga, naša sredstva su promptno upotrebljiva, dok su krediti na dugi rok otplate. Ljudi koji stvaraju paniku oko toga očito ne poznaju stanje.

 

Može li Kina, kao brzo rastuća ekonomija, otkupiti hrvatske dugove, kao što predlaže Grčkoj i Mađarskoj?

– Može, samo je pitanje što bi tražili zauzvrat. Pokušali su ući u riječku luku te je razvijati zajedno s nizinskom prugom za Mađarsku. Hrvatska je to odbila, jer joj EU to nije dopustio. Sada je Europa ušla u riječku luku, odnosno u kontejnerski terminal preko filipinskih ulagača, ali oni neće graditi nizinsku prugu. Traže da je gradimo sami, iako bi je Kinezi bili napravili. To je samo jedan primjer loše odluke pod pritiskom Europe. Druga stvar je odustajanje od mediteranske regije, na kojoj inzistira Francuska.

Što Hrvatska, zapravo, dobiva ulaskom u Europsku uniju na ekonomskom polju?

– Ništa. Tržište je isto kao do sada, nećemo dobiti nova tržišta i bolje reference. Carina neće biti, ali one ni sada ne remete našu konkurentnost. Želim reći da mi u EU ulazimo malo kasno. To treba shvatiti, ali političarima se to ne može objasniti.

Godinama u Hrvatskoj postoji snažan izvoznički lobi koji traži devalvaciju kune.

– U posljednje vrijeme se ne čuju. A godinama prije je tako govorio krug ljudi koji su privatizirali državna poduzeća, s jakim izvoznim prerogativima. Oni su tražili devalvaciju kako bi mogli više zarađivati. No, sada su se takvi zahtjevi iscrpili – pokazalo se da je uvoz rastao brže od izvoza te da time ne bi ništa dobili.

 

Govorilo se da bi devalvacija pojačala konkurentnost turizma.

– Turizam ne bi time mnogo dobio. Tu dobit uzeli bi mu kroz porez i doprinose. Osim toga, cijena u turizmu je vezana uz uvozne cijene, tako da se to ne bi isplatilo.

Cijeli članak pročitajte na novilist.hr

Svjetski moćnici uz pomoć Rohatinskog i Škegre namjerno su nas gurnuli u ropstvo

Ugledni ekonomist i diplomat tumači kako međunarodna financijska oligarhija razara bankarske sustave da bi države postale ovisne o njima, objašnjava zbog čega je protiv EU, otkriva kako bi se mogli riješiti dužničkog ropstva, te tvrdi da bi Rohatinski i Šuker morali odgovarati zbog protuustavnog djelovanja.

Mr. Karino Hromin Sturm teško se probija u medije zbog čega je za njegovu 'Strategiju razvoja Hrvatske na temelju državnog intervencionizma' malo tko čuo. Žestoki je protivnik neoliberalizma i Europske unije, poznat je po tvrdnji da je međunarodna financijska oligarhija namjerno izazvala svjetsku krizu i uništila hrvatske banke, pa ne čudi da ga domaći mediji, uglavnom pod paskom stranih banaka, posve ignoriraju. Nekadašnji bliski suradnik uglednog dr. Branka Horvata stoga je vrlo rado pristao na razgovor za naš portal.

Tvrdite da je kriza 2008. namjerno izazvana kako bi se uski krug ljudi obogatio. Možete li tu tezu objasniti?

- Dakako da je sve bilo organizirano i dirigirano. Novim svjetskim poretkom dirigira svjetska financijska oligarhija, što je lako dokazivo. Jer kapital, kao ni energija, ne mogu nestati. Uzmite samo za primjer jake investicijske banke poput Lehman Brothersa, koja je otišla u stečaj. To se dogodilo mjesec dana nakon objave da će biti stečaj. Sve je bilo izrežirano od strane financijske oligarhije. Lehman Brothers je, primjerice, imala kapital od 756 milijardi dolara, no on je nestao! Lehman Brothers banka je, dakle, otišla u stečaj, baš kao što je kod nas namjerno uništeno 25 banaka za vrijeme guvernera Škreba. Ako banka ima tvornicu, s njezinom propašću propada i tvornica. Zamislite koliko je u Hrvatskoj bilo vrijednosti u tih 25 banaka! Banke su nestale, a s njima je nestao i kapital kojeg je netko preuzeo. No, o tome do danas nitko ne govori.

Što se dogodilo s preostalim bankama?

- One su na vrlo čudan način privatizirane. Kako? Vlada ih je s 50 milijardi kuna sanirala, a prodala ih je za svega 7 milijardi. Svi građani koji su radili u poduzećima osnivali su te banke, što znači da je to bio naš kapital. No, država je podržavila taj društveni kapital, što nije smjela jer je to bilo privatno vlasništvo. Hrvatska Vlada nedavno je dignula kredit od dvije milijarde kuna, da bi otplatila sanaciju tih banaka iz 1991. godine. Oni dvadeset godine, dakle, nisu platili sanaciju, ali su bili toliko lukavi da su uzeli kredit kod Erste i Hypo banke, jer bi bilo preapsurdno da su taj kredit uzeli kod Zagrebačke ili Privredne banke koje su prethodno skupo sanirali, a koje danas imaju fantastičnu dobit. Hrvatski porezni obveznici još uvijek otplaćuju sanaciju tih banaka!

Bivši ministar financija, Borislav Škegro, tvrdi da smo dobro i prošli?

- Škegro je posebna priča. On je bio ministar financija i potpredsjednik Vlade, a danas je potpredsjednik fonda koji barata milijardama, i koji sada govori: 'da se niste usudili dirati banke'. Jasno je zbog čega. On i guverner Škreb su bili umiješani u privatizaciju i likvidaciju hrvatskih banaka. A nakon toga, Škreb je nagrađen mjestom direktora MMF-a u Albaniji. Aktualni guverner Rohatinski također je nagrađen zato što je bio poslušan i jer je izvršavao naredbe MMF-a i Svjetske banke.

Za čiji interes?

- Pa ne valjda za naš. Za interes onih koji mu daju takve naloge. Uloga Hrvatske narodne banke, prema članu 53 Ustava RH, je stabilnost valute, unutrašnja i vanjska likvidnost. Rohatinski samo održava stabilnost. Guverneri Škreb i Rohatinski, te ministri financija Škregro i Šuker zadužili su nas za 47 milijardi eura, dok je unutrašnji dug za njihova mandata narastao na čak 40 milijardi kuna. Zadužili su državu za oko 75 milijardi eura! Pitam vas. bi li ijedan direktor ostao na vlasti 20 godina da svake godine negativno posluje?

Zašto guvernera Rohatinskog kazneno ne prijavite zbog toga?

- Dobra ideja. Jer ako je bračni par Pevec u zatvoru zbog toga što su doveli u financijske poteškoće trgovačku kuću Pevec koja je njihovo vlasništvo i koju su oni izgradili svojim novcem, postavljam pitanje zašto guverner i ministri ne odgovaraju za istu stvar. Jer za razliku od Peveca, guverner i ministri financija troše novac poreznih obveznik. No, nitko njih ništa ne pita. Zato je i moguće da ćemo se sada ponovno zadužiti. Uzet ćemo kredit, povećati glavnicu s pedeset na šezdeset milijardi eura, a oni će novce opet potrošiti. A poznato je da uz veću glavnicu imamo i veću kamatu. Samo ove godine imamo otplatu kamata od 15 milijardi eura. Za to vrijeme glavnica stoji. Usporedimo li taj podatak s činjenicom da smo u trećem kvartalu ove godine postigli tek 0,8 posto rasta, doći ćemo do zaključka da glavnicu nikada nećemo vratiti. Prema tome, država će se morati opet zadužiti.

Jesmo li u dužničko ropstvo ušli zbog nesposobnosti hrvatskih političara i guvernera HNB-a, ili nas je netko sistemski tamo gurao?

- Sigurno nije bilo slučajno. Princip je ovakav: daju vam kredit koji ne možete otplatiti, onda dobijete drugi kredit da bi otplatili ovaj prvi. Glavnica se povećava, povećavaju se kamate, pa ne stignete otplatiti kamate, dok glavnica stalno raste. Zemlje su prisiljene zaduživati se, a tako gube financijsku suverenost. Taj sistem je smišljen od strane međunarodne financijske oligarhije. Posljedice takve politike najbolje se vide u Grčkoj.

Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr

Mediteran radi, Bruxelles se gradi

Usporedbom s Jugoslavijom, koju ponavlja od savjetovanja do savjetovanja i od jednog intervjua do drugog, glasoviti slovenski ekonomist dr. Jože Mencinger već duže od godine dana crta najcrnju moguću budućnost Europske unije. 

To je raspad u kojem bi čak argumenti oružja mogli zamijeniti argumente kao oružje. On kaže (sada u intervjuu “Globusu”) da bi nekontrolirani raspad vodio u “potpuni kaos”. Ne treba dugo razmišljati što bi ta sintagma mogla značiti u kontekstu ponavljanja ne tako davne jugoslavenske teorije i prakse. Na našu mračnu prošlost podsjeća i njegova konstatacija da je “Europska komisija sastavljena od drugorazrednih političara”. Pamtimo li još sve one fizionomije, koje su se uoči raspada Jugoslavije sastajale po nekadašnjim Titovim rezidencijama, demonstrirajući potpunu nesposobnost da na civilizirani način zaustave galopirajuću krizu?

Mnogi su ljudi proživjeli to vrijeme s nekom čudnom mješavinom razuma i emocija, koju je jedna mudra politička novinarka svojedobno opisala ovako: “Znala sam što će se dogoditi, ali u to što sam znala nisam vjerovala…” Nada umire zadnja, glasi uzrečica koja opisuje tu crtu ljudske prirode. Ako je u ono doba i Mencinger imao nekih iluzija, sada ih više nema. Nažalost, to se ne može reći za mnoge druge ljude, posebno za brojne europske političare kratkog pamćenja i uskih interesa. Iako bi i njima sličnosti nekadašnje Jugoslavije i današnje Europske unije morale doslovno bosti oči.

Razvijeni i nerazvijeni

Jugoslavenske su se republike razlikovale po stupnju razvijenosti, pa je, u najekstremnijem slučaju, Slovenija bila više nego četiri puta bogatija od Makedonije. Postojao je, međutim, mehanizam koji je trebao pomoći da se postupno sužava jaz između bogatijih i siromašnijih. Iz posebnog saveznog fonda manje razvijene republike dobivale su povoljne razvojne kredite, a iz budžeta Jugoslavije financirala se određena razina društvenih potreba (zdravstva, školstva…) onima koji za to sami nisu imali dovoljno novca. Pa ipak, nitko nije bio zadovoljan i svi su tvrdili da ih drugi eksploatiraju. Razvijeni su sve to doživljavali kao uteg oko vrata, odnosno kao trošak koji koči njihov razvoj, dok su nerazvijeni dokazivali da sva pomoć koju dobivaju nije ništa prema koristi koju bogatiji ostvaruju na njihovom tržištu.

To je vodilo u stalne sukobe i međusobna optuživanja republičkih i pokrajinskih političkih vodstava, pri čemu su se oko svake reformske odluke sukobljavale dvije grupacije. Nerazvijeni protiv razvijenih. Tako su se problemi zamrzavali umjesto da se rješavaju, a istovremeno se pripremalo i gnojilo tlo za bujanje otrovnog nacionalističkog korova. Početkom 1981., niti godinu dana poslije Titove smrti, tadašnji neprikosnoveni kosovski lider Mahmut Bakali optužio je Jugoslaviju da eksploatira Kosovo. Ono bi se moralo razvijati duplo brže od prosjeka Jugoslavije, a razvija se “samo” 60 posto brže. Naravno, mjereno per capita, dakle po stanovniku, što je jedino realno, ustvrdio je on. Mjesec dana poslije, na Kosovu su izbile demonstracije na kojima se vikalo: “Trepča radi, Beograd se gradi!”

Beograd je bio simbol Jugoslavije, koja je tada svakog dana davala Kosovu 2,6 milijuna dolara. I to ne ovih sadašnjih, već dolara koji su bili jači nego što je danas euro. To je, smatraju mnogi, bio prvi lagum iskopan ispod temelja Jugoslavije poslije nestanka Tita s političke scene.

Danas se u cijeloj Europskoj uniji izvikuju suvremene varijante iste parole. Unija, a prije nje Europska zajednica, imala je pravilo da svaka buduća članica mora ostvarivati najmanje 60 posto prosječnog bruto domaćeg proizvoda svih ostalih članica. Ali od toga se odustalo u zanosu nakon pada berlinskog zida, kad se odjednom sve činilo mogućim i kad su političari povjerovali da je nakon ujedinjenja Njemačke i ostvarenje sna o ujedinjenoj Europi nadohvat ruke. U groznici proširenja, ali i s posebnim ciljem da se spriječi širenje ruskog utjecaja, Unija je narasla na 27 zemalja, među kojima su razlike u razvijenosti čak i veće od onih u nekadašnjoj Jugoslaviji. Nakon medenog mjeseca, bili su dovoljni prvi znaci krize pa da počnu rasprave o tome tko koga iskorištava, tko je lokomotiva, a tko zadnji vagon, tko je marljiv, a tko lijen itd.

Cijeli članak pročitajte na novossti.com

Grčka drama se pretvara u tragediju

'Situacija u Grčkoj se razvija u sve gorem smjeru'. To je bilanca stručnjaka takozvane trojke koji su u Ateni analizirali dugove mediteranske zemlje. Poruka je jasna, ali i zabrinjavajuća za cijelu Europu.

Kontrolori 'trojke' (predstavnici Europske središnje banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije) već u prvoj rečenici svoje analize prenose središnju poruku razvoja 'grčke drame' u posljednja tri mjeseca. Naime, stanje u Ateni je sve gore i gore.

Grčkoj će biti potrebno još više novca ukoliko se želi spriječiti najgori scenarij - bankrot. Grčka će, smatra 'trojka', u slučaju nepovoljnog razvoja tek za deset godina ponovno biti u stanju sama 'servisirati vlastiti dug, naprimjer otplaćivati rate preuzetih kredita. A to je čak devet godina kasnije od termina kojem su se nadali spasitelji eura, piše Deutsche Welle.

Izvještaj 'trojke' šokirao je europske čelnike, koji se u nedjelju sastaju na summitu koji ima samo jedan cilj: pronalaženje rješenja za dužničku krizu.

Objavljene povjerljive analize

Agencija dpa i neke druge agencije objavile su glavne točke 'strogo povjerljive' analize. Tako za 2011. stručnjaci predviđaju porast grčkog duga na oko 162% BDP-a, a do 2013. dug će narasti na 186% BDP-a! Do 2030. ukupni dug mogao bi se 'smanjiti' na 130%, ali Grčka se sve do 2021. "neće moći vratiti na tržište", kako bi sama, bez tuđe pomoći, mogla posuditi svježi novac.

Cijeli članak pročitajte na net.hr

Slovence čeka zamrzavanje plaća, penzija i socijalne pomoći

Nova slovenska vlada morat će već u siječnju iduće godine zamrznuti mirovine, socijalna primanja i plaće u javnom sektoru, ali i provesti strukturne reforme koje je predlagala vlada Boruta Pahora, ocijenio je u razgovoru za ljubljansko Delo ministar za europske poslove i razvoj Mitja Gaspari.

Ako nova vlada, bez obzira na njen sastav, ne prihvati interventni zakon koji je predlagala Pahorova vlada, ali ga je parlament pred raspuštanjem odbio razmatrati, mogla bi reagirati Europska unija jer bi se pokazalo da Slovenija nema operativnih rješenja i mjera koje dokazuju da kontrolira svoj položaj, rekao je Gaspari koji je 11 godina djelovao kao ministar u raznim vladama, a jedan mandat bio i guverner središnje banke.

"Europsku uniju zanimaju samo operativne mjere koje funkcioniraju i sljedeća vlada to će morati imati na stolu", upozorio je Gaspari, dodajući da bi nedonošenje takve mjere manjak u državnom proračunu za iduću godinu povećalo za 350 milijuna eura.

Cijeli članak pročitajte na business.hr

Nakon otpisa dugova privatnih tvrtki Grčka dug na 110% BDP-a!

Ministri financija eurozone zatražit će od privatnih banaka i investicijskih fondova da otpišu veliki dio potraživanja od Grčke, izjavio je danas predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker.

"Složili smo se oko potrebe znatno većeg doprinosa privatnog sektora u spašavanju Grčke", izjavio je Juncker u Bruxellesu, gdje se u subotu održava sastanak ministara financija 27 zemalja članica EU-a.

Sastanak ministara financija samo je jedan u nizu koji se održavaju ovih dana kako bi se dogovorilo sveobuhvatno rješenje za dužničku krizu u eurozoni. U petak popodne sastali su se ministri financija eurozone, u subotu navečer sastat će se njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy.

U nedjelju će se održati dva summita - najprije skup svih 27 zemalja članica, a zatim samo šefova država ili vlada 17 zemalja eurozone. Svi ti pripremni sastanci trebali bi omogućiti donošenje dalekosežnih odluka na novom summitu eurozone u srijedu navečer.

Ministri financija eurozone u petak su donijeli načelnu odluku o isplati šestog obroka od osam milijardi eura koji je dio paketa pomoći u iznosu od 110 milijardi eura dogovorenog u svibnju 2010. godine. Odobrenje je dano nakon što je grčki parlament prihvatio nove drakonske mjere štednje i šesti obrok paketa pomoći trebao bi biti isplaćen do polovice studenog.

Puno veći posao predstoji na drugom paketu pomoći Grčkoj koji je dogovoren 21. srpnja ove godine. Taj paket ukupno je težak 159 milijardi eura, od čega je 109 milijardi javnog novca, a 50 milijardi od privatnog sektora, banaka i investicijskih fondova. Tada je privatni sektor pristao na otpis 21 posto svojih potraživanja, što se sada pokazuje nedostatnim.

Cijeli članak pročitajte na business.hr

U Sloveniji 12,7 posto siromašnih

U Sloveniji se broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva zadnjih godina stalno povećava, a prema podacima za 2010. takvih je 12,7 posto od ukupnog broja stanovništva, odnosno oko 254.000, objavio je u ponedjeljak slovenski ured za statistiku.

Kao limit koji određuje prag siromaštva u Sloveniji vrijedi mjesečni neto dohodak od 587 eura za odraslog člana kućanstva, a postotak onih koji ga ne dostižu znatno je povećan u zadnjih nekoliko godina. U 2009. taj prag nije dostizalo 11,3 posto odraslih.

Unatoč tome, prema indeksima nejednakosti po statističkom dohotku stanovnika, Slovenija vrijedi za jednu od najmanje socijalno raslojenih država, odnosno društava u Europi, a i udio onih koji žive u siromaštvu u njoj je znatno niži od europskog prosjeka koji prelazi 16 posto, objavio je slovenski statistički zavod povodom 17. listopada koji je u UN-u 1992. proglašen Danom borbe protiv siromaštva. (Hina)

Birokratske prepreke otežavaju život stranim studentima u Njemačkoj

Njemačka je poslije SAD-a, Velike Britanije i Australije četvrta zemlja po popularnosti među stranim studentima. No neki smatraju da je sustav diskriminirajući zbog stajališta da je njemačko obrazovanje najbolje.

Dok se njemačka sveučilišta pripremaju za početak nove akademske godine, strani se studenti nemaju baš previše čemu veseliti.

Besplatni pripremni tečajevi jezika na većini sveučilišta su u posljednjih nekoliko godina ukinuti. A sada su iz financijskih razloga, u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji zatvorene i pripremne škole koje je financirala država, a koje su stranim studentima pomagale da se pripreme za obavezni prijemni ispit.

Sedam besplatnih pripremnih škola zamijenit će u toj pokrajini dva privatna koledža: kelnski Cologne Prep Class, koji svoje usluge naplaćuje 5.000 eura po godini, te Freshman Institute na Sveučilištu primjenjenih znanosti u Aachenu, koji godišnje naplaćuje 16.000 eura, u što je uključen i smještaj.

Jedina pripremna škola u saveznoj pokrajini Brandenburgu, na istoku Njemačke, također je zatvorena. Postoji bojazan da će na kraju biti zatvorene sve pripremne škole u Njemačkoj, i da će njihovu ulogu preuzeti koledži koji naplaćuju nastavu, čime će put na njemačka svučilišta biti otvoren samo najimućnijima.

Cijeli članak pročitajte na deutschewelle.de

Grčka je spremna na potpuno zatvaranje i 'majku svih štrajkova'

Grčki premijer George Papandreou, boreći se da zadovolji zahtjeve međunarodnih vođa s još oštrijim mjerama, pozvao je na zajedništvo tvrdeći da će paket kojeg treba prihvatiti parlament izvući Grčku iz krize.

Grčki brodovi 'zavezani su', a smeće je okupiralo ulice Atene pred najveći štrajk radnika u protestu protiv novog paketa poreza i rezanja plaća, piše Reuters.

Sindikati koji zastupaju milijune grčke radnika zakazali su 48-satni štrajk za srijedu i četvrtak u protestu protiv oštrih mjera koje bi nacionalni parlament ovaj tjedan trebao izglasati. Val manjih štrajkova proteklih dana dao je naslutiti kako bi trebao izgledati najveći prosvjed koji bi trebao kulminirati masovnim demonstracijama ispred parlamenta, gdje se očekuju i scene nasilja.

Protest kojeg su grčke novine 'Ta Nea' nazvale 'majkom svih štrajkova' bit će najveći od početka financijske krize od prije dvije godine i zatvorit će sve od državnih ureda do dućana, pa čak i pekara. Grčki premijer George Papandreou, boreći se da zadovolji zahtjeve međunarodnih vođa s još oštrijim mjerama, pozvao je na zajedništvo tvrdeći da će paket kojeg treba prihvatiti parlament izvući Grčku iz krize.

Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr

Siromašne Slovake prisilili da pomognu bogatim Grcima

Unatoč slovačkom 'ne', njemačka premijerka Merkel je jasno poručila: 'do kraja listopada sve će članice prihvatiti povećanje sredstava kriznog EU fonda. Tako je i bilo. Građani svih prezaduženih članica eurozone višestruko su bogatiji od Slovaka iz čijih će džepova Europa sada za sebe  uzeti 7,7 milijardi eura.

Unatoč masovnom negodovanju stanovništva, slovački parlament je u drugom pokušaju 'pristao' financijski učestvovati u europskom kriznom fondu kojim će se pomoći prezaduženim članicama eurozone, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj...

Zanimljivo je pritom da su redom sve prezadužene članice eurozone višestruko bogatije od Slovaka iz čijih polupraznih džepova sada treba uzeti 7,7 milijardi eura kako bi bogati i dalje živjeli.

Koliki je apsurd po srijedi pokazuju i slijedeći podaci economywach.com-a. Grčka s dvostruko više stanovnika, i 3,5 puta većim BDP-om uzeti će novac od siromašne Slovačke čiji umirovljenici primjerice primaju oko četiri puta manju prosječnu mirovinu od Grka.

Istovremeno, da bi održala svoj visoki životni standard ta se mediteranska zemlja zadužila čak 327 milijardi eura (142 posto svog BDP-a) a taj će dug sada morati vračati disciplinirani Slovaci.

O slobodi malih naroda unutar Europske unije, kaže ekonomski analitičar Guste Santini, mnogo govori izjava njemačke premijerke Merkel koja je unatoč slovačkom odbijanju sudjelovanja u kriznom fondu najavila da će 'sve članice eurozone (uključujući Slovačku), do kraja listopada prihvatiti povećanje sredstava Fonda'. Nakon što je jučer zbog protivljenja toj odluci srušena slovačka Vlada, parlament je danas popodne prihvatio odluku da ta siromašna državica jamči sa skoro 8 milijardi eura (skoro desetinom svog godišnjeg BDP-a) za posrnule europske megaekonomije.

Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr

Video: Vrhunac američke hipokrizije u sedam

U SEDAM kratkih minuta predočeni su vrhunci američke hipokrizije koja podržava bunt prosvjednika protiv arapskih autokrata na Bliskom istoku, dok svoje prosvjednike za veću socijalnu pravdu zasipa suzavcem i trpa u marice.

"Ljudi Bliskog istoka kao i ljudi od svuda traže šansu da doprinesu i da imaju ulogu u donošenju odluka koje oblikuju njihove živote. Vođe moraju odgovoriti ovim aspiracijama i pomoći izgraditi bolju budućnost za sve. Moraju gledati na civilno društvo kao na svoga partnera, a ne kao na prijetnju", isječak je to govora američke državne tajnice Hillary Clinton kojim i započinje film, a koji otkriva svu ispraznost i laž američke demagogije o slobodi koja se raspala poput kule od karata na primjeru Wall Street prosvjednika.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Prosvjed protiv elita u više od tisuću gradova

Prosvjednici u Puli, Zagrebu, Rijeci i Splitu naći će se na listi više od tisuću svjetskih gradova na svim kontinentima u kojima će se 15. listopada održati prosvjed 15.O protiv koruptivnog kapitalizma, pohlepe elita i lažne demokracije. Nakon pokreta Occupy Wall Street, gdje od 17. rujna Njujorčani ukazuju na neodrživu povezanost kapitala i politike, koja je ljude raslojila na 1 posto onih koji imaju previše i još im nije dovoljno i 99 posto ostalih, koji žive sve teže, slijedi globalni prosvjed.

Prosvjed će se 15. listopada u 18 sati održati na Trgu Portarata u središtu Pule. Prosvjede je, osim studenata Filozofskog, podržao i Nezavisni hrvatski sindikat i Građanska akcija, a očekuje se i podrška niza nevladinih organizacija.

Nositelji hrvatskih prosvjeda 15.O poručuju građanima da ne očekuju instant rješenja. Najavljeni je prosvjed samo početak dugotrajne borbe. Iako će prosvjednici u nekoliko europskih gradova okupirati burze, kao što je to primjer na njujorškom Wall Streetu, u Hrvatskoj se takve akcije ne očekuju. Prosvjed će biti miran, a na plenumu, koji je također jedna od bitnih karakteristika direktne demokracije, dogovarat će se daljnje aktivnosti.

(Pre)često se zaboravlja na osnovna prava koja su nam oduzeta i bez da smo toga svjesni. Pokret 15.O je tu da bi ljudi izrazili nezadovoljstvo neoliberalnim kapitalizmom koji je svijet otjerao u krizu, radi kojeg ljudi diljem svijeta gladuju kako bi pohlepna elita mogla prosperirati. 15.O želi podsjetiti građane da demokracija nije glasanje na izborima jednom u četiri godine, demokracija nije šutnja, vrijeme tog sustava je prošlo.

Cijeli članak pročitajte na ipress.hr

Nema više lakog novca iz EU-a

Dok se Hrvatska priprema za referendum o ulasku u EU, u Uniji se odvijaju promjene kojima praktički zastarijevaju sve one odredbe koje su upisane u hrvatski pristupni ugovor. Promjene se tiču novca koji Hrvatska može preuzeti iz kohezijskih fondova.

Naime, Europska komisija je u četvrtak predstavila novi koncept kohezijske politike koji bi vrijedio od 2014. do 2020. godine, a u kojem se predlaže smanjenje maksimalnog iznosa koji neka zemlja može godišnje uzimati iz fondova. Tako bi svaka zemlja članica od 2014. godine mogla 'vući' samo 2,5 posto svog GNI-ja (bruto nacionalnog dohotka, što je bruto društveni prihod uvećan za prihode iz inozemstva i umanjen za prihode koji se šalju u inozemstvo). Hrvatska je pak u pristupnom ugovoru dogovorila da iz kohezijskih fondova može vući maksimalno 3,53 posto BDP-a, a ako bi gore navedeni prijedlog EK-a prošao, to bi za našu zemlju značilo razliku od 502 milijuna eura godišnje!

Također, EK je predložila i da se novac iz EU fondova oduzme onim zemljama čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a, a proračunski deficit im je veći od 3 posto. Za usporedbu, Hrvatska po podacima Vlade ima javni dug od oko 50 posto BDP-a, a proračunski deficit je lani bio 4,7 posto.

Cijeli članak pročitajte na net.hr

Zaustavite ih, mi plaćamo cijenu njihovih

"POSTOJI sustav u kojem socijaliziramo gubitke i privatiziramo dobit. To nije kapitalizam, to nije tržišna ekonomija, to je poremećena ekonomija i ako tako nastavimo nećemo uspjeti ostvariti rast i nećemo uspjeti stvoriti pravedno društvo", kazao je Joseph Stiglitz u obraćanju prosvjednicima na Wall Streetu. 

Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine i vjerojatno najcjenjeniji živući ekonomist, prosvjednike je došao posjetiti u društvu kolege Jeffa Madricka. Stiglitz je nedavno držao govor i pred prosvjednicima u Španjolskoj, kojima je također dao podršku.

Zaustavite Wall Street!

Prisjetivši se tog iskustva, Stiglitz je kazao da je sa španjolskim prosvjednicima komunikacija bila puno lakša jer - mogao je govoriti kroz megafon. Prosvjednicima na Wall Streetu, naime, policija ne dopušta apsolutno nikakav sustav za pojačavanje zvuka.

"Činjenica da vam nije dopušteno korištenje megafona je skandalozna. Imamo previše regulacija koje zaustavljaju demokraciju, a nedovoljno regulacija koje bi zaustavljale Wall Street. Trebali bi imati pravo da mirnim prosvjedima izražavate svoje stavove, bez da vas hapse i špricaju suzavcem", kazao je Stiglitz.

"Mi snosimo cijenu njihovih nedjela"

Vrlo brzo se Stiglitz prebacio na "domaći teren". Govoreći o poslovanju banaka, vodeći svjetski ekonomist priznao je da je sustav truo. "Naša financijska tržišta trebala bi raspoređivati kapital i upravljati rizikom. Umjesto toga su zametnuli kapital i stvorili rizik. Mi snosimo cijenu njihovih nedjela", kazao je Stiglitz.

Madrick se u svom obraćanju prosvjednicima prisjetio uloge koju je Wall Street odigrao u ekonomskom kolapsu 2008. godine. "Bankari su svake godine uzimali ogromne bonuse za razvijanje riskantnih strategija, za koje su znali da jednom moraju podbaciti. Ali to ih nije zabrinjavalo, jer su znali da će uspjeti izvući svoj novac prije kolapsa. Zarađujete novac riskirajući, ali nitko vam ga ne oduzima kada vam se planovi izjalove i kad izgubite ogromne količine novca. Političari su to mogli i morali zaustaviti", kaže Madrick i dodaje: "Važno je shvatiti da se nije radilo samo o nizu grešaka. Ne tvrdim da su svi na Wall Streetu kršili zakon, ali neki sigurno jesu. A nitko nije u zatvoru".

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

U Grčkoj kaos

VIŠE od 20.000 ljudi okupilo se na prosvjedu protiv mjera štednje na središnjem atenskom trgu Syntagma. Još 10.000 prosvjednika maršira u Thessalonikiju. Grčki radnici danas su opet stupili u 24-satni generalni štrajk.

U Ateni je došlo do masovne tučnjave između policije i prosvjednika. Policajci su prosvjednike zasuli suzavcem, nakon što su prema njima poletjeli molotovljevi kokteli, petarde i kamenje. Još nije poznato koliko je osoba ozlijeđeno, ali brojka će sigurno biti pozamašna. U neredima je ozlijeđen i fotograf novinske agencije AFP, koji je dobio policijskim štitom po glavi.

Strani novinari tvrde da je nasilne obračune izazvala manja skupina anarhista, njih nekoliko stotina, koji su se prvi počeli obračunavati s policajcima. Prosvjed u centru Atene osigurava oko 1000 policajaca.

Veći dio prosvjednika ne sudjeluje u neredima. Prosvjednici u centru Atene podižu veliku buku, udaraju u bubnjeve i skandiraju parole. Podigli su transparente s porukama poput "Izbrišite dug" i "Bogati moraju platiti".

"Nemamo poslove! Nemamo prava! Nećemo se žrtvovati za šefove!", skandirali su na trgu Syntagma prosvjednici organizirani oko Komunističke partije, koji su se "oboružali" crvenim zastavama.

Grčku tjedni dijele od bankrota

Grčka svoje tekuće obveze, dakle mirovine, plaće i rate duga središnje države, može otplaćivati do sredine studenog. Tada će ostati bez novca. Potvrdio je to i grčki ministar financija Evangelos Venizelos, prenosi Bloomberg.

Sudbina Grčke sada je u rukama Europske unije. Mnogi lideri eurozone nisu zadovoljni mjerama štednje koje je Grčka nametnula svojim građanima u svrhu smanjenja deficita, ali činjenica je da su Grci iskoristili gotovo sve mehanizme koji su im stajali na raspolaganju. Dodatno "stezanje remena" izazvalo bi socijalne nemire kakve ne bi bilo moguće kontrolirati.

Europa mora isplatiti Grčkoj iduću ratu dogovorenog kredita, ili je pustiti da bankrotira. Sve je više europskih političara koji su skloni ovoj drugoj opciji, ali strahuje se da bi bankrot Grčke mogao gurnuti cijeli europski bankovni sustav u ogromnu krizu. Banke ne bi mogle izdavati nove zajmove, što bi dovelo do recesije koja bi zahvatila cijelu Europu, a zatim se i proširila na ostatak svijeta.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Reprogramiranje grčkog duga sve vjerojatnije

Ministri financija članica EU-a vijećaju o stanju u eurozoni i putevima za izlazak iz krize u Grčkoj. Restrukturiranje grčkog duga sve je vjerojatnije, smatra Bernd Riegert.

Opće je poznato da polovicu gospodarske politike u stvari čini psihologija. Dokaz za tu tvrdnju upravo daju sukobljene strane u sporu oko daljnje financijske pomoći Grčkoj. Grčka vlada tvrdi da će bez narednih osam milijardi eura iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) već sada biti nelikvidna te da neće moći isplatiti mirovine i plaće zaposlenima u državnim ustanovama.

Ministri financija preostalih 16 članica eurozone (osim Grčke) sada kažu da Grčka u stvari taj novac treba tek u studenome. Svježi novac će poteći samo ako se Atena još više potrudi. Dakle, obje strane pokušavaju povećati pritisak - pri tome se čini da gospodarske činjenice više ne igraju odlučujuću ulogu.

Europska banka pod pritiskom

Najkasnije početkom ljeta bilo je poznato da Grčka ove godine neće poštivati ranije dogovorene granice državnog deficita. Zašto su financijska tržišta na nedavnu potvrdu te vijesti od strane grčkog Ministarstva financija reagirala padom indeksa na burzama, to ostaje zagonetka - ili, eto, psihologija. Francusko-belgijska banka Dexia i druge banke koje imaju grčke obveznice, našle su se pod pritiskom jer tržišta već unaprijed predviđaju što će se dogoditi.  Restrukturiranje duga Grčke, dakle djelomični oprost uz sudjelovanje vjerovnika, doći će prije ili kasnije. No, što se duže čeka, to će biti skuplje.

Restrukturiranje ili reprogramiranje duga je vjerojatno nužno već u studenome, zato se odlaže i isplata iduće tranše kredita. Na restrukturiranje se prije svega mora pripremiti vjerovnike. To su europske, ali i američke banke, kod kojih Grčka ima dugove.

Vjerovnik je u prvom redu Europska središnja banka koja je od privatnih banaka preuzela veliki dio grčkih državnih obveznica. Restrukturiranje duga će najteže pogoditi grčke banke kod kojih je država zadužena. U načelu se kod napora Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda oko spašavanja Grčke radi o tome da se spasi i podrži europski bankovni sustav.

Banke trebaju podršku

No, već se nazire da sve europske i grčke banke neće moći biti spašene. Neke će morati biti prebačene u tzv. "Bad Bank", kao što se to već nazire kod Dexije. No, za te "Bad Banks" mora jamčiti Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), dakle europski porezni obveznik. To je moguće tek kada svih 17 članica eurozone ratificira novi ugovor o EFSF-u. To se još nije dogodilo, nedostaju Nizozemska i Slovačka. U slovačkom parlamentu se glasuje najkasnije 14. listopada. Podrška je još uvijek neizvjesna. I iz tog razloga spašavanje Grčke odjednom ima vremena do studenoga.

Cijeli članak pročitajte na Deutschewelle.hr

Oporavka nema, idu novi otkazi i stečajevi

U posljednje tri godine Hrvatska je izgubila 160 tisuća radnih mjesta, a kraj 2011. trebao je donijeti preokret i oporavak na tržištu rada. Suprotno očekivanjima, svjetlo na kraju tunela ove godine neće zasjati jer se radna mjesta i dalje brže gube nego što se stvaraju nova, a Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi.

– Tek će posljednje tromjesečje 2012. označiti početak oporavka tržišta rada – ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, u ovotjednim prognozama te banke. Čovjek kojemu je svakodnevni posao gašenje požara po tvrtkama, sindikalac Ivan Tomac, tvrdi da slijede veliki lomovi, unatoč tome što su u obrtu, trgovini, prerađivačkoj industriji i graditeljstvu već nestali deseci tisuća radnih mjesta.

– Slijedi daljnji udar na zaposlenost u gospodarstvu, novi otkazi, smanjenje plaća, veći broj stečajeva, likvidacija i gašenja tvrtki. Nema pomaka ni od države ni od poduzetnika koji bi upućivali na to da će biti drukčije – upozorava Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a.

– Sva podrška prerađivačkoj industriji svela se na deklarativnu, ne vidimo ni jedan pozitivan pomak koji bi preokrenuo zbivanja. Prazna vreća ne može stajati, a Hrvatska je kao prazna vreća i isprazna retorika političara ne znači ništa ni malom čovjeku ni gospodarstvu. Narodu ne treba govoriti floskule nego mu reći da se zemlja nalazi u teškom stanju i pozvati ga da zajedno podnesemo teret idućih pet godina – kaže I. Tomac. Jedan od aktivnijih menadžera, Vladimir Ferdelji, predsjednik uprave Elektrokontakta, vjeruje da, ne bude li radikalnih rezova, slijedi dugo razdoblje tavorenja i padova.

– Hrvatska uz oštre rezove može otvoriti 100 tisuća radnih mjesta u gospodarstvu, ali zato mora otpustiti 40 tisuća zaposlenika u javnoj upravi – ističe Vladimir Ferdelji, koji zajedno sa skupinom menadžera priprema svoju viziju za Hrvatsku, a predstavit će je idućih dana.

Cijeli članak pročitajte na Vecernji.hr

Umjesto bankara, u zatvorima su prosvjednici

POLICIJA u New Yorku oslobodila je većinu od 700 uhićenih prosvjednika protiv korporativne pohlepe na Wall Streetu, javlja BBC. 

Manje od 20 prosvjednika i dalje je zadržano jer ih se tek treba identificirati. Većina uhićenih prosvjednika zaradila je kazne zbog nasilničkog ponašanja te poziv na sud. No, grupa Occupy Wall Street, koja pred Wall Streetom kampira već dva tjedna, kaže da će nastaviti sa svojim demonstracijama.

Policija se zbog uhićenja više od 700 prosvjednika ponovno našla na udaru teških kritika zbog pretjerane upotrebe sile. U dva tjedna otkada traju prosvjedi na Wall Streetu uhićeno je gotovo tisuću prosvjednika, što je znatno više od broja bankara i drugih odgovornih što su svijet odveli u globalnu ekonomsku krizu 2008. godine.

Među 700 uhićenih prosvjednika i novinarka New York Timesa

Podsjetimo, više od 700 ljudi uhićeno je jučer poslijepodne u New Yorku na prosvjedu protiv politike i postupaka Wall Streeta. Prosvjednici su uhićeni zbog blokiranja prometa i pokušaja održavanja neodobrenog marša preko Bruklinskog mosta, javlja Reuters.

Live stream događaja vezanih uz prosvjed možete gledati ovdje.

Uhićenja su se dogodila nakon što se velika skupina prosvjednika koja je sudjeluje u drugom tjednu pokreta Occupy Wall Street (Zauzmimo Wall Street) odvojila od većine koja je koračala nogostupom.

Novinarka New York Timsea Natasha Lennard našla se među uhićenima. "Negdje na pola puta odvojila se skupina koja je htjela zauzeti čitavi most. Željeli su biti uhićeni, to je i bio cilj", ispričala je.  

Međutim, neki drugi svjedoci tvrde da je policija prvo dopustila prosvjednicima hodanje po kolniku da bi ih na kraju dočekao policijski kordon koji ih je, jednoga po jednoga, uhitio. Policija je priopćila da su podnesene prijave protiv prosvjednika koji su nekoliko puta bili upozoreni da će biti uhićeni ako se ne vrate na nogostup. Most je ponovno otvoren u 20:05 sati.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Grčka vlada potvrdila da neće ostvariti ciljani deficit

Proračunski deficit će ove godine dostići 8,5 posto BDP, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć.

Grčka neće realizirati proračunski manjak koji su zacrtali EU i MMF, po brojkama koje je u nedjelju objavilo grčko ministarstvo fiancija nakon što je vlada usvojila nacrt proračuna za 2012.

Proračunski deficit će ove godine dostići 8,5 posto BDP, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć.

"Do kraja 2011. ostaju tri mjeseca a konačna procjena deficita od 8,5 posto BDP-a bit će postigunuta ako državni mehanizmi i građani odgovore sukladno tome", reklo je ministarstvo u izjavi.

Grčka vlada je u nedjelju odobrila mjeru kojom se počinje smanjivati broj djelatnika u javnom sektoru, što je bio sporan dio plana štednje koji je bio uvjet za dobivanje zajmova EU-a i MMF-a.

Vlada je prošli tjedan objavila nove mjere za 2011. i 2012. Jedna od mjera je isplata samo 60 posto plaće za 30.000 zaposlenih u javnim službama. Ako ti ljudi ne nađu novi posao u roku od 12 mjeseci bit će otpušteni a ta je mjera, po riječima doministra koji nije želio biti imenovan, usvojena jednoglasno.

Izvor: Novilist.hr

Uniji opasno prijeti raspad!

'Europska unija suočena je s najvećom krizom u svojoj povijesti', poručio je predsjednik Europske komisije Manuel Barroso, te je dodao da bez snažnijeg ujedinjenja prijeti raspad Unije.

'Europska unija suočena je s najvećom krizom u svojoj povijesti', poručio je predsjednik Europske komisije Manuel Barroso, te je dodao da bez snažnijeg ujedinjenja prijeti raspad Unije.

Europska komisija predložila je uvođenje novog poreza na financijske transakcije u EU, a kako bi prijedlog trebao zaživjeti 1. siječnja 2014., to se tiče i Hrvatske, koja bi samo šest mjeseci prije tog poreza trebala postati 28. članica. Prema tom prijedlogu, trgovina dionicama i obveznicama oporezivala bi se stopom od 0,1 posto, a trgovina financijskim derivatima stopom od 0,01 posto. Procjenjuje se da će se tim porezom u cijelom EU prikupiti oko 57 milijardi eura godišnje.

Ovo je ključni trenutak da se nešto učini

ajveći otpor prijedlogu dolazi iz Londona. Britanska vlada i bankari smatraju da će taj porez otjerati investitore iz londonskog Cityja, financijskog centra Europe i svijeta. Britanci najavljuju da će pristati na taj porez samo ako se uvede globalno. Predsjednik Europske komisije Manuel Barroso založio se za uvođenje poreza jer ''financijski sektor mora dati svoj pošteni doprinos'' u vrijeme krize koju su financijaši sami pomogli stvoriti. Barroso je pred Europskim parlamentom upozorio da je EU suočen s najvećom krizom u svojoj povijesti.

Cijeli članak pročitajte na net.hr

Sedam država ne želi više spašavati Grčku!

NAJMANJE sedam od 17 članova eurozone ne želi više svojim novcem spašavati Grčku! 

Gotovo polovica članova eurozone smatra da bi veći teret grčke krize morali snositi privati kreditori, javlja Financial Times pozivajući se na izjave europskih čelnika koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni.

Do novog razdora je došlo nakon procjene prema kojoj su financijske potrebe Grčke puno veće nego što se mislilo prije dva mjeseca. Iako izvori FT-a nisu imenovali članice eurozone kojima je dosta otplaćivanja grčkih dugova, jasno je da su na prvoj liniji otpora Njemačka i Nizozemska, čiji su lideri i do sada u javnost slali poruke da bi privatni sektor morao pristati na određene gubitke.

Toj ideju protive se Francuzi, ali i Europska središnja banka (ECB). Stav je ECB-a da opterećivanje privatnog sektora grčkim dugom moglo izazvati novi pad vrijednosti dionica europskih banaka, koje ionako ne kotiraju dobro. Mnogi analitičari, naime, upozoravaju da Europi prijeti velika bankovna kriza, koja bi sasvim sigurno gurnula čitav svijet u novu recesiju.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Euro je gotov

Iskreni broker: Euro je gotov, milijuni ljudi izgubit će štednju, a vrijeme je idealno za zaradu.

"MENE ne zanima kako će se svijet izvući iz krize. Jedino je bitno da se zaradi na krahu svjetske ekonomije", rekao je u razgovoru za BBC nezavisni  broker Alessio Rastani te tako šokirao svijet svojim trominutnim iskrenim monologom o krizi na svjetskom financijskom tržištu. Osim brutalne iskrenosti Rastani je i šokirao svojim predviđanjima budućnosti

"Kolaps eura sada je neizbježan. Štednja milijuna ljudi nestat će u idućih godinu dana", rekao je Rastani dodajući kako vlade zapravo ne mogu napraviti ništa da to i spriječe. No posebno je zanimljiva njegova brutalna iskrenost kada je riječ o brokerima. Kako kaže, njih jedino i isključivo zanima zarada.

Sanjam recesiju već tri godine, sanjam da se opet dogodi

"Ja sanjam ove trenutke već tri godine. Svaku noć sanjam još jednu veliku recesiju", rekao je Rastani naglašavajući kako je ovo pravi trenutak za ljude koji znaju zaraditi. No, glavni biser ostavio je za kraj.

"Vi mislite da vlade i političari vladaju svijetom? Goldman Sachs vlada svijetom i briga ih”, rekao je na kraju.

Članak prenesen sa Index.hr

Talijanska kriza i Hrvatska: Kapitala će biti sve manje

Italija je najveći vanjsko-trgovinski partner Hrvatske tako da će se i tamo osjetiti posljedice smanjenja kreditnog rejtinga Italiji. Ipak, HNB čini što može da barem oteža odljev eura iz Hrvatske.

Osim što je najveći hrvatski vanjsko-trgovinski partner, talijanske banke drže velik udio bankarskog sektora u Hrvatskoj - iako je on vrlo mali u sveukupnom bankarskom segmentu Italije. Zbog toga će, ističe urednik mjesečnika Banka Željko Ivanković, sadašnja situacija u Italiji utjecati na, generalno govoreći, razmjenu i financijske tokove između Hrvatske i Italije.

No, po njegovom mišljenju, manje je značajan pad kreditnog rejtinga neke pojedine države od same činjenice da se općenito usporava gospodarska aktivnost – slabe financijski tokovi, ne putuje se, ne izlazi se na nova tržišta, ne otvaraju se novi poslovi.

„Zbog toga je i hrvatskim kompanijama teže doći do novca za servisiranje dugova na inozemnim tržištima, pa je cijena eura u odnosu na kunu porasla. Kako bi sačuvala stabilnost financijskog tržišta i spriječila inflaciju, Hrvatska narodna banka plasirala je oko 3,1 milijardu kuna na hrvatsko novčano tržište.“, pojašnjava Ivanković odluku HNB-a da se bankama poveća stopa obvezne pričuve sa 13 na 14 posto.

Tečaj kune proteklih je dana probio psihološku granicu od 7,5 kuna za euro. Za dio analitičara, to je kazna bankama koja je uslijedila zbog ponavljanja ljetošnjeg scenarija, odnosno špekulacija vodećih banaka na način da višak kuna konvertiraju u eure i prosljeđuju svojim vlasnicama izvan Hrvatske. U tome, prema izvorima iz bankarskih krugova, prednjače austrijske banke. Drugi razlog za intervenciju HNB-a je pojačan izlazak ulagača iz zemlje.

HNB je nakon sjednice svoga Savjeta ovog utorka (20.09.) poručila „kako će poduzeti daljnje mjere u slučaju da se opet pojača pritisak na slabljenje kune, a da to nije utemeljeno na realnim ekonomskim kretanjima“. Takvu opciju, među kojima su i parcijalne kazne pojedinim bankama, guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je još ljetos, kad su banke krenule u iznošenje sredstava svojim bankama majkama, a na temelju čega se postiže dobit na konsolidiranoj osnovi.

Cijeli članak pročitajte na seebiz.eu

'Neprijatelji Hrvatske svi su koji znaju za koga će glasovati'

Predviđajući recesiju još 2008. godine, don Ivan Grubišić zatražio je od državnih čelnika korjenite promjene i smjene. Tadašnji premijer Ivo Sanader odgovorio mu je u ime hrvatske Vlade: 'Sve je pod kontrolom. Vi radite svoj posao, mi radimo svoj. Hrvatska ide dobrim putem.'

Izaslanstvo GEF-a primio je tada samo predsjednik Republike, Stjepan Mesić, a predsjednik Sabora, Luka Bebić, njihovo je pismo proslijedio saborskom Odboru za Ustav i poslovnik. 

'Bio je to glas vapijućeg u pustinji', rekao je don Ivan Grubišić u emisiji Osječke televizije 'Karte na stol' i dodao: 

'Ovdje nisu zalutale samo ovce, nego i pastiri, a tada je ovcama teško pogoditi pravi put. U Hrvatskoj su zalutali državni dužnosnici u područje interesa, kriminala i korupcije, ali i duhovne vertikale koje navijaju za njih.'

Don Grubišić smatra kako Hrvatska još nije iskoračila u demokratske procese te da nijedni izbori dosad nisu bili demokratski. Tvrdi da je na biračkim popisima pola milijuna birača viška, a Bruxelles barata brojem od čak 700.000! Premda imamo svjež popis stanovništva, nemamo transparentan popis birača, niti se izlazi s popisom hrvatskim branitelja kako bi se lakše utvrdilo tko ondje ne pripada, a uživa privilegije. 

'Dok su neki za Hrvatsku davali živote, drugi su se šetali po gradovima i dobili činove i privilegije. Od rata žive ratni profiteri, a pravi branitelji ostali su zanemareni. Zato mi govori o nultoj toleranciji prema kriminalu i korupciji izgledaju kao diktat Bruxellesa, jer je ulazak Hrvatske u EU odgođen dok se te stvari ne poslože. 

Percepcija hrvatskih stranaka u društvu vrlo je niska, ali to biračima ništa neće značiti da ponovno padnu na ispitu zrelosti i vlastite odgovornosti za Hrvatsku. Svi koji znaju kome će dati glas na izborima, po mome su dubokom uvjerenju neprijatelji hrvatske budućnosti', ustvrdio je don Ivan Grubišić u razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom.

Grubišić ne vjeruje da bi birači čvrsto svrstani uz neku od dvije glavne političke opcije mogli promijeniti mišljenje:

'Religiozni ljudi, ideološki ili vjerski, su talibani i kod njih nema obraćenja. Isus nije htio s takvima gubiti vrijeme. U punu čašu ne može se više ništa nadoliti i kada čovjek stvori mišljenje i zauzme stav, tu ni Bog ne može više ništa uliti, a da se ne prolije. Zato nema smisla govoriti da će narod progledati – oči imaju a ne vide, uši imaju a ne čuju. 'Usalilo se srce ovoga naroda', kažu starozavjetni proroci. 

Zakoni su pisani za moćnike, a protiv siromaha i mi moramo stvoriti socijalnu državu, a ne socijalu poput Caritasa i Pučkih kuhinja. To je briga društva za ljude u potrebi, ali i potreba Crkve da se socijalno angažira, a ne da gradi hramove i pročelja oblaže u oniks novcem poreznih obveznika'.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr

EU preispituje mađarske kreditne mjere

Europska unija je izrazila "pravno, financijsko i ekonomsko" neslaganje s planom vlade Mađarske da fiksira devizne tečajeve. Mađarska Vlada tvrdi da bi mjerama pomogla građanima koji imaju kredite denominirane u stranoj valuti, a koji su sada pogođeni jačanjem švicarskog franka.

Premijer Viktor Orban je ranije rekao da će Budimpešta dopustiti da otprilike milijun Mađara kredite s deviznom klauzulom otplaćuje u domaćoj valuti bez obračuna dodatnih troškova i po kamatama koje su oko 20 posto niže od sadašnjih tržišnih.

Očekuje se da će njegov prijedlog biti usvojen, s obzirom da njegova stranka Fides ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Razlika između sadašnjih tržišnih i fiksiranih kamatnih stopa donijet će gubitke mađarskom bankarskom sektoru, što je ponukalo Europsku komisiju da upozori na "negativne posljedice" i "potencijalne rizike s pravne, kao i s financijske i ekonomske točke gledišta".

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Bankrot Grčke više nije tabu tema

Nakon što je njemačko protivljenje načinu na koji se rješava dužnička kriza eurozone postalo očito, grčki plan štednje vrijedan 2 milijarde eura trebao bi umiriti investitore.

Grčka vlada objavila je u nedjelju da će nametnuti dvogodišnji porez na imovinu kako bi prikupila 2 milijarde eura,  te tim sredstvima zatvorila proračunski manjak od 1,7 milijardi eura. Pokrivanje ovog dijela proračunskog deficita nužno je kako EU i MMF ne bi prestali sudjelovati u planu spašavanja grčke ekonomije, piše CNN.

Prošlog tjedna zahtjevi međunarodnih investitora koji su doveli do tenzija u pregovorima s grčkim službenicima ponovno su potakli strahove kako se Grčka nalazi pred bankrotom. Premijer George Papandreou stoga je jučer izjavio kako će ove mjere stabilizirati ekonomiju i ublažiti nesigurnost.

Međutim, debata oko mogućnosti grčkog defaulta vjerojatno će se nastaviti. Njemački ministar ekonomije i vođa kolacijske stranke FDP, Philipp Rösler, izjavio je za Die Welt kako u raspravi oko grčke situacije ne smije više biti tabua, pa čak niti oko kontroliranog bankrota Grčke ukoliko to bude potrebno. Prema riječima osobe koja usko surađuje sa Berlinom, demokratska stranka Angele Merkel, također načelno, sve više razmišlja o grčkom defaultu. S druge strane brojni europski i njemački službenici naglašavaju kako grčki default nije rješenje.

Cijeli članak pročitajte na bankamagazine.hr

Države istočne Europe zaprijetile izlaskom iz EU

Države istočne Europe koje još nisu članice eurozone izrazile su u ponedjeljak nezadovoljstvo što su ostavljene postrani u aktualnim raspravama o reformi Europske monetarne unije te su zaprijetile da bi mogle ponovno staviti na referendum svoje članstvo u Europskoj uniji.

Sastanak o toj temi okupio je u Bruxellesu ministre za europske poslove sedam država istočne Europe, Poljske, Češke, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Litve i Latvije, na rubu sastanka s njihovim europskim kolegama. Te zemlje ušle su u EU 2004. i 2007. i u svojim pristupnim ugovorima prihvatile obvezu uvođenja eura kada za to budu spremne.

No aktualne rasprave o reformi ekonomskog upravljanja u eurozoni zbog dužničke krize potiču njihovo nezadovoljstvo jer imaju dojam da su ostavljene postrani iako će ih se reforme prije ili poslije ticati.

Izvor: HRT