Video: Vrhunac američke hipokrizije u sedam

U SEDAM kratkih minuta predočeni su vrhunci američke hipokrizije koja podržava bunt prosvjednika protiv arapskih autokrata na Bliskom istoku, dok svoje prosvjednike za veću socijalnu pravdu zasipa suzavcem i trpa u marice.

"Ljudi Bliskog istoka kao i ljudi od svuda traže šansu da doprinesu i da imaju ulogu u donošenju odluka koje oblikuju njihove živote. Vođe moraju odgovoriti ovim aspiracijama i pomoći izgraditi bolju budućnost za sve. Moraju gledati na civilno društvo kao na svoga partnera, a ne kao na prijetnju", isječak je to govora američke državne tajnice Hillary Clinton kojim i započinje film, a koji otkriva svu ispraznost i laž američke demagogije o slobodi koja se raspala poput kule od karata na primjeru Wall Street prosvjednika.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Bliži li se kraj Europe?

Katastrofične ekonomske vijesti koje pristižu posljednjih tjedana, uključujući snižavanje kreditnog rejtinga SAD-a, krizu eurozone i tržišna previranja središnja su tema svugdje u svijetu. Kriza potresa ne samo tržišta ili poslovni svijet, već mijenja i način razmišljanja kako svijet funkcionira. 

I premda se čini da je to ponajviše problem Europe, činjenica je da bi raspad eurozone itekako odjeknuo i u Pekingu i u Bostonu, piše Time 'Europa će eksplodirati. Nema više čekanja ni nadanja da će SAD izvlačiti globalnu ekonomiju. EU mora stvari riješiti kod kuće', rekao je Kenneth Rogoff s Harvarda.

Europska unija i eurozona trebale su donijeti ekonomsku stabilnost i ukloniti tradicionalne prepreke rasta, kao što su tarife i propisi. No, kako piše Time, umjesto toga, EU je postala sebična unija u kojoj mlatarajuće ekonomije hrane rastući nacionalizam, bijes zbog imigracija i uzavrelo nepovjerenje između bogatih i onih manje bogatih zemalja.

Dok se možda čini da je aktualna kriza europski problem, nedvojbeno je da bi raspad eurozone podjednako odjeknuo i u Pekingu i u Bostonu. Međutim, promjenjiva kontinentalna tržišta i bijesne demonstracije od Atene do Madrida manifestacija su očajničkih pokušaja europskih političara da obuzdaju dužničku krizu eurozone koja ugrožava valutu i destabilizira čitavu regiju. 

SAD više nije ekonomska protuteža Europi, sada je to sama Europa, tvrdi Time.

Ovo vrijeme danas sasvim je drukčije od onog vremena rapidnog globalnog rasta između 1991. i 2008., razdoblja u kojem je rođena Europska unija, euro i san o velikoj europskoj integraciji. Time smatra kako je tome najviše pridonio SAD. Amerika je, naime, pomogla u izgradnji poslijeratne Europe. Američki dolar, dobro funkcionirajuća demokracija i snažni izgledi za rast bili su najveća, najlikvidnija i najsigurnija investicija na planetu.

Naravno, globalna slika se promijenila. Činilo se da je euro jedina održiva valuta koja bi mogla biti alternativa dolaru, piše Time. Britanska funta je prošlost, a valute rastućih tržišta poput BRIC zemalja su premale, promjenjive i strogo kontrolirane. No svjetsko tržište zlata nije dovoljno veliko da ugodi ozbiljnoj diversifikaciji dolara bez velike inflacije samog zlata. Međutim, još je neizvjesno hoće li euro uopće preživjeti krizu koja je zahvatila Europu.

Eurozona je prvenstveno sebična unija. U svim fazama razvoja moderne Europe, od stvaranja Europske unije pa do uvođenja eura, uvijek je bilo teško postići pravu političku integraciju europskih država, što ne čudi s obzirom na heterogenost Starog kontinenta. Rezultat svega monetarna je unija koja katkad podsjeća na Casino, piše Time. 

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr

CNN o opstanku eurozone: Stanje će i dalje biti nestabilno

EUROPSKI čelnici nalaze se pod golemim pritiskom pokušavajući pronaći dugoročno rješenje problema nagomilanih dugova koji bi Europsku uniju mogli dovesti do točke s koje nema povratka.

Međutim, CNN izvještava kako dio analitičara, uzimajući u obzir velike izazove i neprijatne mogućnosti koje su im dostupne, ipak smatra da će čelnici EU-a ipak uskoro izaći s najavama značajnih promjena.

"Nema rješenja na vidiku za dužničku krizu u Europskoj uniji. Tržište će do daljnjega nastaviti biti vrlo nestabilno i hirovito", rekao je ekonomski analitičar Carl Weinberg.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pokušali su pronaći rješenje sastankom u utorak kada su najavili mjere koje bi trebale ohrabriti fiskalnu disciplinu i povećati ekonomsku kompetitivnost u eurozoni. Međutim, investitore ni to nije ohrabrilo.

Nedostatak akcije Merkel i Sarkozyja

Dionice širom Europe su i jučer padale, tako da se nastavila velika rasprodaja od četvrtka. Dionice na frankfurtskoj burzi pale su tri posto, a indeksi u Londonu i Parizu za oko 1,5 posto.

"Tržište je dalo priliku Merkel i Sarkozyju da zaustave krizu u EU. Danas možemo vidjeti odgovor na njihov nedostatak akcije", rekao je izvršni direktor europske internetske stranice za financijsko tržište ADVFN Clem Chambers.

Dionice na Wall Streetu su u petak također zabilježile padove, ali ne tako značajne. Neke dionice tehnoloških kompanija su čak zabilježile dobitke. Dionice europskih banaka istovremeno su doživjele težak udarac nakon vijesti da je jedna neimenovana institucija posudila 500 milijuna dolara od Europske centralne banke.

Investitori su se nadali konkretnijim mjerama te povećanju europskog fonda za stabilnost. Sarkozy i Merkel nisu najavili takav korak, već su izjavili da je fond u vrijednosti 440 milijardi eura dovoljan za opstanak eurozone. Mjere koje su predložili - uravnoteženi proračuni 17 članica eurozone, davanje većih fiskalnih ovlasti birokraciji EU-a te nametanje nove vrste poreza - nisu ocijenjene kao dovoljne.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

"Crni ponedjeljak" na američkim burzama

Najava je nove velike gospodarske krize. Rasprodaja dionica na Američkim burzama mogla bi napraviti val koji se dogodio i 2008 te ponovno pogoditi cijeli svijet.

"AMERIKA je i dalje AAA država", pokušao je primiriti paniku na Wall Streetu i svjetskim burzama Barack Obama u svom obraćanju naciji. Govoreći o ekonomskoj situaciji u SAD-u, koja bi se lako mogla pretvoriti u novu recesiju, Obama je najavio da će ponuditi dodatna rješenja za smanjenje deficita.

"Za smanjenje američkog kreditnog rejtinga odgovorna su politička prepucavanja u Washingtonu", kazao je Obama dodavši kako se nada da će gospodarski kaos koji je nastao pomoći zastupnicima u Kongresu da shvate kako više nema vremena za političke igre.

Obama je ponovio svoje uvjerenje da rješenje za ekonomsku situaciju ne može biti samo u rezanju potrošnje. Predsjednik tvrdi da se porezne stope za najbogatije moraju povećavati. No, svoja uvjerenja Obama je olako izdao prošlog tjedna, kada je postignut dogovor u kojem je maksimalno popustio radikalnim pritiscima iz redova Republikanske stranke.

Što se dogodilo Obami?

"Što se dogodilo Baracku Obami?", otvoreno se ovih dana pitaju mnogi njegovi pristaše u SAD-u. To je i naslov kolumne u New York Timesu, najozbiljnijem američkom dnevnom listu, koji je donedavno bio sklon predsjedniku. Kritike na račun Obame stizale su i od strane ostalih liberalnih medija u SAD-u, ali ova u tradicionalno umjerenom i objektivnom NY Timesu svakako je najozbiljnija.

"Suočen s najvećom gospodarskom krizom, najvećom razinom ekonomske nejednakosti i najvećom razinom korporativnog utjecaja na politiku još od Velike depresije, Barack Obama gledao je u oči povijesti i odlučio skrenuti pogled. Umjesto da je osudio ljude čiji je nemar uništio ekonomiju, on im je prepustio volan", piše kolumnist Timesa Drew Western.

Kukavičluk predsjednika SAD-a mogao bi izazvati novu krizu

Barack Obama i čitava Demokratska stranka, piše Western, pokazali su ne samo neodlučnost, već i kukavičluk. Nisu se znali suprotstaviti republikancima, nisu znali artikulirati svoje stavove i objasniti javnosti pogodnosti svoje progresivne ekonomske politike. Olako je Obama, još jednom, povio kičmu pred republikancima i pokazao se kao loš pregovarač.

"Baš poput većine Amerikanaca, u ovom trenutku, ja nemam nikakvog pojma koji je stav Baracka Obame - pa tako i stranke koju vodi - oko bilo kojeg pitanja", zaključuje Western. Na sličnom tragu je i komentator uglednog časopisa New Yorker John Cassidy. Cassidy ne zaboravlja napomenuti da su republikanci, ili preciznije Tea Party, krivi za situaciju koja prijeti da će dovesti do kolapsa američkog gospodarstva. No, Obama im to nije smio dopustiti. "Obama je trebao odbiti pregovore s republikancima u Kongresu i zaprijetiti im da će granicu zaduživanja podići administrativnom odlukom, pozivajući se na 14. amandman", smatra Cassidy.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr