Koga briga za ustav

Deklaracija o ulasku u EU je protuustavna. 

Parlamentarni izbori 4. prosinca, potpisivanje ugovora s EU 9. prosinca, referendum za EU 8. siječnja 2012. Tako je hodogram događanja za kraj godine zamislio HDZ. Jedni problem, koji to njemu očito nije, činjenica je da će, ako se ne drugi put u godinu dana izmijeni Deklaracija o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, referendum biti proveden nepropisno, a ima onih koji tvrde da je dio Deklaracije protuustavan.

U Deklaraciji stoji kako referendum o pristupu EU mora biti proveden najkasnije 30 dana od potpisivanja pristupnog ugovora. Ustav pak propisuje da se referendum mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Sabora. Jedini je problem što Sabor, koji referendum treba raspisati, ako i bude oformljen u ustavnom roku od 20 dana neće moći raspisati referendum u roku koji predviđa Deklaracija.

Predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada Dragutin Lesar tvrdi da u najboljim uvjetima referendum ne može biti prije 13. siječnja i da bi on mogao biti raspisan za 15. siječnja.

'SDP, HNS i svi ostali saborski trgovci prodali su dušu đavlu i trgovali su, a da nisu čitali ni datume, ni Ustav ni Deklaraciju. Deklaracija je protuustavna i najvjerojatnije će je promijeniti. Usto, Ustav je promijenjen i sada se Sabor mora konstituirati u roku od 20 dana od održavanja izbora. Zadnji rok da se Sabor konstituira je Badnjak odnosno 24. prosinca. Kako to misle napraviti ako bude ponavljanja izbora na pojedinim mjestima i žalbi?' pita se Lesar. 

Deklaraciju protuustavnom smatra i saborska zastupnica SDP-a Tanja Vrbat koja je prilikom izmjene Deklaracije prije osam mjeseci u ime kluba svoje stranke predlagala da rok umjesto 30 bude 60 dana, ali ni ona tada nije išla za tim da je  Deklaracija u koliziji s Ustavom.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr

O budućnosti eura odlučuje se na njemačkom sudu

Na Ustavnom sudu u Karlsruheu u utorak će njemački suci raspravljati o tužbi 

koju je podnijelo šest njemačkih euroskeptika, a kojom zahtijevaju mišljenje o paketu pomoći koji je Njemačka uputila za spašavanje eura, odnosno zemljama eurozone u krizi: Grčkoj, Irskoj i Portugalu.

Naime, šestero euroskeptika, predvođenih Joachimom Starbattyjem, koji je još 1990-ih tužio državu zbog uvođenja eura i izgubio, tvrde da pozajmice u eurozoni vode u propast. Zato zahtijevaju da Ustavni sud da svoje mišljenje o toj temi, prenosi Reuters. 

Iako je malo vjerojatno da će Ustavni sud zabraniti njemačkoj vladi sudjelovanje u paketima pomoći u eurozoni, mnogi stručnjaci smatraju da bi suci mogli postrožiti uvjete, pa npr. dati veće ovlasti Bundesratu u odobravanju budućih paketa pomoći. 

Koliko je stvar ozbiljna, pokazuje i činjenica što se na sjednici suda pojavio i ministar financija Wolfgang Schaeuble, koji je novinarima kazao kako je sudjelovanje Njemačke u paketima pomoći "nužno i ispravno". "Ne vidim da smo prekršili Ustav na bilo koji način", kazao je Schaeuble. 

Članak: net.hr