Hrvatska će biti teren na kojem će EU izgraditi svoje vikendice

To što premijerka najavljuje da ćemo za jedan euro uplaćen u proračun Unije dobivati nazad tri, to su iluzije. Oni imaju program koji je postavljen tako da ga se ne može ostvariti jer bi bilo potrebno dosegnuti kriterije koji su nemogući.

Makroekonomist dr. Branimir Lokin, doajen hrvatske ekonomije, spada u rijetku skupinu domaćih eurorealista, odnosno javnih djelatnika kod kojih ulazak u Europsku uniju izaziva i određenu sumnju, a ne samo euforiju.

Lokin otvoreno govori i o rijetko spominjanim brojkama koje jamče hrvatsku financijsku stabilnost, koje »stranački ekonomisti«, odnosno zagovornici političkih opcija među ekonomskim stručnjacima, u žaru političkih polemika redovito zaboravljaju.

Koliko je država financijski stabilna i može li nam se, ipak, dogoditi grčki rasplet?

– Glavni stožer hrvatskog financijskog sustava je devizna štednja građana koja sada iznosi devet milijardi eura. Istodobno, HNB ima rezerve od 11 milijardi eura u inozemstvu. To su velike državne rezerve. Ako bismo primijenili recept MMF-a, dogodio bi se snažan pad standarda i imali bismo odljev deviza iz štednje. Ideja devalvacije mogla bi uzdrmati kunu i kroz nekoliko mjeseci došlo bi do »grčke krize«. To je lanac koji bi poskupio život, uzdrmao bi ljude, poskupio otplatu kredita i potpuno poremetio monetarni sustav. Postali bismo insolventni prema inozemstvu i to mi govori da u MMF-u imaju loše ekonomiste koji ne znaju što rade.

Povremeno do javnosti dođu loše vijesti oko problema s otplatom državnih kredita prema inozemnim bankama.

– Radi se o lažnim uzbunama. Barata se tzv. stanjem duga, koji je sada 46 milijardi eura. Zaboravlja se da on nije povećan godinu i pol dana, iako se uzimaju nova opterećenja. To znači da su otplate redovne, regularne i visoke. Ali, analitičari koji se time bave ne govore kako naš bankarski sustav, HNB i komercijalne banke, potražuje iz inozemstva 22 milijarde eura, kroz devizne pričuve i štednju građana. Sustav je strahovito stabilan.

Dakle, naš neto dug je 23 milijarde eura i zato država dobiva redovito kredite kada su potrebni. Od 2006. do prosinca 2010. naše potraživanje u »stanju duga« poraslo je s 51 na 63 posto, što znači da smo likvidniji no što smo bili. Možemo se još godinama zaduživati i ništa se neće promijeniti. Osim toga, naša sredstva su promptno upotrebljiva, dok su krediti na dugi rok otplate. Ljudi koji stvaraju paniku oko toga očito ne poznaju stanje.

 

Može li Kina, kao brzo rastuća ekonomija, otkupiti hrvatske dugove, kao što predlaže Grčkoj i Mađarskoj?

– Može, samo je pitanje što bi tražili zauzvrat. Pokušali su ući u riječku luku te je razvijati zajedno s nizinskom prugom za Mađarsku. Hrvatska je to odbila, jer joj EU to nije dopustio. Sada je Europa ušla u riječku luku, odnosno u kontejnerski terminal preko filipinskih ulagača, ali oni neće graditi nizinsku prugu. Traže da je gradimo sami, iako bi je Kinezi bili napravili. To je samo jedan primjer loše odluke pod pritiskom Europe. Druga stvar je odustajanje od mediteranske regije, na kojoj inzistira Francuska.

Što Hrvatska, zapravo, dobiva ulaskom u Europsku uniju na ekonomskom polju?

– Ništa. Tržište je isto kao do sada, nećemo dobiti nova tržišta i bolje reference. Carina neće biti, ali one ni sada ne remete našu konkurentnost. Želim reći da mi u EU ulazimo malo kasno. To treba shvatiti, ali političarima se to ne može objasniti.

Godinama u Hrvatskoj postoji snažan izvoznički lobi koji traži devalvaciju kune.

– U posljednje vrijeme se ne čuju. A godinama prije je tako govorio krug ljudi koji su privatizirali državna poduzeća, s jakim izvoznim prerogativima. Oni su tražili devalvaciju kako bi mogli više zarađivati. No, sada su se takvi zahtjevi iscrpili – pokazalo se da je uvoz rastao brže od izvoza te da time ne bi ništa dobili.

 

Govorilo se da bi devalvacija pojačala konkurentnost turizma.

– Turizam ne bi time mnogo dobio. Tu dobit uzeli bi mu kroz porez i doprinose. Osim toga, cijena u turizmu je vezana uz uvozne cijene, tako da se to ne bi isplatilo.

Cijeli članak pročitajte na novilist.hr

Euro je gotov

Iskreni broker: Euro je gotov, milijuni ljudi izgubit će štednju, a vrijeme je idealno za zaradu.

"MENE ne zanima kako će se svijet izvući iz krize. Jedino je bitno da se zaradi na krahu svjetske ekonomije", rekao je u razgovoru za BBC nezavisni  broker Alessio Rastani te tako šokirao svijet svojim trominutnim iskrenim monologom o krizi na svjetskom financijskom tržištu. Osim brutalne iskrenosti Rastani je i šokirao svojim predviđanjima budućnosti

"Kolaps eura sada je neizbježan. Štednja milijuna ljudi nestat će u idućih godinu dana", rekao je Rastani dodajući kako vlade zapravo ne mogu napraviti ništa da to i spriječe. No posebno je zanimljiva njegova brutalna iskrenost kada je riječ o brokerima. Kako kaže, njih jedino i isključivo zanima zarada.

Sanjam recesiju već tri godine, sanjam da se opet dogodi

"Ja sanjam ove trenutke već tri godine. Svaku noć sanjam još jednu veliku recesiju", rekao je Rastani naglašavajući kako je ovo pravi trenutak za ljude koji znaju zaraditi. No, glavni biser ostavio je za kraj.

"Vi mislite da vlade i političari vladaju svijetom? Goldman Sachs vlada svijetom i briga ih”, rekao je na kraju.

Članak prenesen sa Index.hr

Bankrot Grčke više nije tabu tema

Nakon što je njemačko protivljenje načinu na koji se rješava dužnička kriza eurozone postalo očito, grčki plan štednje vrijedan 2 milijarde eura trebao bi umiriti investitore.

Grčka vlada objavila je u nedjelju da će nametnuti dvogodišnji porez na imovinu kako bi prikupila 2 milijarde eura,  te tim sredstvima zatvorila proračunski manjak od 1,7 milijardi eura. Pokrivanje ovog dijela proračunskog deficita nužno je kako EU i MMF ne bi prestali sudjelovati u planu spašavanja grčke ekonomije, piše CNN.

Prošlog tjedna zahtjevi međunarodnih investitora koji su doveli do tenzija u pregovorima s grčkim službenicima ponovno su potakli strahove kako se Grčka nalazi pred bankrotom. Premijer George Papandreou stoga je jučer izjavio kako će ove mjere stabilizirati ekonomiju i ublažiti nesigurnost.

Međutim, debata oko mogućnosti grčkog defaulta vjerojatno će se nastaviti. Njemački ministar ekonomije i vođa kolacijske stranke FDP, Philipp Rösler, izjavio je za Die Welt kako u raspravi oko grčke situacije ne smije više biti tabua, pa čak niti oko kontroliranog bankrota Grčke ukoliko to bude potrebno. Prema riječima osobe koja usko surađuje sa Berlinom, demokratska stranka Angele Merkel, također načelno, sve više razmišlja o grčkom defaultu. S druge strane brojni europski i njemački službenici naglašavaju kako grčki default nije rješenje.

Cijeli članak pročitajte na bankamagazine.hr

Za pošast karcinoma, samoubojstava i pretilosti kriva je odrođena hrvatska vlast

Ugledni biolog u razgovoru za Dnevno-hr tvrdi da se po sve većem broju psihički i fizički oboljelih građana vidi da smo nesretno društvo koje zadnjih godina živi u neskladu sa svojom prirodom , te pojašnjava zbog čega se protivi ulasku Hrvatske u EU.

Dr. Srećka Sladoljeva hrvatska je javnost dosad upoznala kao borca protiv korupcije i kao jednog od najpoznatijih 'zviždača' koji je zaslužan što većina hrvatskih građana nije primila potencijalno opasno cjepivo protiv svinjske gripe i što država Hrvatska nije za taj neprovjereni, a skupi proizvod utrošila još više javnog novca. No manje je poznato da je dr. Sladoljev uvjereni euroskeptik koji nerijetko drži govore na protu-EU skupovima. Ta činjenica hrvatskoj je javnosti posve nepoznata iz vrlo prozaičnog razloga: hrvatski medij euroskeptične skupove u pravilu zaobilaze. Upravo zato smo s dr. Sladoljevom razgovarali o toj tabu temi.

Zašto ne vjerujete u budućnost Hrvatske unutar EU, odnosno zbog čega tvrdite da je EU bezbožna tvorba kojoj se treba oduprijeti?

- Zato što EU kao globalistička organizacija ima na umu jedino zaštitu kapitala i profitnih interesa. U tome se sastoji sva podvala čovjeku: da je najveći cilj koji u životu može ostvariti obogatiti se, odnosno da ga sretnim mogu učiniti samo materijalne stvari. Dovoljno dugo sam živ da vidim da je meterijalno nestalno, odnosno da dođe i prođe, te da je upravo tu izvor svih naših patnji. Jer stjecajući ljudi ne postaju sretni, već samo imaju sve veće i veće potrebe za stjecanjem. Globalno društvo troši pogrešan projekt prema kojem će ljudi naći sreću u kapitalu. 'Bezbožna tvorba' biblijski je pojam kojim sam želio reći da se ljudi klanjaju zlatnom teletu, dakle poganskom Bogu koji je i simbol uništenja, odnosno samouništenja. Osjećam da se nad nama nadvilo takvo zlo, pa smo zarobljeni u tom novom svijetu i strah nas je uopće razmišljati svojom glavom. Umjesto toga, prepuštamo drugima da nas vode. Mi se kao država nismo profilirali već 1000 godina, jer stalno očekujemo da će netko drugi riješiti naše probleme. I unatoč činjenici da imamo tisućugodišnje loše iskustvo sa stranim gospodarima, kao da nas vrag tjera da ponovno činimo istu grešku, odnosno da se ponovno dobrovoljno odreknemo svog suvereniteta. Gubitak suvereniteta, međutim, podrazumijeva i gubitak nacionalnog identiteta, što znači da se u EU računa s programiranim čovjekom, čovjekom koji se nekritički odnosi prema vlastitom životu i dopušta da bude vođen, te da ni ne misli, jer ga je strah razmišljati. Ja bih, naprotiv, želio biti slobodnomisleće ljudsko biće i pitam se je li previše to što tražim.

Zbog čega govorite da se ljudi danas boje misliti svojom glavom, te da teže samouništenju?

- Vanjska manifestacije neostvarenja ljudske prirode je sve prisutnija depresija, bolest koja je u zadnjih dvadeset godina prožela ovo društvo, a što se najbolje vidi po povećanoj potrošnji medikamenata. Apaurin i Sanval najtraženiji su i neprodavaniji lijekovi u Hrvatskoj.

Izjavili ste da je za činjenicu što je Hrvatska na svjetskom vrhu po smrtnosti od karcinoma, po broju samoubojstava, te po pretilosti,odgovorna odrođena protunarodna vlast koja vlada već dvadeset godina. Hoćete li pojasniti tu tvrdnju?

Fizičke bolesti najčešće dolaze kao posljedica psihičkih problema i to se događa onda kada živimo u neskladu sa svojom prirodom. Mi kao društvo već godinama ne živimo u skladu sa svojom prirodom, a taj nesklad s vremenom se još i pojačava. Imali smo velika očekivanja od svoje države i vjerovali smo da je možemo urediti po prirodi čovjeka, no onda nam je ponuđeno 'zlatno tele'. Elite su ga prihvatile, uvukli su u to i čitav birokratski aparat kojem su omogućili da solidno žive, a ovi im zauzvrat plješću. Naša se genetika u međuvremenu nije promijenila, što znači da je porast smrtnosti od karcinoma, porast depresije i svih vrsta ovisnosti, produkt promjena u našem mentalnom okolišu. Jednostavnije rečeno: očito je da smo nesretno društvo. Jer da nismo, ne bi posezali za tabletama za smirenje i tabletama za spavanje. Mi praktički postajemo nesvjesna bića. Na sve to se još prilijepila i loša ekonomska situacija, kao i činjenica da u našem društvu rad više uopće nije važan. Do materijalnih stvari se ne dolazi radom, već otimačinom i prevarom, a za to nisu potrebne visoke škole i radno iskustvo, već dobre veze u politici. Naša mladost zbog toga gubi želju za znanjem, jer vidi da na natječajima za posao ne postoje pošteni kriteriji, već je sve unaprijed dogovoreno.

Možete li kao biolog koji je godinama radio u Imunološkom zavodu navesti konkretne stručne razloge zbog kojih ne bi bilo dobro da Hrvatska uđe u EU?

- Dakako da mogu. Velike koruptivne afere dolaze najčešće iz megaprofitnih društava koja su povezana s prerađivačkom industrijom hrane, a gdje se ta hrana sve više proizvodi radi nepca, odnosno naših osjetila, a pri čemu se uopće ne razmišlja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica. Kroz takvu hranu ljudi unose razne aditive i dodatke koji nanose štetu našem metabolizmu, odnosno našoj biologiji, jer je dokazano da su ti dodaci toksični i štetni. No, prerađivačka industrija donosi golemi profit pa ispada da je važniji profit nego zdravstvena ispravnost namirnica. Slično se događa i s farmaceutskom industrijom, što znači da čovjek više nije u centru zbivanja, On prestaje biti subjekt, on postaje objekt, odnosno potrošač. Primarno je kako na njemu zaraditi.

Cijeli intervju pročitajte na dnevno.hr

Hrvatsku su prošlosti već tlačili, a i u EU ćemo biti beznačajna provincija

U toj mega državi Hrvata će biti manje od 1 % i naša politička moć bit će manja od statističke pogreške. Vlast pažljivo krije da će se 1. travnja 2017. glavne odluke donositi većinom glasova od 55 posto,  a ne konsenzusom, i da će o svemu odlučivati samo velike države, naglašava Marjan Bošnjak.

Povratnik iz Australije, Marjan Bošnjak, autor je knjige 'Eu? Ne hvala' i žestoki kritičar hrvatskog ulaska u Europsku uniju. U razgovoru otkriva šokantne činjenice o EU koje, tvrdi, vlast namjerno skriva od svojih građana. Najavljuje da će ukoliko vladajući ne dopuste demokratsku raspravu i podastru sve relevantne činjenice oko pridruživanja toj mega državi, predstojeći referendum osporiti na sudu jer će se raditi o prevari vlastitih građana.

Zašto ste napisali knjigu u kojoj kritički progovarate o Hrvatskom ulasku u EU?

- Prateći hrvatske medije uvidio sam da se javnosti prezentira samo jedna strana ulaska u EU. Nema nikakvih argumenata protiv ulaska. Pomislio sam, 'pa nekih loših stvari pritom jednostavno mora biti'. Počeo sam istraživati i ostao sam šokiran onim što sam pronašao. Postoji daleko više argumenata protiv ulaska Hrvatske u EU nego što nam se govori.

Ako je tako, zašto nam ih skrivaju i tko to radi?

- Čovjek bi očekivao da o jednom tako vitalnom pitanju bude javne rasprave, pogotovo ako živimo u demokratskoj državi. Vlast bi trebala štiti interese vlastitog naroda. No, meni je neshvatljivo da se sustavno skriva istina od vlastitog naroda. Kako možemo objasniti da političke elite žele Hrvatsku ugurati u neku novu državu bez otvorene rasprave o tome? Kako će narod na referendumu donijeti ispravnu odluku kad ne zna sve informacije? Istovremeno se Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija hvali da je u zadnjih mjesec dana kroz medije plasiralo 11.300 spotova 'za' ulazak u Uniju. A o negativnostima ni riječi.

Pa zašto bi političari to radili? Ako oni i rade, zašto ostale društvene grupe šute, gdje su intelektualci, akademici?

- Mislim da većina njih to radi iz neznanja. Imam dojam da u samoj vlasti samo mali broj ljudi zna o čemu se tu zapravo radi. Velika većina nema pojma a kamoli da su pročitali Lisabonski ugovor, svojevrsni ustav EU, države u koju nas žele uvesti. Godinama je naglasak bio samo na procesu, koliko smo i kad ćemo zatvoriti sva poglavlja a ne na njihovom sadržaju. Što je uistinu ispregovarano i potpisano, do danas nije objavljeno. Javnosti su na uvid dane samo pregovaračke pozicije Hrvatske. Ali to nije ono što je potpisano. To se skriva.

Zašto je po vama loše ako Hrvatska uđe u EU?

- Ulazak u EU za sve nas će biti katastrofa iz tri razloga: političkih, gospodarskih i kulturnih. Svjedoci smo da se već sada odluke donose mimo građana. Ulaskom u europsku mega-državu, većina najvažnijih odluka će se donositi još dalje, u Bruxellesu a ne više u Zagrebu. Njih će donosili drugi, prema njihovim interesima.

Ali i mi ćemo kao članica EU-a sudjelovati u njihovom donošenju, zar ne?

- Ako znamo činjenicu da će nas Hrvata u toj mega državi biti manje od 1 posto, to znači da će naša politička moć biti manja od statističke pogreške. Ono što se pažljivo krije od hrvatskog naroda jest činjenica da će se od 1. travnja 2017. glavne odluke unutar EU donositi većinom glasova od 55 posto, a ne više konsenzusom. Radi se o Vijeću europe, Vijeću ministara odnosno o upravnim tijelima EU-a. Jasno je da će odluke donositi samo veliki narodi a nas Hrvate nitko ništa neće pitati. U primjerice, Europskom parlamentu od oko 764 zastupnika mi bi smo imali samo 12. U političkom smislu imati ćemo status jedne manje europske provincije. Politička prava biti će nam manja nego što smo ih imali u bivšoj Jugoslaviji gdje nas je bilo 22 posto. Znamo kako se tamo postupalo s Hrvatima a kako će to biti tek u EU gdje će nas biti manje od 1 posto.

Zašto mislite da će se ulazak u Uniji odraziti loše na nas u gospodarskom smislu? Pa tržište će se otvoriti za naše proizvode a tu su i izdašni EU fondovi?

- EU tržište od 500 milijuna ljudi će nas pregaziti. Mi za njega nismo konkurentni. Imali smo 45 godina komunizma i destruktivan rat od kojeg se još nismo oporavili. Pa od 1.2.2002. od kada smo se otvorili Europi, uvoz iz EU je naglo porastao kao i vanjski dug. Živimo li bolje od kada smo se otvorili EU tržištu?

Ali ne živi li se u zemljama koje su također bile u socijalističkom bloku bolje nakon što su ušle u EU?

- Isticali su nam i primjer Irskog tigra, da ćemo biti kao oni. Pa pogledajte što se danas tamo događa. Grčka je primjerice u EU od samog početka. Kako to da je ta zemlja na koljenima ako u EU vlada blagostanje? U Španjolskoj je nezaposlenost 21 posto, Portugal ima ogromne probleme, Italija i druge zemlje. I u Sloveniji se sve slabije živi. I Mađari su nakon inicijalnog zaleta pali u krizu.

Ali primjerice bivša socijalistička Poljska bilježi i u krizi rast BDP-a?

- To ćemo tek vidjeti što će s Poljskom biti za pet ili deset godina.

Nisu li države same krive što su neracionalno potrošile posuđeni novac. Zašto bi to bila odgovornosti EU?

- Pogledajte efekte koje ima EU. Imamo tržište od 500 milijuna ljudi na kojem očito neki prosperiraju a neki ne. Ono odgovora primjerice snažnom njemačkom gospodarstvu koje je izuzetno konkurentno. Ta zemlja ima veliku korist od EU i da sam ja primjerice Nijemac bio bih prvi za ulazak u EU jer bi nam ona omogućila da se proširimo na europski teritorij i da na njemu politički dominiramo. Međutim, ja sam Hrvat i gledam što to znači za nas. Primjer Poljske je zanimljiv ali mi smo ipak Hrvati.

Gdje vidite najveću opasnost za Hrvatsku?

- Ulaskom u EU mi gubimo kontrolu nad vanjskim granicama. Otvaramo se svim Europljanima. Njih 500 milijuna imati će pravo živjeti gdje god žele. Mi smo imali 12 posto Srba koji su živjeli u Hrvatskoj i ratovali protiv nas. Tko kaže da se ponovno neće doseliti na ove prostore jednom kada i Srbija uđe u EU? Svjesno se ignorira povijest ovih prostora. Naši susjedi Talijani, njih 60 milijuna, imati će pravo ponovno kolonizirati Hrvatsku što im je bila namjera kroz stoljeća. Neki njihovi političari i danas otvoreno govori o tome.

Mislite li da će se ljudi više doseljavati u Hrvatsku nego će naših građana odlaziti živjeti i raditi u druge europske zemlje?

- Mi ćemo imati dvostruki problem. Mladi Hrvati će neizbježno odlaziti iz zemlje za bolje plaćenim poslovima jer im nesposobne političke elite nisu osigurale dostojan život u njihovoj državi. S druge strane imamo potencijal od 500 milijuna stranaca koji se mogu slobodno naseliti u Hrvatskoj.

Cijeli intervju pročitajte na dnevno.hr

Njemačka ofenziva za Grčku

Njemačka vlada želi poduzetnike potaknuti na pojačani angažman u Grčkoj. No uvjet za to je da se Atena pobrine za provedbu reformi i to bez zastoja.

Već neko vrijeme njemački ministar gospodarstva i šef vladajućih liberala Philip Rösler, među njemačkim poduzetnicima sakuplja izraze podrške za svoju "Investicijsku i konjukturnu ofenzivu za Grčku". Da je takva ofenziva potrebna pokazuju i najnoviji podaci za ovu sredozemnu zemlju: ove godine grčko će se gospodarstvo smanjiti za 5 posto, stopa nezaposlenosti će porasti na 17 posto a državni prihodi, unatoč višekratnom povećanju poreza, se i dalje smanjuju.  Jedno je dakle sigurno: same mjere štednje neće biti dovoljne kako bi se Grčka vratila na čvrste gospodarske noge. No gdje leži rješenje?

Atraktivni energetski sektor

Stefan Kapferer, Državni tajnik u njemačkom ministarstvu gospodarstva ovog tjedna je posjetio grčki glavni grad Atenu. On rješenje vidi u pojačanoj stručnoj pomoći iz Njemačke i to prije svega u zajedničkom radu njemačke Banke za pomoć i razvoj (KfW) i grčkog ministarstva gospodarstva. CIlj ove suradnje bio bi osnivanje grčke državne banke za poticanje gospodarstva. Njemačka bi, kako je naglasio Kapferer, ovdje stručnim savjetima mogla pomoći na mnogim područjima poput kartelskog prava pa sve do stručnog obrazovanja. "Postoje mnoge moguće točke suradnje koje se ne ograničavaju samo na političku razinu", smatra Kapferer. No na razočaranje domaćina, gosti iz Njemačke su jasno dali do znanja da pomoć ne uključuje i eventualno direktno podupiranje grčkog poduzetništva od strane KfW-a, koji se ograničuje na pomoć projektima u Njemačkoj.  Usprkos tomu, kako smatra Kapferer,  velike količine stranog kapitala mogle bi se sliti u Grčku. Njemačke tvrtke trenutačno najviše zanimanja pokazuju za područje energetike (u sjeni odluke njemačke vlade o odustajanju od atomske energije) te transporta i turizma. Trenutno se razgovara i o osnivanju izvanredne gospodarske zone s poreznim privilegijama. Detalje bi trebao razjasniti sam ministar Rösler prilikom posjeta Ateni početkom listopada.

Cijeli članak pročitajte na Deutsche Welle

Finci od Grčke traže Partenon, Akropolu i otoke kao jamstvo

NAKON što je Finska jučer dogovorila kolateral za sudjelovanje u programu spašavanja grčkog gospodarstva, i niz drugih europskih zemlja pohitao je učiniti isto kako bi zaštitio svoje uloge.

Podsjetimo, Finska je, kao jedan od najvećih protivnika novog spašavanja posrnule grčke ekonomije,od Grčke zatražila da položi kao jamstvo određeni kapital u finske banke, u protivnom će ova odustati od sudjelovanja u programu spašavanja. Grčka je na to morala pristati, a krv su potom nanjušile i druge zemlje. Konkretno, riječ je o Austriji, Slovačkoj, Sloveniji i Nizozemskoj koje su također zatražile financijski kolateral of Grčke, piše Bloomberg.

Finski presedan mogao bi postaviti pravila igre koja će u budućnosti vrijediti za sva financijska spašavanja.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Kupujmo Hrvatsko - kažu Britanci!

Što nas očekuje po ulasku u EU zorno ilustrira novi BBC-ev uradak čiji dio prenosim:

BBC pozvao čitav svijet da 'kupi Hrvatsku'

Ničim izazvan, na naslovnici BBC-a je osvanuo podugački članak kakvog se ne bi posramilo niti Ministarstvo turizma. Autorica u njemu podsjeća da će hrvatsko primorje od 2013. godine biti 'zrelo za berbu' i pritom 'smaragdnim stilom' čitav svijet poziva da 'kupuje Hrvatsko'.

Jedan od vodećih svjetskih medija, britanski BBC, objavio je u srijedu veliki tekst na naslovnici u kojem uvelike hvali Hrvatsku i praktički poziva sve one koji već nisu da posjete ljepotu Mediterana i, ako su pametni, kupe zemljište i zauvijek ostanu tamo živjeti.

Za dvije godine Hrvatska će, nakon Slovenije, postati druga država iz bivše jugoslavije koja će se pridružiti Europskoj Uniji, postajući tako 28. članica EU, no RH se već sada okrenula licu budućnosti. Otkada su ratne 90-e završile, Hrvatska je postala vodeća turistička destinacija za zapadnjačke turiste. Kilometri prelijepe obale jadranskog mora te šume i jezera u unutrašnjosti privikli su putnike i kupce 'drugog doma' iz cijelog svijeta. Nacija često uhvaćena usred Osmanskog carstva, Habsburške monarhije i ostalih tvorevina, Hrvatska na jedinstven način kombinira slavensko srce i dušu mediterana.

Obala duga 1,778 km ima više od tisuću otoka i preko 300 sunčanih dana godišnje. Smaragdno more je kristalno čisto, a morski plodovi su nevjerojatno ukusni. Iako unutrašnjost obiluje simpatičnim kamenom i krških planina, prelijepim jezerima i vodopadima, a Zagreb ima bogatu kulturu i obilni program noćnog život, glavna turistička atrakcija i centar zbivanja je na obali. Posjetitelji doslovno hrle na šljunčane plaže istarskog poluotoka, prelijepe otoke na plavo-zelenom moru, povijest, kulturu i ljepotu Splita i Dubrovnika te na otmjene zabave na otoku Hvaru. Maslinova ulja i vina svjedoče mediteranskim korijenima, a iako nisu sva vina vrhunske kvalitete, rashlađena boca Grka uz zalazak sunca iza mora neopisiv je osjećaj.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr