Adris i TDR strahuju od ulaska Hrvatske u EU

Hrvatska industrija bi mogla pretrpjeti štete zbog ulaska u EU jer će tako biti ugrožen izvoz na tržište Srbije. Najviše će biti pogođena duhanska industrija.

Ulaskom u EU Hrvatska automatski istupa iz CEFTA zbog čega se mijenjaju carinske stope, koje postaju znatno više.

Tvornica duhana Rovinj obrađuje 8 tona duhana na sat u tvornici koja je posljednja riječ tehnike u industriji i koja je napravljena pre svega par godina. Od toga veći deo cigareta završi na tržištu Bosne, Srbije, Makedonije. Trenutno fabrika radi u tri smjene ali veliko je pitanje hoće li tako ostati.

Kada Hrvatska pristupi EU, istupit će iz CEFTA-e a to znači da će se promijeniti i carinske stope. Na primjer, u Srbiji je trenutna carina za cigarete prema Hrvatskoj 15 posto, a bit će 47 posto. U Bosni trenutno nema carine, a bit će 15 posto.

“Naravno da se boje toga što će se dogoditi jer će samo u Srbiji morati dati 10 milijuna eura više godišnje na ime carina. Vrše pritisak na vladu da se potpiše bilateralni sporazum sa Srbijom, to bi bio jedini način da riješi situacija”, kaže Davor Tomašković, predsednik uprave TDR.

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Pomoz Bože - Jandrokoviću

'HDZ misli da je dobro što Hrvatska ulazi u EU, a ako netko misli drugačije, neka iziđe na izbore i siguran sam da takve birači neće honorirati jer će dobiti jedan do dva posto glasova', rekao je između ostalog Jandroković, koji je podsjetio i da je Sveti Otac zagovornik ulaska Hrvatske u EU.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković izjavio je u ponedjeljak navečer da se ne boji istupa bivšeg premijera Ive Sanadera pri povratku iz austrijskog pritvora u Hrvatsku jer je taj povratak očekivan.

"Logično je da se Ivo Sanader vraća u Hrvatsku jer smo očekivali da će on ovaj tjedan biti izručen Hrvatskoj", rekao je u Splitu ministar Jandroković prije Sanaderova dolaska u Hrvatsku.

Jandroković je u Splitu održao predavanje na javnoj tribini "Hrvatska 28. članica EU-a" koju je organizirao županijski splitsko-dalmatinski HDZ.

Odgovarajući na novinarska pitanja o "nesporazumima u sukreiranju vanjske politike" Hrvatske između Vlade RH i predsjednika Republike Ive Josipovića, ministar Jandroković je zamjerio Josipoviću da pokušava voditi "paralelnu politiku".

"Što se tiče Ministarstva vanjskih poslova i Vlade RH, mi se držimo onoga što kaže Ustav RH i zainteresirani smo za suradnju i sukreiranje (vanjske politike), ali, čini se da nekad zaista s druge strane nema sukreiranja, nego se pokušava voditi jedna paralelna politika bez dovoljno konzultacija", ocijenio je Jandroković i kao primjer naveo današnji sastanak na Brijunima kojem je domaćin bio predsjednik Josipović, a nazočili su srbijanski predsjednik Boris Tadić i tri člana Predsjedništva BiH: Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Hrvatska će biti teren na kojem će EU izgraditi svoje vikendice

To što premijerka najavljuje da ćemo za jedan euro uplaćen u proračun Unije dobivati nazad tri, to su iluzije. Oni imaju program koji je postavljen tako da ga se ne može ostvariti jer bi bilo potrebno dosegnuti kriterije koji su nemogući.

Makroekonomist dr. Branimir Lokin, doajen hrvatske ekonomije, spada u rijetku skupinu domaćih eurorealista, odnosno javnih djelatnika kod kojih ulazak u Europsku uniju izaziva i određenu sumnju, a ne samo euforiju.

Lokin otvoreno govori i o rijetko spominjanim brojkama koje jamče hrvatsku financijsku stabilnost, koje »stranački ekonomisti«, odnosno zagovornici političkih opcija među ekonomskim stručnjacima, u žaru političkih polemika redovito zaboravljaju.

Godinama u Hrvatskoj postoji snažan izvoznički lobi koji traži devalvaciju kune.

– U posljednje vrijeme se ne čuju. A godinama prije je tako govorio krug ljudi koji su privatizirali državna poduzeća, s jakim izvoznim prerogativima. Oni su tražili devalvaciju kako bi mogli više zarađivati. No, sada su se takvi zahtjevi iscrpili – pokazalo se da je uvoz rastao brže od izvoza te da time ne bi ništa dobili.

Cijeli članak pročitajte na Novilist.hr

Euro će se raspasti na dvije valute?!

Kako bi spasili euro i cijelu Europu, lideri europskih zemalja u četvrtak u Bruxellesu moraju naći neko rješenje. Jedno od njih je kontrolirani raspad eura na dvije valute - jedna bi se koristila u zemljama poput Italije, Grčke i Španjolske, a druga u Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj...

S podijeljenim eurom Hrvati bi bili dvostruko siromašniji

Analitičari banke HSBC već su izračunali da bi vrijednost EUP-a bila oko 3,3 kune (0,65 USD), a vrijednost EUC-a oko 9,5 kuna (1,83 USD). 

Podjela eura na dva dijela bi katastrofu za građane Hrvatske, smatra profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ante Babić. 

"Tu priču kao opciju guraju zluradi Britanci. Ako se to dogodi, euro bi vrijedio dvostruko manje, a druga latinska polovica ne bi vrijedila ništa. Kada bi došlo do podjele, u koju nikako ne vjerujem, Hrvatska i zemlje regije osiromašile bi za pola jer sve što imamo u eurima je", kazao je ekonomski analitičar Babić.

Cijeli članak pročitajte na Net.hr

Iz EU fondova povukli smo samo 3,4 posto sredstava

Iako se radi o Rumunjskoj, nije teško predvidjeti koliko će Hrvatska povući iz EU fondova. Do sada se baš i nismo proslavili.

Dok se kod nas tek priča o mogućnostima koje će donijeti korištenje novca predviđenog za članice EU-a, u Rumunjskoj je tamošnji „think-tank“ Institut za javne politike (IPP) nedavno objavio alarmantan podatak: Rumunjska je do sada iskoristila tek 3,4 posto raspoloživog europskog novca za razdoblje od 2007. do 2013. godine!

Nevladine udruge stoga pozivaju rumunjsku vlast da imenuje ministra koji bi se bavio samo koordinacijom poslova oko fondova EU. Europski službenici znaju reći da su rumunjski problemi sistemske prirode, te da su rezultat loših zakonodavnih rješenja, lošeg upravljanja i kontrole, ali i korupcije i sukoba interesa.

Rumunjski predsjednik Traian Basescu najveće probleme vidi kod prebacivanja novca sa državne na lokalnu razinu. Georgios Chatzimarkakis zvani Jorgo, liberalni zastupnik u Europskom parlamentu grčkog podrijetla, predložio je nedavno da bi Grčka, Rumunjska i Bugarska trebale dozvoliti europskim stručnjacima da upravljaju njihovim poslovima s fondovima EU.

Jorgo je svjestan da su sve tri zemlje “vrlo ponosne”, te da ovakav prijedlog gledaju kao na udar na svoj suverenitet, ali, ističe, mladi ljudi ne mogu čekati na radno mjesto zbog toga što su premijer ili ministri previše ponosni.

Chatzimarkakis podsjeća da europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn ima na raspolaganju stotine milijuna eura za tehničku pomoć, tako da može poslati stručnjake iz Europske investicijske banke, Europske komisije i iz država članica EU da pomognu u pribavljanju i korištenju novca iz europskih fondova.

Kada se u obzir uzmu europska plaćanja koja su unaprijed izvršena, Rumunjska je do kraja prošle godine iskoristila 7 posto raspoloživog europskog novca, milijardu i pol eura od ukupno raspoloživih 23,3 milijarde eura. Ukupno je ugovorila dobivanje 45 posto raspoloživih sredstava. To je značajan napredak u odnosu na 2009. godinu kada je bila ugovorila korištenje samo 16 posto raspoloživih sredstava.

Cijeli članak pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji

50 odgovora na pitanja o EU (8)

Pitanje 8. Zašto sve radimo po diktatu Bruxellesa?

Službeni odgovor: Sve odluke između država članica donose se dogovorom i dijalogom u tijelu u kojem sjede ministri svih država članica, a Hrvatska želi postati dio tog procesa kako bi na što bolji način zastupala svoje interese. (izvor: Globus)

Moje mišljenje: Samo se vrijedi prisjetiti slučaja gospodarskog pojasa na Jadranu (ZERP) ili dogovora oko broja površina zasađenih pod određenim kulturama (što je protivno zdravoj pameti i logici slobodnog tržišta na koje se poziva EU). Jasno je da tu nema nikakvog govora o dogovoru i zaštiti interesa Hrvatske, tj. hrvatskih građana, već je sve rađeno po planu koji su zacrtali EU birokrati. Jasno je da Hrvatska da bi postala članica EU mora ispuniti određene normative koji su postavljeni. Normativi nisu promjenjivi niti su podložni dogovorima, tako da ne vidim na koji način možemo izbjeći diktat EU. Zašto Hrvatska (tj. hrvatski političari) žele ući u takvo udruženje  (osim uhljebljenja u EU institucije) gdje ćemo biti prisiljeni pristati na ekonomske gubitke i gdje nećemo moći zaštiti nacionalne interese, meni je u potpunosti nepoznato i neshvatljivo, ali je tema za razmišljanje.

Koga briga za ustav

Deklaracija o ulasku u EU je protuustavna. 

Parlamentarni izbori 4. prosinca, potpisivanje ugovora s EU 9. prosinca, referendum za EU 8. siječnja 2012. Tako je hodogram događanja za kraj godine zamislio HDZ. Jedni problem, koji to njemu očito nije, činjenica je da će, ako se ne drugi put u godinu dana izmijeni Deklaracija o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, referendum biti proveden nepropisno, a ima onih koji tvrde da je dio Deklaracije protuustavan.

U Deklaraciji stoji kako referendum o pristupu EU mora biti proveden najkasnije 30 dana od potpisivanja pristupnog ugovora. Ustav pak propisuje da se referendum mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Sabora. Jedini je problem što Sabor, koji referendum treba raspisati, ako i bude oformljen u ustavnom roku od 20 dana neće moći raspisati referendum u roku koji predviđa Deklaracija.

Predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada Dragutin Lesar tvrdi da u najboljim uvjetima referendum ne može biti prije 13. siječnja i da bi on mogao biti raspisan za 15. siječnja.

'SDP, HNS i svi ostali saborski trgovci prodali su dušu đavlu i trgovali su, a da nisu čitali ni datume, ni Ustav ni Deklaraciju. Deklaracija je protuustavna i najvjerojatnije će je promijeniti. Usto, Ustav je promijenjen i sada se Sabor mora konstituirati u roku od 20 dana od održavanja izbora. Zadnji rok da se Sabor konstituira je Badnjak odnosno 24. prosinca. Kako to misle napraviti ako bude ponavljanja izbora na pojedinim mjestima i žalbi?' pita se Lesar. 

Deklaraciju protuustavnom smatra i saborska zastupnica SDP-a Tanja Vrbat koja je prilikom izmjene Deklaracije prije osam mjeseci u ime kluba svoje stranke predlagala da rok umjesto 30 bude 60 dana, ali ni ona tada nije išla za tim da je  Deklaracija u koliziji s Ustavom.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr

Europska unija, demokracija ili totalitarizam?

Krije li se iza demokratskog lica Europske unije klasična totalitaristička tvorevina koja pokušava spriječiti pravo na drugačije razmišljanje od onog koje je trenutno politički korektno. Što se događa kad se ugase svjetla kamera? Novinari BBC-a prenose svoja iskustva.

Zašto su Irci Euroskeptici?

Jedan mali primjer zašto su Irci, koji su očito malo bolje pročitali sporazume i pravila koje bi trebali potpisati pri ulasku u Europsku uniju, postali euroskeptici.

David Icke o ulasku Hrvatske u EU

Što misli David Icke, jedan od najvećih teoretičara zavjere o ulasku u EU i o odnosima između svjetskih sila.

50 odgovora na pitanja o EU (7)

Pitanje 7. U medijima su se pojavljivali napisi da bi službeni jezik svih zemalja JI Europe po njihovu ulasku u EU mogao biti srpskohrvatski. Je li to moguće? 

Službeni odgovor: Članak 22. Povelje o temeljnim pravima EU naglašava poštovanje jezične raznolikosti. Nakon pristupanja RH Uniji hrvatski jezik postat će službeni jezik EU te službeni jezik europskih institucija. (izvor: Globus)

Moje mišljenje: Nakon ulaska EU ne trebamo se plašiti dali će Hrvatski jezik biti srpskohrvatski (klasična smicalica domaćih političara), već dali će ga za 200 godina uopće biti. Naša će djeca učiti najmanje dva svjetska jezika, od kojih je jedan engleski (službeni jezik unutar EU). Nakon određenog vremena vjerojatno je da će i naše institucije prihvatiti dokumente na Hrvatskom i Engleskom jeziku, a potom dolazi do opasnosti da Engleski jezik zbog jednostavnosti međudržavne i unutar europske komunikacije, te s obzirom da je to u većini slučajeva službeni jezik korporacija, prevlada nad Hrvatskim jezikom. Slično izumiranje jezika doživljava Irska koja je pod stoljećima Engleske dominacije izgubila svoj materinji jezik, te ga danas govori manje od 1% Irske populacije.

EU=HDZ?

Može li se nakon ovog tvrditi da se EU ne miješa u unutarnja pitanja suverene države?

"NIJE na meni da se miješam u unutarnje stvari Hrvatske", rekao je Hannes Swoboda. I odlučio da će se ipak umiješati. "Ako Hrvatska želi biti u EU što je prije moguće", izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, "onda za određivanje datuma izbora treba pričekati kraj pregovora".

Zvuči kao ultimatum

Zvučalo je kao ultimatum: Ako hoćete Uniju, odustanite od izbora. Zvučalo je kao nešto što bi izašlo iz usta Jadranke Kosor: Nećemo završiti pregovore ako raspišemo izbore. Zvučalo je kao slogan iz predizbornog spota HDZ-a. Ova Vlada nas jedina vodi može odvesti u Europu.

A bogami, zvučalo je i kao nešto što bi se dobro uklopilo u nekakav braniteljski skup protiv EU: Vidite kako se prema Hrvatskoj odnose europski birokrati.

Ako se nije htio miješati, nije morao

Što se dogodilo s europskom politikom nemiješanja u unutarnju politiku zemalja članica i kandidatkinja? Ako se Swoboda nije htio miješati, onda se nije trebao miješati. A ne da u jeku sve masovnijih antivladinih prosvjeda posluži Jadranki Kosor kao alibi za grčeviti ostanak na vlasti: "Vidite da ne možemo na izbore, jer time nećemo ostvariti stoljetni san Hrvata".

Možda je Swoboda iskreno zabrinut za sudbinu Hrvatske. Možda ga istinski muči pomisao da bi parlamentarni izbori mogli unazaditi pregovarački proces. Ali trebao je to svejedno zadržati za sebe. Jer osim što se to njega uopće ne tiče, ta argumentacija baš i ne "drži vodu".

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

50 odgovora na pitanja o EU (6)

Pitanje 6. Hoće li Hrvatska morati dozvoliti osamostaljenje nekoj regiji i tako izgubiti dio svojeg teritorija?

Službeni odgovor: Pravo da se pokrene postupak udruživanja i postupak razdruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama regulirano je Ustavom RH. EU potiče ravnomjerni razvoj regija putem strukturnih instrumenata koji su namijenjeni bržem razvitku manje razvijenih regija. (izvor: Globus)

Moje razmišljanje: EU je zajednica jedne grupe različitih nacionalnih država. Ukoliko bi podupirala razdruživanje u jednoj od nacionalnih država, morala bi isti kriterij primjeniti i prema nekoj drugoj nacionalnoj državi članici, a to nikom nije u interesu. Na kraju krajeva, na primjeru Belgije vidimo da se EU ne miješa u takve probleme država članica.

50 odgovora na pitanja o EU (3, 4, 5)

Pitanje 3. Hoćemo li ulaskom u EU izgubiti nacionalni identitet?

Službeni odgovor: Unija promiče raznolikost nacionalnih identiteta država članica, o čemu svjedoči i slogan EU “Ujedinjeni u različitosti”.

Pitanje 4. Znači li ulazak u EU gubitak nacionalnog suvereniteta?

Službeni odgovor: Ulaskom u EU svaka država članica prenosi dio svojeg suvereniteta na EU, odnosno u nekim područjima države članice odluke donose zajednički na razini EU. Pritom svaka država članica aktivno sudjeluje u postupku donošenja odluka.

Pitanje 5. Hoće li državljanstvo Europske Unije nadomjestiti nacionalno državljanstvo? Hoćemo li se i dalje zvati Hrvati ili ćemo postati Europljani?

Službeni odgovor: I dalje ćemo se zvati Hrvati kao što se Nijemci nazivaju Nijemcima, a Talijani Talijanima. Državljanstvo EU ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo, nego ga nadograđuje i nadopunjuje. (izvor: Globus)

Moje razmišljanje: Hrvata u domovini ima oko 4,5 milijuna, što je broj veličina jednog većeg europskog grada. S obzirom da ćemo otvoriti granice za oko 500 milijuna građana Europske unije, što znači i za Rumunje, Mađare, Bugare, Litvance itd. moglo bi vjerojatno će nam se dogoditi da će mnogi njihovi građani potražiti sreću u Hrvatskoj. Sigurno će se povećati broj stranaca koji će dolaziti na rad u Hrvatsku, a potom i ostati živjeti u Hrvatskoj. Povjesno gledano, pokoravanje i pokušaj istrebljenja nekog naroda uvijek se odvijao kroz naseljavanje drugog naroda na teritorij domicilnog naroda (trenutni primjer - Izraelci naseljavaju dio Palestinskog teritorija). Istrebljeni vjerojatno nećemo biti, ali bi se lako moglo dogoditi da budemo asimilirani. Očito je da Europska Unija ima aspiracije (poput nekad Jugoslavije) da svi budemo Europljani (nekad smo bili Jugoslaveni), logika mi govori da ulaskom u EU, u kratkom periodu ne gubimo nacionalni identitet, ali na duge staze, DA. Dali je to dobro ili loše ostavljam svakom ponaosob na procjenu.

Vezano uz nacionalni suverenitiet, ako gledamo riječ "suveren" - vladar, značenje imati vlast nad svojim teritorijem. Smatram da Hrvatska u potpunosti gubi suverenitet jer će se sve ključne odluke donositi u Bruxellesu gdje će Hrvatska sa svojih 4,5 milijuna stanovnika imati svega par glasova (nešto manje od 1%). Velike nacije će donositi pravila koja njima odgovaraju, dok će se male nacije morati, kao i do sada, pokoravati velikima. U povijesti Hrvati su ovo već prošli unutar Austrougarske i Kraljevine SHS gdje smo čak imali i dosta bolji omjer stanovništva. Naravno ovo nije isto, ali gorak okus iz prošlosti poziva na pojačan oprez.

Ulazak u EU - šteta ili korist za tvrtke?

Ulazak u EU biti će jak udarac za nepripremljeno hrvatsko gospodarstvo

"- Hrvatska će zbog nepripremljenosti njenog poslovnog sektora biti upisana u povijest EU kao jedina zemlja čiji gospodarski sustav nakon ulaska u Uniju neće ostvariti korist, a vjerujem da će pretrpjeti i znatne štete, upozorava Željko Ivančević, lobist u Bruxellesu i direktor konzultantske tvrtke ECS-Bruxssels.

Dugoročno je, dodaje, ipak optimist, no poručuje da će ulaskom u EU mnoge tvrtke biti iznenađene, a država općenito nespremna."

"- Svojevrsna potvrda toga je i osjetno smanjena prisutnost brojnih slovenskih proizvoda koji su nakon ulaska Dežele u Uniju bili nestali s hrvatskog tržišta zbog promjene carinskog sustava nakon ulaska u EU. A te pozicije kada se jedanput izgube, teško je vratiti pa hrvatske tvrtke moraju o tome već sada razmišljati. Osim promjene postojećih pozicija na drugim tržištima hrvatske tvrtke će morati računati i na osjetno veći pritisak na vlastitom terenu, naglašava Ivančević."

"Ulazak u EU bit će jak udarac za hrvatsko gospodarstvo jer će Hrvatska morati izići iz CEFTA-e, gdje ostvaruje znatne izvozne zarade.

Zonu slobodne trgovine CEFTA osnovale su prije dvadeset godina , kao svojevrsno predvorje za EU , bivše komunističke zemlje poput Poljske, Češke i Mađarske, a bila je pozvana i Hrvatska, ali Franjo Tuđman taj je poziv odbio.

Nakon što su te zemlje primljene u EU, Hrvatska je ipak ušla u tu udrugu koju čine još Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Kosovo, Moldavija i Albanija , ukupno 25 milijuna ljudi, ne računajući RH. Osnovno obilježje slobodne trgovine je trgovina bez gotovo ikakvih carina za većinu proizvoda."

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr