Najveći prosvjedi u povijesti Izraela

U Izraelu se iz dana u dan povećava broj nezadovoljnika na ulicama svih većih gradova. Njihova brojka se u međuvremenu popela na 350.000. Toliko ljudi u ovoj zemlji još nikada nije prosvjedovalo.

Prosvjedi protiv previsokih cijena u Izraelu dosegli su, moglo bi se reći novi vrhunac. Kako javljaju ondašnji mediji, na ulice diljem zemlje je u subotu uvečer (6.8.) izašlo više od 350.000 ljudi. Najviši broj prosvjednika zabilježen je u Tel Avivu gdje je svoje nezadovoljstvo izrazilo više od 230.000 osoba. Slična je situacija i u ostalim gradovima; primjerice u Jeruzalemu na demonstracijama sudjeluje oko 30.000 ljudi a u Aškelonu oko 10.000.

Već se sada može reći da su ovo najbrojniji prosvjedi ovakvog tipa u povijesti izraelske države uopće. Do sada su se građani najčešće okupljali kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo političkom situacijom (uglavnom vezanom za sukob s Palestincima ili pak u svezi gradnje novih naselja), no ovo je prvi put da Izraelci prosvjeduju zbog socijalne situacije; procesa privatizacije, previsokih cijena hrane, preskupih stanarina, loše situacije u zdravstvu kao i u školstvu, odnosno, obrazovanju.

Traže besplatne škole i dječje vrtiće

Prosječna plaća u Izraelu iznosi oko 1.800 eura, dok se cijene stanarina za primjerice, trosobni stan kreću od 1.000 eura na više. „Mi tražimo ni manje ni više nego promjene u cjelokupnom sustavu i to takve da od njih koristi ima cjelokupno društvo. Ovako kako je sada, na dobiti su samo privilegirani članovi našeg društva“, rekao je Uri Metuki, jedan od vođa demonstracija. On dodaje da prosvjednici stoga zahtijevaju uvođenje plaćanja poreza za stanove i apartmane koji su prazni, povećanje najniže zakonom zajamčene mjesečne plaće, besplatno školovanje i prije svega – smanjenje cijena stanarina.

Cijeli članak pročitajte na Deutsche Welle

Sastanak G7 sutra prije otvaranja azijskih burzi

Ministri financija skupine industrijski najrazvijenijih država svijeta G7 raspravit će na telefonskoj konferenciji u ponedjeljak prije otvaranja azijskih burzi snižavanje američkog kreditnog rejtinga i dužničke probleme eurozone, najavio je danas izvor iz japanske vlade

Ministri financija skupine industrijski najrazvijenijih država svijeta G7 raspravit će na telefonskoj konferenciji u ponedjeljak prije otvaranja azijskih burzi snižavanje američkog kreditnog rejtinga i dužničke probleme eurozone, najavio je danas izvor iz japanske vlade

Kako je kazao, iako još nema službenih najava, 'normalno bi bilo' da se ta konferencija održi prije početka rada azijskih burzi te da će možda G7 objaviti i priopćenje nakon toga. Članice skupine G7 su Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i SAD.

U međuvremenu, danas su na tu temu telefonsku konferenciju održali financijski izaslanici skupine G20, objavio je zamjenik južnokorejskog ministra financija Choi Jong-Ku.

Uslijed intenziviranja dužničke krize u eurozoni i problema s američkim kreditnim rejtingom, protekloga tjedna na svjetskim burzama cijene dionica oštro su pale, 'izbrisavši' investitorima čak 2.500 milijardi dolara na vrijednosti njihove imovine.

Na samom kraju tjedna, nakon zatvaranja Wall Streeta, agencija za kreditni rejting Standard & Poor's snizila je SAD-u kreditni rejting za jedan stupanj, s najvišeg mogućeg AAA na AA+, što je dosad nezabilježen slučaj u tom najvećem svjetskom gospodarstvu.

Zakonodavci s velikom zabrinutošću, pa i strahom iščekuju početak rada svjetskih burzi u ponedjeljak, jer ne znaju koliko će žestoka biti reakcija investitora. Zamjenik japanskog ministra financija Fumihiko Igarashi nije potvrdio da će se održati sastanak G7, no nastupajući u jednom televizijskom programu u nedjelju kazao da se on priprema.

‘Nismo u fazi da bismo mogli najaviti konferenciju. Na valutnim tržištima važno je iznenađenje, stoga mislim da nije dobra ideja najavljivati nešto unaprijed’, izjavio je Igarashi.

Također, upozorio je da će Tokio ponovno intervenirati na valutnim tržištima vidi li 'neprirodna' kretanja špekulativne prirode.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr

'Zlatna groznica' jača nego ikad

Do rasta cijene zlata dovela su tri događaja - početak krize u SAD-u, prezaduženost Grčke, pa drugih zemalja eurozone

Već godinama cijena zlata zna samo za jedan pravac - naviše. Prvo su zlato kupovali samo privatni i institucionalni investitori, a sada su se na tržištu kao veliki kupci pojavile i centralne banke, piše Deutsche Welle.

Unca zlata djeluje prilično nezanimljivo, teška je 31 gram i usprkos svemu na većoj cijeni je nego ikada.

Uplašeni od dužničke krize koja prijeti Europi i političke nestabilnosti u SAD, mnogi investitori bježe u navodno sigurnu luku, trenutno unca zlata košta više od tisuću i pol dolara i dvostruko je skuplja nego prije dvije godine. Cijena se na prošlotjedni, crni četvrtak popela na 1.665,57 dolara.

"Zlato trenutno djeluje kao čvrsta stijena u buri. Mislim da će biti na cijeni sve dok ne budu riješene dužničke krize u Europi i SAD-u“, procjenjuje Eugen Weinberg, analitičar tržišta Commerzbanka.

Desetljeće zlata

Nije uvijek tako bilo. Krajem devedesetih godina unca zlata vrijedila je samo 300 dolara što je jedva pokrivalo troškove proizvodnje.

Cijena unce zlata 2000. godine bila je 272 dolara, dvadeset dolara manje od cijene proizvodnje. Ali, poslije napada 11. rujna 2001. godine sve se promijenilo.

Kako bi spriječile recesiju centralne banke preplavile su tržišta novcem, kamate su se ubrzano kretale u pravcu nule i ponovo se pojavila opasnost inflacije. Rasle su cijene sirovina i namirnica, u SAD je počeo rasti mjehur na tržištu nekretnina.

Tri vala potražnje

Nakon toga uslijedila su tri vala potražnje za zlatom koja su dovela do rasta cijene: 2008. godine kada je bankrotirala velika američka investicijska banka Lehman Brothers, 2010. kada je postalo jasno da je Grčka prezadužena i 2011. godine kada se vidjelo da Europska monetarna unija ima silne muke da izađe na kraj s dugovima perifernih zemalja - Irske, Portugala i Španjolske.

Od tada u utrci za zlatom nema pauze. Zlato je mnogo više od obične sirovine, ocjenjuje se u analizama Commercbanke i konstatira da trenutačni razvoj „pokazuje da zlato nije samo zaštita od inflacije, pokazatelj nesigurnosti i zamjena za dolar“, nego i moneta koja profitira od slabosti dvije velike valute - eura i dolara.

Međutim, neki drugi analitičari pozivaju na oprez. Za Susanne Steinmann iz banke Quirin mnogo je razumnije „da se imovina uvijek rasporedi na više strana. To je slučaj i sa zlatom.

Privatni investitori trebali bi dio novca uložiti i u zlato, no odlučiti se samo za ulaganje u zlato predstavlja rizik koji, na žalost, danas mnogi podcjenjuju“.

Prema procjenama Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) unca zlata porast će do 1.750 dolara, jer zlato ne kupuju samo privatni investitori, nego i hedge fondovi i drugi institucionalni investitori (banke, fondovi, osiguranja) kako bi se zaštitili od slabog dolara.

Cijeli članak pročitajte na Banka magazine

Može li se uopće zaustaviti divljanje 'švicarca'?

Franak je po srednjem tečaju HNB-a u petak dostigao novu rekordnu vrijednost od 6,74 kune, a nastavio je jačati i na svjetskim tržištima gdje je bio radni dan. Tamo je dospio do 6,94 kune, preračunato u omjeru s eurom. U nastavku je dana, pak, zabilježio pad na 6,85.

To je mnogo više od tečaja koji vrijedi u Hrvatskoj te bismo idućeg tjedna mogli dočekati da franak probije sedam kuna i uskoro se približi paritetu s eurom koji vrijedi 7,448 kuna na tečajnici HNB-a, odnosno 7,426 na međubankarskom tržištu, piše Glas Istre.

Kriza sa švicarcima

Da jačanje franka do tih razmjera nije nemoguće švicarski list Sonntag objavio je u prosincu prošle godine. Citirajući svoje izvore, taj je list navodio je da je guverner Narodne banke Švicarske Philippe Hildebrand na tajnom sastanku upozorio švicarsku vladu da bi euro mogao zabilježiti velik pad vrijednosti u odnosu na franak. Prema istom izvoru, rekao je da ukoliko se pogorša dužnička kriza zemalja eurozone, euro bi mogao vrijediti pola franka.

Ako se ostvari takav rast franka, to bi značilo da će švicarac vrijediti gotovo 14,9 kuna, dvostruko više nego što sada vrijedi euro (7,45). No, pod uvjetom da tečaj eura ostane stabilan naspram kuni, jer u tom slučaju i tečaj franka veći od 15 kuna nije neostvariva vrijednost. U trenutku kada je Glas Istre prenio priču švicarskog lista, franak je bio nadomak šest kuna, a sada je nadomak sedam.

Vladine mjere protiv franka povećavaju dug?

Što u takvoj perspektivi znači prijedlog Vladinih mjera za velik broj naših građana s kreditom u francima? Podsjetimo, Vlada je predložila bankama da spuste kamate na kredite u francima na razinu koja će anuitete sniziti na početni iznos anuiteta uz fiksiranje tečaja franka od 5,8 kuna ili manje. Također, traži da banke omoguće plaćanje tečajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.

Cijeli članak pročitajte na Net.hr

Provesti mjere za rješavanje krize

Berlin, Pariz, Rim i London žele da se što prije počnu provoditi mjere usvojene na summitu EU-a u srpnju o rješavanju financijske krize.

Iz ureda njemačke kancelarke Angele Merkel priopćeno je da je ona odvojeno telefonski razgovarala s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem i britanskim premijerom Davidom Cameronom.

Svi oni žele da se što prije počnu provoditi mjere dogovorene na summitu 21. srpnja u Bruxellesu, kazao je glasnogovornik ureda njemačke kancelarke.

Cameronov ured priopćio je da se on s Merkel dogovorio o nadzoru krize na financijskim tržištima.

Francuski predsjednik Sarkozy razgovarao o gospodarskom stanju s Merkel i šefovima vlada Španjolske i Italije, Jose Luisom Zapaterom i Berlusconijem, a tijekom večeri je predviđen i njegov telefonski razgovor s američkim predsjednikom Barackom Obamom.

Cijeli članak pročitajte na hrt.hr

Panika u Rimu

Italija traži podršku Europske unije (EU) zbog intenziviranih prodaja dionica i obveznica te zemlje, koje su izazvali dužnički problemi eurozone i strah investitora od usporavanja globalnog gospodarstva. 

Talijanski ministar gospodarstva Giulio Tremonti sastao se s predsjedateljem ministara financija 17-člane eurozone Jean-Claudeom Junckerom radi hitnog razgovora zbog skoka prinosa na talijanske i španjolske 10-godišnje obveznice na najviše razine u 14 godina i oštrog pada cijena dionica.

No, malo su toga Tremonti i Juncker imali reći novinarima nakon sastanka, najavivši tek da će nastaviti svoje razgovore.

"Imali smo dugu raspravu u kojoj smo se osvrnuli na sve probleme s kojima se eurozona suočava. Nastavit ćemo razmišljati u miru", kazao je Juncker.

Tremonti je dodao da se slaže s time te ocijenio razgovor dugačkim i plodonosnim.

Odvojeno, Tremonti je razgovarao danas i s europskim povjerenikom za gospodarska i monetarna pitanja Ollijem Rehnom, koji je nakon toga kazao da vjeruje kako Italija čini sve što treba da ojača gospodarski rast i konsolidira svoje javne financije.

"Ministar Tremonti izvijestio je povjerenika Rehna o najnovijim mjerama koje Italija poduzima kako bi provela strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Povjerenik Rehn je i dalje uvjeren da ministar Tremonti i talijanske vlasti čine sve nužno da vrate Italiju na put održivog gospodarskog rasta i osiguraju fiskalnu konsolidaciju", priopćila je danas Europska komisija.

Talijanski premijer Silvio Berlusconi tijekom dana bi se trebao obratiti zastupnicima u oba doma talijanskog parlamenta kako bi ih izvijestio o stanju gospodarstva u pokušaju smirivanja ulagača na tržištima.

Cijena zaduživanja Italije na rok od 10 godina dosegnula je jutros 6,227 posto, novu najvišu razinu od uvođenja eura, čime je razlika u prinosima između 10-godišnjih talijanskih obveznica i onih na referentne njemačke obveznice dosegnula rekordnih 3,89 postotnih bodova. U slučaju španjolske države cijena zaduživanja dosegnula je 6,388 posto, pri čemu je razlika u prinosima u odnosu na njemačke porasla na 4,04 postotnih bodova.

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Rekordna cijena zaduživanja Italije i Španjolske

Cijena dugoročnog zaduživanja talijanske i španjolske države u srijedu je dosegnula nove opasno visoke razine zbog nastavljenih bojazni da bi se dužnička kriza u eurozoni mogla proširiti na te zemlje, koje su prevelike da bi ih se spašavalo iz postojećeg kriznog fonda eurozone. 

Cijena zaduživanja Italije na rok od 10 godina dosegnula je 6,227 posto, novu najvišu razinu od uvođenja eura, čime je razlika u prinosima između 10-godišnjih talijanskih obveznica i onih na referentne njemačke obveznice dosegnula rekordnih 3,89 postotnih bodova.

U slučaju španjolske države cijena zaduživanja dosegnula je 6,388 posto, pri čemu je razlika u prinosima u odnosu na njemačke porasla na 4,04 postotnih bodova.

Talijanski premijer Silvio Berlusconi planira se tijekom dana obratiti zastupnicima u oba doma talijanskog parlamenta kako bi ih izvijestio o stanju gospodarstva, budući da talijanski predsjednik poziva na uvođenje novih mjera. Ministar gospodarstva Giulio Tremonti trebao bi se sastati s čelnikom eurogrupe Jean-Claude Junckerom.

Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero odgodio je za jedan dan odlazak na godišnji odmor kako bi pratio razvoj prilično sumorne situacije.

Najnoviji skok prinosa koje ulagači zahtijevaju da bi držali talijanske i španjolske obveznice približio je cijenu zaduživanja tih dviju zemalja razini od 7 posto koju se smatra neodrživom za troškove servisiranja dugova. Grčka, Irska i Portugal nakon što su prešle tu razinu zatražile su međunarodnu pomoć.

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Susjedima kolabirala tržišta, Italija ušla u 'opasnu zonu'

Uslijed optužbi za korupciju i dramatičnog pada dionica na talijanskim burzama, tamošnji ministar financija Giulio Tremonti je sazvao izvanredan sastanak Vijeća za financijsku stabilnost. Potres se osjetio u čitavoj eurozoni.

U utorak je porastao pritisak financijskih tržišta na Italiju, gurajući drugog po redu europskog dužnika dublje prema 'opasnoj zoni' i (i)zazivajući hitan sastanak tamošnjih vlasti.

Cijena osiguravanja talijanskih državnih mjenica je dosegla rekordnu razinu zabilježenu u 11 godina postojanja eura i sada je izjednačena s onom koju drže španjolske obveznice, što je jasan znak da je Rim postao glavna briga investitora zabrinutih oko 'održivih dužnika'.

Posljedično, talijanske burze danas bilježe najniže razine vrijednosti dionica u posljednjih 27 mjeseci, što se zrcali u čitavoj eurozoni u kojoj su prema izvješću Reutersa dionice pale na vrijednosti od prije devet mjeseci.

- Na tržištu vlada strah da svijet ponovno ponire u recesiju… i da će tržišta na periferiji eurozone najviše stradati – izjavio je Alessandro Giansanti iz amsterdamskog ING-a.

Talijanski ministar financija Giulio Tremonti je sazvao izvanredan sastanak Vijeća za financijsku stabilnost kojeg sačinjavaju predstavnici vlade, Talijanske banke, tržišnih i osiguravateljskih regulatora.

U Španjolskoj, premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero, koji je pozvao na izvanredne izbore u studenom, mora odgoditi odlazak na odmor nakon što je premija na rizik kupnje državnih obveznica dostigla rekordne vrijednosti.

Osiguravanje duga Španjolske i Italije je 4% skuplje u odnosu na 'meritornu Njemačku'.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Cipar pred gospodarskim ponorom

Vlada Cipra je dala ostavku. Najavljene reforme se ne provode, prosvjeduje se svakodnevno, a nakon Grčke, Portugala i Irske gospodarska kriza stigla je i na taj otok. 

Nakon eksplozije kontejnera sa streljivom 11. srpnja kada je živote izgubilo 13 ljudi, oštećena je najvažnija elektrana i jedna solana. Od tada u toj zemlji protiv predsjednika Dimitrisa Christofiasa svakodnevno provjeduje više tisuća ljudi i traži njegovu ostavku. Predsjednik to odbija pa je raspustio je cijelu vladu, prenosi Deutsche Welle, no oporba nije time zadovoljna. Giannakis Omirou, vođa oporbenih socijaldemokrata, na nacionalnoj televiziji kaže: "Oni ne shvaćaju i ne razumiju da su svojim djelima i propustima zemlju doveli u krizu kakve još nije bilo. Još nisu shvatili da je Cipar samo jedan korak udaljen od ekonomske ruine."

Ta tvrdnja nije sasvim pogrešna, ali je - kao i mnoge na Cipru - nepotpuna. Sa 61 posto državnog duga i novim zaduženjima situacija na Cipru u usporedbi sa ostalim zemljama Europske unije čak i nije tako dramatična. No, slično kao i u slučaju Irske glavni problem leži u Ciparskim bankama. One još uvijek drže grčke državne obveznice u vrijednosti od gotovo 20 milijardi eura. Ako dođe do reprogramiranja grčkih dugova Ciparske će banke izgubiti mnogo novca - riječ je o više milijardi.

Cijeli članak pročitajte na Poslovni.hr
Više o Ciparskoj gospodarskoj krizi na dw-world.de

Grčka je mrtva, nikad neće otplatiti dugove

Na primjeru Grčke možemo vidjeti što se sprema zaduženim zemljama u koje spada i Hrvatska. Zajednička država, Unija, nakon koje slijedi otimačina djelova zemlje, a sve pod pokrovtieljstvom lokalnih političara.

U slučaju Grčke, iako je na sastanku bio nazočan Giorgos Papakonstantinou, grčki ministar financija, stremi se svojevrsnom ukidanju suverenosti, kao i kod nekoliko drugih država, a dogovoreno je vraćanje posudba europskih financijskih institucija u 'nekretninama', odnosno otocima.

Svjetska Vlada u sjeni, kako često nazivaju grupaciju istaknutih moćnika zvanu i Bilderberg, ove se godine sastala u Švicarskoj, u St. Moritzu, od 9. do 12 lipnja. Oko 130 ljudi je ove godine pohodilo sastanak, a raspravljalo se o svemu čega se možete sjetiti od važnijih svjetskih događanja u posljednjih godinu dana.

Dakle, 'na tapeti' je, piše Guardian, bilo takozvano 'Arapsko proljeće', i nastavak vojnih operacija na sjeveru Afrike i u Aziji, odnosno Bliskom istoku. Vojna djelovanja na tim područjima bi trebala biti proširena, što je u interesu zemalja koje će utrošiti milijune i milijune dolara i eura u svoje akcije. Navodno postoji i zabrinutost da bi američki Kongres mogao dokinuti odluku o slanju više vojske, jer je više od trećine republikanaca za povlačenje NATO-ovih snaga koje napadaju Gaddafija.

Vojne akcije na Bliskom istoku već su podigle cijenu nafte, a one bi eskalacijom sukoba još više porasle. Na taj plan se nastavlja i onaj financijski.

Produljivanje krize?

Ove je godine također, sastanku nazočilo puno ljudi iz financijskog sektora - ulagači, izvršni direktori, dioničari, mešetari - te su se, suprotno službenim tvrdnjama o pomoći ekonomskom krizom nagriženih zemalja, poput Grčke, navodno odlučili za malo drukčiji plan akcije, a taj je produljivanje krize, prema pisanju specijaliziranog portala Bilderberg 2011, u nadi da će to izazvati golemi rast cijene sirovina, a osobito nafte.

Također, navodno postoji nada u izazivanje kaotične revolucije na međunarodnoj razini, što bi određenim moćnicima olakšalo nametanje svojih planova nakon uvođenja mira. Primjerice, u slučaju Grčke, iako je na sastanku bio nazočan Giorgos Papakonstantinou, grčki ministar financija, stremi se svojevrsnom ukidanju suverenosti, kao i kod nekoliko drugih država, a dogovoreno je vraćanje posudba europskih financijskih institucija u 'nekretninama', odnosno otocima.

- Grčka je mrtva. Poruka koja stiže sa sastanka Bilderberga je neupitna. Nevolje Grčke ne samo da su razotkrile strukturalne mane europske monetarne unije, već su i otkrile probleme u globalnoj ekonomiji. Grčka nikad neće moći otplatiti ono što duguje tržištima. Nikad. A ona nije jedina - napisao je neimenovani izvor, koji je navodno prisustvovao sastanku.

Na europskoj razini, s obzirom da su države Europske unije neovisnije nego one SAD-a, opskurni moćnici će se poslužiti Europskom centralnom bankom, te preko nje kontrolirati banke u pojedinim ekonomijama i gurati svoje vlastite financijske interese.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Za one kojima ovo zvuči kao naučna fantastika i sve koji su zainteresirani saznati malo više originalne dokumente sa Bilderberg sastanaka možete pročitati na Wikiliks Bilderberg2011.com stranici.

Zbog ulaska u EU ugasit će nam se pola proizvodnje!

Čini se da će kod ulaska u EU Hrvatska doživjeti još jednu katarzu, ali ovaj put ekonomsku. Kada većina proizvođača zatvori svoje tvornice u Hrvatskoj i preseli ih u Bosnu ili Srbiju, postavlja se pitanje, a tko će puniti vreću bez dna znanu nam pod imenom proračun.

''Problemi na koje mi iz konditorske industrije upozoravamo su od nacionalnog interesa jer ako se ugasi dio proizvodnje, pitanje je tko će umjesto nas puniti proračun, tko će zapošljavati ljude koje mi danas zapošljavamo', kaže prokuristica Kraša Marica Vidaković.

Naime, najjače tvrtke domaće konditorske industrije predviđaju da će ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz CEFTA-e imati pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto, što će dovesti do pada proizvodnje i likvidacije dijela industrije, pa time i radnih mjesta. Zbog toga su iz udruge konditora Kondin, čiji su članovi Kraš, Koestlin, Kandit, Zvečevo, Podravka i Cedevita, od Ministarstva poljoprivrede i premijerke Kosor, te glavnog pregovarača za EU i ostalih relevantnih institucija u državi još 30. lipnja zatražili hitan sastanak. 

"Konditori za vrijeme pregovora nadležnih tijela s EU nisu bili uključeni niti su do danas upoznati s elementima pregovora koji će se odraziti na njihov položaj ulaskom u Uniju. Stoga su životno zainteresirani da što hitnije upoznaju okvire pregovora, efekte i kontraefekte koji će se odraziti na njihov položaj u sasvim novom okruženju", navodi se u pismu Kondina, kojim se traži sastanak. 

Naime, u Kondinu upozoravaju da će se ulaskom u EU dogovoreni kontingenti za tržišta CEFTA-e prenijeti na sve proizvođače Unije, a ostalo će biti izloženo carinskoj zaštiti. U takvim uvjetima izvoz će im, kažu, biti izuzetno otežan, a ocjenjuju da će im izvoz realno pasti za 20 do 30 posto. U takvim se okolnostima zato očekuje da će tvrtke koje imaju proizvodnju u zemljama regije dobar dio proizvodnje tamo polako seliti - primjerice Kraš, koji je još 2003. godine pod svoje okrilje vratio tvornicu keksa Mira iz Prijedora u Republici Srpskoj. '

Cijeli članak pročitajte na Net.hr

50 odgovora na pitanja o EU (9)

Pitanje 9. Koja ću prava ja kao hrvatski građanin dobiti po stjecanju EU državljanstva?

Službeni odgovor: Državljanin Unije ima pravo putovati i obitavati na području svih država članica, ima pravo glasa na lokalnim izborima u bilo kojoj državi članici u kojoj živi, pravo da se obraća Europskom parlamentu te pravo na diplomatsku zaštitu članica EU u trećim zemljama.

Moje mišljenje: Državljanin današnje Hrvatske ima pravo putovati i obitavati na području svih država članica (ako ima novaca za putovanja), s toga ovaj dio službenog odgovora odaje potpuni besmisao pridruživanja. Također isto ide i za glasanje, ako osoba radi i živi u nekoj od članica EU. Što se obraćanja eurobirokratima tiče, opet govorimo o bezsmislu, pa valjda će se prvo građanin obratiti tijelima u svojoj državi bila ona ili nebila članica EU, a onda na sud za ljudska prava. I diplomatska zaštita na kraju, sve luđe od luđeg. Ako EU nije država ne vidim kako može nuditi diplomatsku zaštitu, znači kao i do sada diplomatsku zaštitu će nuditi svaka država članica ponaosob za svoje građane. (Ako EU planira biti država onda države članice gube svoj suverenitet, a domaći politači nam se kunu da to nije tako) Znači nema nikakve promjene. Ovo cijelo pitanje je samo bacanje prašine u oči.

Jeste li znali - po ulasku u EU u Hrvatsku se može doseliti 16 milijuna stranca

Završit ćemo u rezervatima kao Indijanci, a more će pripasti strancima – predviđa Bruno Langer, istarski aktivist, koji podsjeća da su stanovnici Mallorce, zbog politike masovnog useljavanja, postali manjina na vlastitom otoku.

Sve vjerojatniji skori ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, kao i najave prema kojima ćemo od zemlje iseljavanja, uskoro postati zemlja u koju stranci useljavaju, mnoge je političke aktiviste i ekologe natjeralo da uključe zvono za uzbunu, odnosno da upozore javnost na opasnosti koje, u novim okolnostima, prijete Hrvatskoj.

Tu prije svega misle na katastrofalno osmišljene prostorne planove koji predviđaju brojne i prevelike građevinske i stambene zone širom Hrvatske, i u koje bi, prema riječima stručnjaka, moglo useliti još čak 16 milijuna ljudi! No osim što bi gotovo učetverostručilo broj stanovnika, provođenje tako nakaradnih planova dovelo bi i do rasprodaje te betonizacije mnogih poljoprivrednih zemljišta, kao i do pucanja komunalne infrastrukture većine postojećih naselja.

Marina Dropulić potvrdila informaciju o 16 milijuna stranaca

- Završit ćemo u rezervatima kao američki Indijanci, dok će more pripasti strancima. Kako drugačije protumačiti planove prema kojima se u Hrvatsku može doseliti još tri do četiri nove Hrvatske, od čega bi čak tri do tri i pol milijuna ljudi moglo doći u priobalje. Svojevremeno sam u jednoj televizijskoj emisiji upozorio na tu skandaloznu činjenicu i nitko me nakon toga nije demantirao. Tadašnja je ministrica Marina Matulović-Dropulić, baš naprotiv, izjavila da nije istina da će 16 milijuna stranaca doseli na more, već da je toliko doseljenika predviđeno za cijelu zemlju! Kao da to išta mijenja na stvari – ističe Bruno Langer, poznati istarski aktivist, koji napominje da bi nam se moglo dogoditi ono što se već dogodilo stanovnicima Mallorce, koji su zbog politike masovnog useljavanja u kratko vrijeme postali manjina na vlastitom otoku.

- Prije četrdeset godina Mallorka je imala oko 300.000 stanovnika, da bi zbog nagle urbanizacije u slijedećih nekoliko desetljeća njena populacija narasla na preko 900.000 duša, nakon čega su stranci preuzeli i vlast na otoku – upozorava Langer, te se pita gdje se, u takvoj politici, zametnuo održivi razvoj i gdje su tu interesi domicilnog hrvatskog naroda.

Poropat: Gradnje je predviđena i u zaštićenim područjima

Langerove riječi potvrdio je i Bruno Poropat, poznati istarski arhitekt i prostorni planer, koji je zajedno s još nekoliko kolega prije desetak godina pregledao i analizirao svih 20 novih županijskih prostornih planova i na osnovu njih zaključio da se velika građevinska područja planiraju baš svugdje, te da bi u ta područja doista moglo useliti čak 16 milijuna ljudi!

- Gradnja naselja ili turističkih apartmana se predviđa i u mnogim zaštićenim područjima, u najljepšim puntama i na prekrasnim krajolicima, kakav je, između ostalog, i poluotok Pelegrin na otoku Hvaru. Novi prostorni planovi predviđaju, osim toga, i značajno širenje Zagreba, Splita, Dubrovnika i ostalih gradova za koje znamo da nemaju mnogo mjesta za širenje, osim u slučaju da se zelene površine i parkovi pretvore u građevinske zone. No, osim stambenih, novi urbanistički planovi predviđaju i brojne gospodarske zone, u koje će doći uglavnom investitori s prljavim industrijama, dakle onima koje razvijene zemlje ne žele u svojoj kući. Zasad, doduše, ne postoji interes za gradnju i naseljavanje svih tih planiranih građevinskih i stambenih područja, no problem je u tome što postojeći prostorni planovi imaju snagu zakona, što znači da bi bilo nemoguće spriječiti prodaju i naseljavanje tih područja, kada bi, jednog dana, potencijalni investitori ušli u 'Lijepu našu' – podvlači Poropat, te dodaje da Hrvatska hitno treba donijeti zaštitne mehanizme koji bi mogli spriječiti predviđeno otimanje i silovanje prostora.

Franolić: To je pokušaj legaliziranja velike pljačke prostora

Poput Poropata razmišlja i Damir Franolić, član ekološke udruge Plavi forum, koji je, pri pokušaju da pronađe uzrok predviđene masovne urbanizaciji, otišao i korak dalje, te dotaknuo samu srž problema, odnosno prstom upro u krivce za planirano nasilje nad prostorom.

- Iza svega stoji kratkoročni interes vladajuće političke elite koja je zbog jedne šnicle, figurativno govoreći, odlučila ubiti kravu. Drugim riječima, oni su zbog male i brze dobiti pristali ozakoniti rasprodaju poljoprivrednog zemljišta i nekretnina, ne vodeći pritom računa o potrebama stanovništva. Najbolje se to može prepoznati u okolnostima u kojima je nastao Zakon o golfu. Taj je zakon, da se razumijemo, napisao izraelski lobi koji ima namjeru jeftino doći do atraktivnog prostora. Predstavnici nekih izraelskih kompanija financirali su kampanju HDZ-a, te su tako kupili taj Zakon, kojega su kasnije sami i napisali. Radi se, dakle, o pokušaju legaliziranja velike pljačke kakvu smo već vidjeli ranih devedesetih, odnosno o pokušaju rasprodaje i urbanizacije atraktivnog poljoprivrednog zemljišta, a sve pod krinkom potrebe za izgradnjom golf igrališta. Golf tereni se, naime, ne grade na saniranim smetištima i kamenolomima daleko od mora, kako je to predviđeno u prostornoj strategiji Republike Hrvatske, već na atraktivnom poljoprivrednom zemljištu blizu mora, gdje se predviđa i gradnja popratnih apartmana – ističe Franolić.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Kupujmo Hrvatsko - kažu Britanci!

Što nas očekuje po ulasku u EU zorno ilustrira novi BBC-ev uradak čiji dio prenosim:

BBC pozvao čitav svijet da 'kupi Hrvatsku'

Ničim izazvan, na naslovnici BBC-a je osvanuo podugački članak kakvog se ne bi posramilo niti Ministarstvo turizma. Autorica u njemu podsjeća da će hrvatsko primorje od 2013. godine biti 'zrelo za berbu' i pritom 'smaragdnim stilom' čitav svijet poziva da 'kupuje Hrvatsko'.

Jedan od vodećih svjetskih medija, britanski BBC, objavio je u srijedu veliki tekst na naslovnici u kojem uvelike hvali Hrvatsku i praktički poziva sve one koji već nisu da posjete ljepotu Mediterana i, ako su pametni, kupe zemljište i zauvijek ostanu tamo živjeti.

Za dvije godine Hrvatska će, nakon Slovenije, postati druga država iz bivše jugoslavije koja će se pridružiti Europskoj Uniji, postajući tako 28. članica EU, no RH se već sada okrenula licu budućnosti. Otkada su ratne 90-e završile, Hrvatska je postala vodeća turistička destinacija za zapadnjačke turiste. Kilometri prelijepe obale jadranskog mora te šume i jezera u unutrašnjosti privikli su putnike i kupce 'drugog doma' iz cijelog svijeta. Nacija često uhvaćena usred Osmanskog carstva, Habsburške monarhije i ostalih tvorevina, Hrvatska na jedinstven način kombinira slavensko srce i dušu mediterana.

Obala duga 1,778 km ima više od tisuću otoka i preko 300 sunčanih dana godišnje. Smaragdno more je kristalno čisto, a morski plodovi su nevjerojatno ukusni. Iako unutrašnjost obiluje simpatičnim kamenom i krških planina, prelijepim jezerima i vodopadima, a Zagreb ima bogatu kulturu i obilni program noćnog život, glavna turistička atrakcija i centar zbivanja je na obali. Posjetitelji doslovno hrle na šljunčane plaže istarskog poluotoka, prelijepe otoke na plavo-zelenom moru, povijest, kulturu i ljepotu Splita i Dubrovnika te na otmjene zabave na otoku Hvaru. Maslinova ulja i vina svjedoče mediteranskim korijenima, a iako nisu sva vina vrhunske kvalitete, rashlađena boca Grka uz zalazak sunca iza mora neopisiv je osjećaj.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Val ksenofobije preplavit će i Hrvatsku kad uđemo u EU

Multikulturalizam u Europi je mrtav! - istaknula je Angela Merkel, njemačka kancelarka, još prošle godine, a na nedavnom summitu NATO-a u Muenchenu njezin britanski kolega David Cameron ponovio je istu izjavu. 

U međuvremenu se dogodio Anders Behring Breivik, antiislamist i ekstremni desničar, koji je u svojim sumanutim napadima usmrtio 76 ljudi u Oslu i na otočiću Utoya. Zato je Europska komisija od zemalja članica zatražila da intenzivnije nadziru političke ekstremiste. Neprijateljstvo prema strancima i ekstremizam biti će teme i na idućem sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova EU, gdje će biti pozvani i predstavnici Norveške. 

Drugim riječima, sada je i “službeno” priznato da Europa ima problem sa isključivošću u vlastitim redovima. Dakako, ni to ne može bez proračuna, pa je već poznato da će se za borbu protiv radikalizacije izdvojiti za početak četiri milijuna dolara. 

Jačanje islamofobije

Početak priče o porastu ksenofobije možemo tražiti od uspješnice Thila Sarrazina ”Deutschland schafft sich ab” koji je javno progovorio o prolemima integracije imigranata u Njemačkoj. Mnogo jaču, nažalost i tragičnu, poruku o neprihvaćanju mulitkulturalizma kao odgovora na globalizaciju poslao je norveški krvnik, ističući rastući gnjev Europljana prema novim socio-ekonomskim prilikama u zoni. To se ne može poreći čak i ako Breivikovi odvjetnici uspiju u svojoj nakani da njihov štićenik bude proglašen psihički poremećenom osobom.

Protomodernizacija, problemi s imigrantima, reakcije na kulturnu globalizaciju i gubljenje nacionalnog identiteta, promjene društvenih struktura društva, islamizacija Europe i naravno ekonomska kriza... sve su to razlozi jačanja nezadovoljstva, diljem cijele Europe, koje se najbolje očituje u jačanju populističke desnice u gotovo svim europskim zemljama. 

Cijeli članak pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji