Euro je gotov

Iskreni broker: Euro je gotov, milijuni ljudi izgubit će štednju, a vrijeme je idealno za zaradu.

"MENE ne zanima kako će se svijet izvući iz krize. Jedino je bitno da se zaradi na krahu svjetske ekonomije", rekao je u razgovoru za BBC nezavisni  broker Alessio Rastani te tako šokirao svijet svojim trominutnim iskrenim monologom o krizi na svjetskom financijskom tržištu. Osim brutalne iskrenosti Rastani je i šokirao svojim predviđanjima budućnosti

"Kolaps eura sada je neizbježan. Štednja milijuna ljudi nestat će u idućih godinu dana", rekao je Rastani dodajući kako vlade zapravo ne mogu napraviti ništa da to i spriječe. No posebno je zanimljiva njegova brutalna iskrenost kada je riječ o brokerima. Kako kaže, njih jedino i isključivo zanima zarada.

Sanjam recesiju već tri godine, sanjam da se opet dogodi

"Ja sanjam ove trenutke već tri godine. Svaku noć sanjam još jednu veliku recesiju", rekao je Rastani naglašavajući kako je ovo pravi trenutak za ljude koji znaju zaraditi. No, glavni biser ostavio je za kraj.

"Vi mislite da vlade i političari vladaju svijetom? Goldman Sachs vlada svijetom i briga ih”, rekao je na kraju.

Članak prenesen sa Index.hr

Talijanska kriza i Hrvatska: Kapitala će biti sve manje

Italija je najveći vanjsko-trgovinski partner Hrvatske tako da će se i tamo osjetiti posljedice smanjenja kreditnog rejtinga Italiji. Ipak, HNB čini što može da barem oteža odljev eura iz Hrvatske.

Osim što je najveći hrvatski vanjsko-trgovinski partner, talijanske banke drže velik udio bankarskog sektora u Hrvatskoj - iako je on vrlo mali u sveukupnom bankarskom segmentu Italije. Zbog toga će, ističe urednik mjesečnika Banka Željko Ivanković, sadašnja situacija u Italiji utjecati na, generalno govoreći, razmjenu i financijske tokove između Hrvatske i Italije.

No, po njegovom mišljenju, manje je značajan pad kreditnog rejtinga neke pojedine države od same činjenice da se općenito usporava gospodarska aktivnost – slabe financijski tokovi, ne putuje se, ne izlazi se na nova tržišta, ne otvaraju se novi poslovi.

„Zbog toga je i hrvatskim kompanijama teže doći do novca za servisiranje dugova na inozemnim tržištima, pa je cijena eura u odnosu na kunu porasla. Kako bi sačuvala stabilnost financijskog tržišta i spriječila inflaciju, Hrvatska narodna banka plasirala je oko 3,1 milijardu kuna na hrvatsko novčano tržište.“, pojašnjava Ivanković odluku HNB-a da se bankama poveća stopa obvezne pričuve sa 13 na 14 posto.

Tečaj kune proteklih je dana probio psihološku granicu od 7,5 kuna za euro. Za dio analitičara, to je kazna bankama koja je uslijedila zbog ponavljanja ljetošnjeg scenarija, odnosno špekulacija vodećih banaka na način da višak kuna konvertiraju u eure i prosljeđuju svojim vlasnicama izvan Hrvatske. U tome, prema izvorima iz bankarskih krugova, prednjače austrijske banke. Drugi razlog za intervenciju HNB-a je pojačan izlazak ulagača iz zemlje.

HNB je nakon sjednice svoga Savjeta ovog utorka (20.09.) poručila „kako će poduzeti daljnje mjere u slučaju da se opet pojača pritisak na slabljenje kune, a da to nije utemeljeno na realnim ekonomskim kretanjima“. Takvu opciju, među kojima su i parcijalne kazne pojedinim bankama, guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je još ljetos, kad su banke krenule u iznošenje sredstava svojim bankama majkama, a na temelju čega se postiže dobit na konsolidiranoj osnovi.

Cijeli članak pročitajte na seebiz.eu

'Neprijatelji Hrvatske svi su koji znaju za koga će glasovati'

Predviđajući recesiju još 2008. godine, don Ivan Grubišić zatražio je od državnih čelnika korjenite promjene i smjene. Tadašnji premijer Ivo Sanader odgovorio mu je u ime hrvatske Vlade: 'Sve je pod kontrolom. Vi radite svoj posao, mi radimo svoj. Hrvatska ide dobrim putem.'

Izaslanstvo GEF-a primio je tada samo predsjednik Republike, Stjepan Mesić, a predsjednik Sabora, Luka Bebić, njihovo je pismo proslijedio saborskom Odboru za Ustav i poslovnik. 

'Bio je to glas vapijućeg u pustinji', rekao je don Ivan Grubišić u emisiji Osječke televizije 'Karte na stol' i dodao: 

'Ovdje nisu zalutale samo ovce, nego i pastiri, a tada je ovcama teško pogoditi pravi put. U Hrvatskoj su zalutali državni dužnosnici u područje interesa, kriminala i korupcije, ali i duhovne vertikale koje navijaju za njih.'

Don Grubišić smatra kako Hrvatska još nije iskoračila u demokratske procese te da nijedni izbori dosad nisu bili demokratski. Tvrdi da je na biračkim popisima pola milijuna birača viška, a Bruxelles barata brojem od čak 700.000! Premda imamo svjež popis stanovništva, nemamo transparentan popis birača, niti se izlazi s popisom hrvatskim branitelja kako bi se lakše utvrdilo tko ondje ne pripada, a uživa privilegije. 

'Dok su neki za Hrvatsku davali živote, drugi su se šetali po gradovima i dobili činove i privilegije. Od rata žive ratni profiteri, a pravi branitelji ostali su zanemareni. Zato mi govori o nultoj toleranciji prema kriminalu i korupciji izgledaju kao diktat Bruxellesa, jer je ulazak Hrvatske u EU odgođen dok se te stvari ne poslože. 

Percepcija hrvatskih stranaka u društvu vrlo je niska, ali to biračima ništa neće značiti da ponovno padnu na ispitu zrelosti i vlastite odgovornosti za Hrvatsku. Svi koji znaju kome će dati glas na izborima, po mome su dubokom uvjerenju neprijatelji hrvatske budućnosti', ustvrdio je don Ivan Grubišić u razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom.

Grubišić ne vjeruje da bi birači čvrsto svrstani uz neku od dvije glavne političke opcije mogli promijeniti mišljenje:

'Religiozni ljudi, ideološki ili vjerski, su talibani i kod njih nema obraćenja. Isus nije htio s takvima gubiti vrijeme. U punu čašu ne može se više ništa nadoliti i kada čovjek stvori mišljenje i zauzme stav, tu ni Bog ne može više ništa uliti, a da se ne prolije. Zato nema smisla govoriti da će narod progledati – oči imaju a ne vide, uši imaju a ne čuju. 'Usalilo se srce ovoga naroda', kažu starozavjetni proroci. 

Zakoni su pisani za moćnike, a protiv siromaha i mi moramo stvoriti socijalnu državu, a ne socijalu poput Caritasa i Pučkih kuhinja. To je briga društva za ljude u potrebi, ali i potreba Crkve da se socijalno angažira, a ne da gradi hramove i pročelja oblaže u oniks novcem poreznih obveznika'.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr

EU preispituje mađarske kreditne mjere

Europska unija je izrazila "pravno, financijsko i ekonomsko" neslaganje s planom vlade Mađarske da fiksira devizne tečajeve. Mađarska Vlada tvrdi da bi mjerama pomogla građanima koji imaju kredite denominirane u stranoj valuti, a koji su sada pogođeni jačanjem švicarskog franka.

Premijer Viktor Orban je ranije rekao da će Budimpešta dopustiti da otprilike milijun Mađara kredite s deviznom klauzulom otplaćuje u domaćoj valuti bez obračuna dodatnih troškova i po kamatama koje su oko 20 posto niže od sadašnjih tržišnih.

Očekuje se da će njegov prijedlog biti usvojen, s obzirom da njegova stranka Fides ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Razlika između sadašnjih tržišnih i fiksiranih kamatnih stopa donijet će gubitke mađarskom bankarskom sektoru, što je ponukalo Europsku komisiju da upozori na "negativne posljedice" i "potencijalne rizike s pravne, kao i s financijske i ekonomske točke gledišta".

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Bankrot Grčke više nije tabu tema

Nakon što je njemačko protivljenje načinu na koji se rješava dužnička kriza eurozone postalo očito, grčki plan štednje vrijedan 2 milijarde eura trebao bi umiriti investitore.

Grčka vlada objavila je u nedjelju da će nametnuti dvogodišnji porez na imovinu kako bi prikupila 2 milijarde eura,  te tim sredstvima zatvorila proračunski manjak od 1,7 milijardi eura. Pokrivanje ovog dijela proračunskog deficita nužno je kako EU i MMF ne bi prestali sudjelovati u planu spašavanja grčke ekonomije, piše CNN.

Prošlog tjedna zahtjevi međunarodnih investitora koji su doveli do tenzija u pregovorima s grčkim službenicima ponovno su potakli strahove kako se Grčka nalazi pred bankrotom. Premijer George Papandreou stoga je jučer izjavio kako će ove mjere stabilizirati ekonomiju i ublažiti nesigurnost.

Međutim, debata oko mogućnosti grčkog defaulta vjerojatno će se nastaviti. Njemački ministar ekonomije i vođa kolacijske stranke FDP, Philipp Rösler, izjavio je za Die Welt kako u raspravi oko grčke situacije ne smije više biti tabua, pa čak niti oko kontroliranog bankrota Grčke ukoliko to bude potrebno. Prema riječima osobe koja usko surađuje sa Berlinom, demokratska stranka Angele Merkel, također načelno, sve više razmišlja o grčkom defaultu. S druge strane brojni europski i njemački službenici naglašavaju kako grčki default nije rješenje.

Cijeli članak pročitajte na bankamagazine.hr

Države istočne Europe zaprijetile izlaskom iz EU

Države istočne Europe koje još nisu članice eurozone izrazile su u ponedjeljak nezadovoljstvo što su ostavljene postrani u aktualnim raspravama o reformi Europske monetarne unije te su zaprijetile da bi mogle ponovno staviti na referendum svoje članstvo u Europskoj uniji.

Sastanak o toj temi okupio je u Bruxellesu ministre za europske poslove sedam država istočne Europe, Poljske, Češke, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Litve i Latvije, na rubu sastanka s njihovim europskim kolegama. Te zemlje ušle su u EU 2004. i 2007. i u svojim pristupnim ugovorima prihvatile obvezu uvođenja eura kada za to budu spremne.

No aktualne rasprave o reformi ekonomskog upravljanja u eurozoni zbog dužničke krize potiču njihovo nezadovoljstvo jer imaju dojam da su ostavljene postrani iako će ih se reforme prije ili poslije ticati.

Izvor: HRT

Za pošast karcinoma, samoubojstava i pretilosti kriva je odrođena hrvatska vlast

Ugledni biolog u razgovoru za Dnevno-hr tvrdi da se po sve većem broju psihički i fizički oboljelih građana vidi da smo nesretno društvo koje zadnjih godina živi u neskladu sa svojom prirodom , te pojašnjava zbog čega se protivi ulasku Hrvatske u EU.

Dr. Srećka Sladoljeva hrvatska je javnost dosad upoznala kao borca protiv korupcije i kao jednog od najpoznatijih 'zviždača' koji je zaslužan što većina hrvatskih građana nije primila potencijalno opasno cjepivo protiv svinjske gripe i što država Hrvatska nije za taj neprovjereni, a skupi proizvod utrošila još više javnog novca. No manje je poznato da je dr. Sladoljev uvjereni euroskeptik koji nerijetko drži govore na protu-EU skupovima. Ta činjenica hrvatskoj je javnosti posve nepoznata iz vrlo prozaičnog razloga: hrvatski medij euroskeptične skupove u pravilu zaobilaze. Upravo zato smo s dr. Sladoljevom razgovarali o toj tabu temi.

Zašto ne vjerujete u budućnost Hrvatske unutar EU, odnosno zbog čega tvrdite da je EU bezbožna tvorba kojoj se treba oduprijeti?

- Zato što EU kao globalistička organizacija ima na umu jedino zaštitu kapitala i profitnih interesa. U tome se sastoji sva podvala čovjeku: da je najveći cilj koji u životu može ostvariti obogatiti se, odnosno da ga sretnim mogu učiniti samo materijalne stvari. Dovoljno dugo sam živ da vidim da je meterijalno nestalno, odnosno da dođe i prođe, te da je upravo tu izvor svih naših patnji. Jer stjecajući ljudi ne postaju sretni, već samo imaju sve veće i veće potrebe za stjecanjem. Globalno društvo troši pogrešan projekt prema kojem će ljudi naći sreću u kapitalu. 'Bezbožna tvorba' biblijski je pojam kojim sam želio reći da se ljudi klanjaju zlatnom teletu, dakle poganskom Bogu koji je i simbol uništenja, odnosno samouništenja. Osjećam da se nad nama nadvilo takvo zlo, pa smo zarobljeni u tom novom svijetu i strah nas je uopće razmišljati svojom glavom. Umjesto toga, prepuštamo drugima da nas vode. Mi se kao država nismo profilirali već 1000 godina, jer stalno očekujemo da će netko drugi riješiti naše probleme. I unatoč činjenici da imamo tisućugodišnje loše iskustvo sa stranim gospodarima, kao da nas vrag tjera da ponovno činimo istu grešku, odnosno da se ponovno dobrovoljno odreknemo svog suvereniteta. Gubitak suvereniteta, međutim, podrazumijeva i gubitak nacionalnog identiteta, što znači da se u EU računa s programiranim čovjekom, čovjekom koji se nekritički odnosi prema vlastitom životu i dopušta da bude vođen, te da ni ne misli, jer ga je strah razmišljati. Ja bih, naprotiv, želio biti slobodnomisleće ljudsko biće i pitam se je li previše to što tražim.

Zbog čega govorite da se ljudi danas boje misliti svojom glavom, te da teže samouništenju?

- Vanjska manifestacije neostvarenja ljudske prirode je sve prisutnija depresija, bolest koja je u zadnjih dvadeset godina prožela ovo društvo, a što se najbolje vidi po povećanoj potrošnji medikamenata. Apaurin i Sanval najtraženiji su i neprodavaniji lijekovi u Hrvatskoj.

Izjavili ste da je za činjenicu što je Hrvatska na svjetskom vrhu po smrtnosti od karcinoma, po broju samoubojstava, te po pretilosti,odgovorna odrođena protunarodna vlast koja vlada već dvadeset godina. Hoćete li pojasniti tu tvrdnju?

Fizičke bolesti najčešće dolaze kao posljedica psihičkih problema i to se događa onda kada živimo u neskladu sa svojom prirodom. Mi kao društvo već godinama ne živimo u skladu sa svojom prirodom, a taj nesklad s vremenom se još i pojačava. Imali smo velika očekivanja od svoje države i vjerovali smo da je možemo urediti po prirodi čovjeka, no onda nam je ponuđeno 'zlatno tele'. Elite su ga prihvatile, uvukli su u to i čitav birokratski aparat kojem su omogućili da solidno žive, a ovi im zauzvrat plješću. Naša se genetika u međuvremenu nije promijenila, što znači da je porast smrtnosti od karcinoma, porast depresije i svih vrsta ovisnosti, produkt promjena u našem mentalnom okolišu. Jednostavnije rečeno: očito je da smo nesretno društvo. Jer da nismo, ne bi posezali za tabletama za smirenje i tabletama za spavanje. Mi praktički postajemo nesvjesna bića. Na sve to se još prilijepila i loša ekonomska situacija, kao i činjenica da u našem društvu rad više uopće nije važan. Do materijalnih stvari se ne dolazi radom, već otimačinom i prevarom, a za to nisu potrebne visoke škole i radno iskustvo, već dobre veze u politici. Naša mladost zbog toga gubi želju za znanjem, jer vidi da na natječajima za posao ne postoje pošteni kriteriji, već je sve unaprijed dogovoreno.

Možete li kao biolog koji je godinama radio u Imunološkom zavodu navesti konkretne stručne razloge zbog kojih ne bi bilo dobro da Hrvatska uđe u EU?

- Dakako da mogu. Velike koruptivne afere dolaze najčešće iz megaprofitnih društava koja su povezana s prerađivačkom industrijom hrane, a gdje se ta hrana sve više proizvodi radi nepca, odnosno naših osjetila, a pri čemu se uopće ne razmišlja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica. Kroz takvu hranu ljudi unose razne aditive i dodatke koji nanose štetu našem metabolizmu, odnosno našoj biologiji, jer je dokazano da su ti dodaci toksični i štetni. No, prerađivačka industrija donosi golemi profit pa ispada da je važniji profit nego zdravstvena ispravnost namirnica. Slično se događa i s farmaceutskom industrijom, što znači da čovjek više nije u centru zbivanja, On prestaje biti subjekt, on postaje objekt, odnosno potrošač. Primarno je kako na njemu zaraditi.

Cijeli intervju pročitajte na dnevno.hr

Neugodna istina: Europska Unija danas i budućnost Republike Hrvatske unutar EU

Jedan od vrlo zanimljivih no očekivano od najjačih medija "falcificiranih" ili u potpunosti ignoriranih događaja je jučer održana javna debata o EU i ulasku Hrvatske u EU u Hrvatskom Novinarskom Domu. 

Na raspravi koju je organizirala e-academia.hr sudjelovali su, između ostalih, Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije u ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, Nigel Paul Farage, britanski političar i član Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu i lider Stranke za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva, hrvatski doktori akademici Slaven Letica, Zdravko Tomac, Josip Jurčević, Velimir Srića i Marko Veselica.

Najjači Hrvatski mediji su prikazali ovaj događaj kao proeuropsku podršku sudionika no svatko tko je pratio raspravu u cijelosti zna da to nije tako. Sudionici su višestruko ukazivali na besmisao ulaska i na velike probleme koje će Hrvatska imati po ulasku u EU. Najveći problem je potpuni gubitak nezavisnosti za koju smo se borili u domovinskom ratu. Zakone i pravila će nam nametati Europska birkoracija (njene najjače članice: Njemačka, Francuska i Italija) u kojoj će Hrvatska biti zastupljena sa manje od 1% glasova, te će biti nemoguće zaštiti Hrvatske nacionalne interese, životni standard i radna mjesta. Sukladno tome zakoni i propisi će se donositi mimo volje Hrvatskih građana.

Srećom danas u moderno doba internet nam omogućava da zabilježimo i ovakve za našu vladu i političke elite nepoželjne događaje na kojima se istinski i otvoreno raspravlja o pozitivnim i negativnim stranama Europske unije i odnosima unutar Europske unije, te onome što zemlje koje će tek ući u EU mogu očekivati.

Da ne dužim, oko 2 sata odličnog video materijala donosi nam portal Dnevno.hr.

Članak i cijelu snimku rasprave o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju možete pogledati na Dnevno.hr

Španjolska: Broj nezaposlenih u kolovozu porastao za 51 tisuću

Na zavodu za zapošljevanje u kolovozu je bilo evidentirano 1,25% više nezaposlenih nego u prethodnom mjesecu, a ukupni broj nezaposlenih dosegnuo je 4.130.927 osoba

Španjolsko ministarstvo rada priopćilo je da je u kolovozu zahtjev za pomoć za nezaposlene podnijele 51.185 osoba više nego u srpnju.

Na zavodu za zapošljevanje u kolovozu je bilo evidentirano 1,25 posto više nezaposlenih nego u prethodnom mjesecu, a ukupni broj nezaposlenih dosegnuo je 4.130.927 osoba.

Ukupna stopa nezaposlenosti objavljuje se kvartalno, a prema posljednjim podacima bila je malo manja od 21 posto.

U ministarstvu rada priznaju da je broj nezaposlenih obeshrabrujući, ali pozivaju se na statistike koje pokazuju da je u posljednjih 11 godina broj nezaposlenih u kolovozu rastao, a da je ovogodišnji rast najniži od 2006. godine.

Više od 70 posto nezaposlenih dolazi iz uslužnog sektora

Izvor: Bankamagazine

Ide novi val krize, 'švicarac' će rasti

Iako je premijerka Kosor optimistično najavila da je ovo godina izlaska Hrvatske iz krize, to nam, bilo točno ili ne, neće puno pomoći. Naime, europskim zemljama prijeti nova recesija i kriza, a taj će val ponovo udariti na Hrvatsku.

Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević procjenjuje da će u trećem kvartalu rast BDP-a biti otprilike na razini prethodnog tromjesečja, pa dva uzastopna kvartala s rastom BDP-a znače izlazak Hrvatske iz recesije. Time je potvrdio Kosoričine optimistične izjave iz Osijeka da smo izašli iz krize, ali upozorava:

"Na kraju godine rast će biti oko 0,7 posto, što je manje od onoga što je većina prognostičara, ali i službenih institucija planirala."

Podsjetimo, Vlada je proračun za ovu godinu sačinila prema planu da će BDP rasti po stopi od 1,5 posto.

Cijeli članak pročitajte na net.hr

Spašavanje eura: Nijemci daju četvrtinu novca

Više od 200 milijardi eura. Toliki je udio Njemačke u novom, proširenom Paketu za spas eura. No za to su potrebni odgovarajući zakonski okviri, a tu su brojna pitanja otvorena.

Njemačka Vlada je poduzela dodatni korak u cilju borbe protiv dužničke krize u Europi i proširenja Paketa pomoći za spas eura. Vlada je na sjednici u srijedu donijela odgovarajući Nacrt zakona. No i pored toga ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri, kada je riječ o korištenju Fonda za spas eura, o svemu može suodlučivati Bundestag. Opozicija ali i pojedini članovi vladajuće koalicije traže znatno veći utjecaj Bundestaga nego do sada.

Odluka početkom rujna

Vlada svjesno nije željela predložiti Nacrt zakona u kojem se regulira u kojoj mjeri će o Paketu pomoći za spas eura odlučivati Bundestag. O tome naime odluku treba donijeti sam Bundestag već tijekom ovog mjeseca. Pri tome će biti uzeta u obzir i odluka Ustavnog suda o pomoći za spas eura koja bi trebala biti donesena 7. rujna.

I parlamenti ostalih zemalja EU-a trebaju potvrditi ovu odluku koju su šefovi država i vlada zemalja članica Unije donijeli u srpnju. Tzv. kišobran za spasavanje eura trebao bi ubuduće podrazumijevati ovlasti kojim bi se zemljama u teškom financijskom stanju moglo pomoći. Osim toga ukupna suma u okviru kišobrana za spasavanje, koja može biti dodijeljena u formi kredita, trebala bi biti povećana na 440 milijardi eura. Zemlje članice pri tome daju jamstva u visini od 780 milijardi eura. Od te sume Njemačka bi trebala izdvojiti 211 milijardi eura, što je više od jedne četvrtine.

Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble pohvalio je odluku o jačanju Fonda za spas eura kao jednu od učinkovitih preventivnih mjera: „Njemačka Vlada je odlučna u tome da osigura stabilnost eura", kaže Schäuble. Prema njegovim riječima radi se o tome da se spriječi moguće širenje krize i na neke države koje do sada nisu bile previše zadužene.

Porez na financijske transakcije u eurozoni

Pripadnici oporbe su signalizirali da su spremni podržati planove za spas eura, ali su i najavili da postoje dijelovi o kojima dodatno žele razgovarati. Tako je za socijaldemokrate (SPD), osim učešća Bundestaga u odlučivanju, važno i kako uvezati financijski sektor u pružanje pomoći zaduženima i na koji način provesti bolju regulaciju proračunske politike prezaduženih zemalja, kao i regulaciju bankarskog sustava.

Cijeli članak pročitajte na Nacional.hr

Hrvatsku su prošlosti već tlačili, a i u EU ćemo biti beznačajna provincija

U toj mega državi Hrvata će biti manje od 1 % i naša politička moć bit će manja od statističke pogreške. Vlast pažljivo krije da će se 1. travnja 2017. glavne odluke donositi većinom glasova od 55 posto,  a ne konsenzusom, i da će o svemu odlučivati samo velike države, naglašava Marjan Bošnjak.

Povratnik iz Australije, Marjan Bošnjak, autor je knjige 'Eu? Ne hvala' i žestoki kritičar hrvatskog ulaska u Europsku uniju. U razgovoru otkriva šokantne činjenice o EU koje, tvrdi, vlast namjerno skriva od svojih građana. Najavljuje da će ukoliko vladajući ne dopuste demokratsku raspravu i podastru sve relevantne činjenice oko pridruživanja toj mega državi, predstojeći referendum osporiti na sudu jer će se raditi o prevari vlastitih građana.

Zašto ste napisali knjigu u kojoj kritički progovarate o Hrvatskom ulasku u EU?

- Prateći hrvatske medije uvidio sam da se javnosti prezentira samo jedna strana ulaska u EU. Nema nikakvih argumenata protiv ulaska. Pomislio sam, 'pa nekih loših stvari pritom jednostavno mora biti'. Počeo sam istraživati i ostao sam šokiran onim što sam pronašao. Postoji daleko više argumenata protiv ulaska Hrvatske u EU nego što nam se govori.

Ako je tako, zašto nam ih skrivaju i tko to radi?

- Čovjek bi očekivao da o jednom tako vitalnom pitanju bude javne rasprave, pogotovo ako živimo u demokratskoj državi. Vlast bi trebala štiti interese vlastitog naroda. No, meni je neshvatljivo da se sustavno skriva istina od vlastitog naroda. Kako možemo objasniti da političke elite žele Hrvatsku ugurati u neku novu državu bez otvorene rasprave o tome? Kako će narod na referendumu donijeti ispravnu odluku kad ne zna sve informacije? Istovremeno se Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija hvali da je u zadnjih mjesec dana kroz medije plasiralo 11.300 spotova 'za' ulazak u Uniju. A o negativnostima ni riječi.

Pa zašto bi političari to radili? Ako oni i rade, zašto ostale društvene grupe šute, gdje su intelektualci, akademici?

- Mislim da većina njih to radi iz neznanja. Imam dojam da u samoj vlasti samo mali broj ljudi zna o čemu se tu zapravo radi. Velika većina nema pojma a kamoli da su pročitali Lisabonski ugovor, svojevrsni ustav EU, države u koju nas žele uvesti. Godinama je naglasak bio samo na procesu, koliko smo i kad ćemo zatvoriti sva poglavlja a ne na njihovom sadržaju. Što je uistinu ispregovarano i potpisano, do danas nije objavljeno. Javnosti su na uvid dane samo pregovaračke pozicije Hrvatske. Ali to nije ono što je potpisano. To se skriva.

Zašto je po vama loše ako Hrvatska uđe u EU?

- Ulazak u EU za sve nas će biti katastrofa iz tri razloga: političkih, gospodarskih i kulturnih. Svjedoci smo da se već sada odluke donose mimo građana. Ulaskom u europsku mega-državu, većina najvažnijih odluka će se donositi još dalje, u Bruxellesu a ne više u Zagrebu. Njih će donosili drugi, prema njihovim interesima.

Ali i mi ćemo kao članica EU-a sudjelovati u njihovom donošenju, zar ne?

- Ako znamo činjenicu da će nas Hrvata u toj mega državi biti manje od 1 posto, to znači da će naša politička moć biti manja od statističke pogreške. Ono što se pažljivo krije od hrvatskog naroda jest činjenica da će se od 1. travnja 2017. glavne odluke unutar EU donositi većinom glasova od 55 posto, a ne više konsenzusom. Radi se o Vijeću europe, Vijeću ministara odnosno o upravnim tijelima EU-a. Jasno je da će odluke donositi samo veliki narodi a nas Hrvate nitko ništa neće pitati. U primjerice, Europskom parlamentu od oko 764 zastupnika mi bi smo imali samo 12. U političkom smislu imati ćemo status jedne manje europske provincije. Politička prava biti će nam manja nego što smo ih imali u bivšoj Jugoslaviji gdje nas je bilo 22 posto. Znamo kako se tamo postupalo s Hrvatima a kako će to biti tek u EU gdje će nas biti manje od 1 posto.

Zašto mislite da će se ulazak u Uniji odraziti loše na nas u gospodarskom smislu? Pa tržište će se otvoriti za naše proizvode a tu su i izdašni EU fondovi?

- EU tržište od 500 milijuna ljudi će nas pregaziti. Mi za njega nismo konkurentni. Imali smo 45 godina komunizma i destruktivan rat od kojeg se još nismo oporavili. Pa od 1.2.2002. od kada smo se otvorili Europi, uvoz iz EU je naglo porastao kao i vanjski dug. Živimo li bolje od kada smo se otvorili EU tržištu?

Ali ne živi li se u zemljama koje su također bile u socijalističkom bloku bolje nakon što su ušle u EU?

- Isticali su nam i primjer Irskog tigra, da ćemo biti kao oni. Pa pogledajte što se danas tamo događa. Grčka je primjerice u EU od samog početka. Kako to da je ta zemlja na koljenima ako u EU vlada blagostanje? U Španjolskoj je nezaposlenost 21 posto, Portugal ima ogromne probleme, Italija i druge zemlje. I u Sloveniji se sve slabije živi. I Mađari su nakon inicijalnog zaleta pali u krizu.

Ali primjerice bivša socijalistička Poljska bilježi i u krizi rast BDP-a?

- To ćemo tek vidjeti što će s Poljskom biti za pet ili deset godina.

Nisu li države same krive što su neracionalno potrošile posuđeni novac. Zašto bi to bila odgovornosti EU?

- Pogledajte efekte koje ima EU. Imamo tržište od 500 milijuna ljudi na kojem očito neki prosperiraju a neki ne. Ono odgovora primjerice snažnom njemačkom gospodarstvu koje je izuzetno konkurentno. Ta zemlja ima veliku korist od EU i da sam ja primjerice Nijemac bio bih prvi za ulazak u EU jer bi nam ona omogućila da se proširimo na europski teritorij i da na njemu politički dominiramo. Međutim, ja sam Hrvat i gledam što to znači za nas. Primjer Poljske je zanimljiv ali mi smo ipak Hrvati.

Gdje vidite najveću opasnost za Hrvatsku?

- Ulaskom u EU mi gubimo kontrolu nad vanjskim granicama. Otvaramo se svim Europljanima. Njih 500 milijuna imati će pravo živjeti gdje god žele. Mi smo imali 12 posto Srba koji su živjeli u Hrvatskoj i ratovali protiv nas. Tko kaže da se ponovno neće doseliti na ove prostore jednom kada i Srbija uđe u EU? Svjesno se ignorira povijest ovih prostora. Naši susjedi Talijani, njih 60 milijuna, imati će pravo ponovno kolonizirati Hrvatsku što im je bila namjera kroz stoljeća. Neki njihovi političari i danas otvoreno govori o tome.

Mislite li da će se ljudi više doseljavati u Hrvatsku nego će naših građana odlaziti živjeti i raditi u druge europske zemlje?

- Mi ćemo imati dvostruki problem. Mladi Hrvati će neizbježno odlaziti iz zemlje za bolje plaćenim poslovima jer im nesposobne političke elite nisu osigurale dostojan život u njihovoj državi. S druge strane imamo potencijal od 500 milijuna stranaca koji se mogu slobodno naseliti u Hrvatskoj.

Cijeli intervju pročitajte na dnevno.hr

Njemačka ofenziva za Grčku

Njemačka vlada želi poduzetnike potaknuti na pojačani angažman u Grčkoj. No uvjet za to je da se Atena pobrine za provedbu reformi i to bez zastoja.

Već neko vrijeme njemački ministar gospodarstva i šef vladajućih liberala Philip Rösler, među njemačkim poduzetnicima sakuplja izraze podrške za svoju "Investicijsku i konjukturnu ofenzivu za Grčku". Da je takva ofenziva potrebna pokazuju i najnoviji podaci za ovu sredozemnu zemlju: ove godine grčko će se gospodarstvo smanjiti za 5 posto, stopa nezaposlenosti će porasti na 17 posto a državni prihodi, unatoč višekratnom povećanju poreza, se i dalje smanjuju.  Jedno je dakle sigurno: same mjere štednje neće biti dovoljne kako bi se Grčka vratila na čvrste gospodarske noge. No gdje leži rješenje?

Atraktivni energetski sektor

Stefan Kapferer, Državni tajnik u njemačkom ministarstvu gospodarstva ovog tjedna je posjetio grčki glavni grad Atenu. On rješenje vidi u pojačanoj stručnoj pomoći iz Njemačke i to prije svega u zajedničkom radu njemačke Banke za pomoć i razvoj (KfW) i grčkog ministarstva gospodarstva. CIlj ove suradnje bio bi osnivanje grčke državne banke za poticanje gospodarstva. Njemačka bi, kako je naglasio Kapferer, ovdje stručnim savjetima mogla pomoći na mnogim područjima poput kartelskog prava pa sve do stručnog obrazovanja. "Postoje mnoge moguće točke suradnje koje se ne ograničavaju samo na političku razinu", smatra Kapferer. No na razočaranje domaćina, gosti iz Njemačke su jasno dali do znanja da pomoć ne uključuje i eventualno direktno podupiranje grčkog poduzetništva od strane KfW-a, koji se ograničuje na pomoć projektima u Njemačkoj.  Usprkos tomu, kako smatra Kapferer,  velike količine stranog kapitala mogle bi se sliti u Grčku. Njemačke tvrtke trenutačno najviše zanimanja pokazuju za područje energetike (u sjeni odluke njemačke vlade o odustajanju od atomske energije) te transporta i turizma. Trenutno se razgovara i o osnivanju izvanredne gospodarske zone s poreznim privilegijama. Detalje bi trebao razjasniti sam ministar Rösler prilikom posjeta Ateni početkom listopada.

Cijeli članak pročitajte na Deutsche Welle

Orban: Mađarska u opasnosti zbog dužničke krize u eurozoni

Mađarska je suočena s ozbiljnom opasnošću zbog rizika povezanih s dužničkom krizom u eurozoni i mora ubrzati proračunske rezove jer će se u protivnom izložiti riziku gubitka ekonomskog suvereniteta kao što je bio slučaj s Grčkom, upozorio je danas premijer Viktor Orban.

"Mađarska se u prošla tri mjeseca našla u ozbiljno opasnoj situaciji. Kriza u eurozoni predstavlja iznimne i neposredne prijetnje za Mađarsku", rekao je Orban na sastanku veleposlanika. Istaknuo je da se Mađari moraju pripremiti za tešku jesen, budući da je zemlja suočena s izborom između onog što je nazvao nazadovanjem po uzoru na Grčku i napredovanja putem ekonomskih planova koji su pokrenuti prije više od godinu dana. "Želim li biti iskren prema Vama i istodobno izbjeći pretjeranu patetiku, moram reći da je na kocki mađarski suverenitet", naglasio je premijer. 

Orbanova vlada računala je na oporavak svjetskog gospodarstva, te je prije godinu dana raskinula aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom. Umjesto toga, Budimpešta je od početka ove godine počela oporezivati osobne dohotke po jedinstvenoj, 16-postotnoj stopi, ali poreznu osnovicu čini bruto plaća plus doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koje plaćaju poslodavci. Vlada je namjeravala sniziti osnovicu 2012. i 2013. Takvo smanjivanje poreza na dohotke u vrijednosti 400 milijardi forinti (2,1 milijardu dolara) nije potaknulo potrošnju. U međuvremenu je prihode kućanstava s kreditima u švicarskim francima nagrizao i snažan rast švicarske nacionalne valute. Oslabio je i izvoz, zbog slabog inozemnog rasta. Budimpešta je uvela i porez na velike korporativne zarade i nacionalizirala imovinu privatnih mirovinskih fondova u vrijednosti nekih 15 milijardi dolara.

Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr

Zašto se bojim vjerovati boljitku u EU - Nepoznata istina o 9/11

Nakon 10 godina tzv. napad Al Qa'ide na Ameriku i dalje su nerazjašnjena mnoga pitanja. Iako pitanja postoje, jasna su, također ih stručnjaci sve glasnije postavljaju, nema odaziva političara. Službena politika šuti, žrtve su pokopane a kopanje po kosturima moglo bi donijeti mnoge neugodne odgovore.

Ova situacija me često podsjeća na Hrvatsku. Građevinska mafija harači, poslovi se namještaju, HDZ-ovi ministri do grla u sudskim procesima, sve se zna, a ništa se ne zna. Vjerojatno će biti dovoljno smjestiti par "odgovornih" na par godina, pa možemo slučajeve zatvoriti. To što se glasno postavlja pitanje tko je sve u crnoj knjižici primatelja novca distribuiranog od HDZ-ove šefice računovodstva, vjerojatno nikad nećemo doznati. Slučajno ili namjerno? Tko je sve koristio usluge eskort dama, ni to javnost ne smije znati. Tko je žmirio na iskorištavanje maloljetnih djevojaka doma u Osijeku? Ni na to nema odgovora.

Mulj je posvuda, uđemo li u EU, biti će ga još i više, jer će se u poznatoj maniri nisam ja, on je (uvijek neka nepoznata osoba/institucija) prebacivati odgovornost na institucije EU-a. U biti vlast će biti delegirana na višu instancu, a moćnici EU-a će raditi s Hrvatskom i Hrvatima što požele i kada to požele. Netreba biti u zabludi da nas taj plimni val u ovom trenutku kroz financijske institucije koje smo prodali ne ljulja lijevo i desno, ali može biti i gore.

Da bi to izbjegli potrebno je upoznati se s činjenicama koje nam govore puno o današnjem svijetu i modelima vladanje, a jedan od najjačih je definitivno strah i osveta. Nepoznata istina o 9/11 je priča o tome kako je pala treća zgrada WTC-a koju tog dana nije pogodio putnički avion (a nije ni prikazana na CNN-u), i ne to nije "teorija zavjere" od neupućenih neškolovanih promatrača koji eto stalno nešto smišljaju kako bi dospjeli u centar pažnje već od 1500 stručnjaka koji se bave arhitekturom i graditeljstvom.

Posljedica 9/11 je bila rat za naftu u Iraqu, u kojem je svrgnut diktator Saddam Husein postavljen od te iste Amerike, te nametnuta "demokracija". Povijest se ponovno ponavlja, povod je tu, slično kao i za IWW, atentat u Sarajevu i IIWW napad Poljske na pogranične snage Njemaca. Naravno oružje masovne destrukcije u Iraqu nikad nije nađeno, a tzv. šef Al Qa'ide je ubijen u napadu u svojoj rezidenciji (a ne u špilji u koju je svako malo trčao na snimanje svojih video uradaka) u kojoj se godinama "neprimjetno" skrivao. Naravno, tijelo nismo vidjeli, već klasičnu fotomontažu.

Glavno je pitanje, želimo li biti dio takvih sustava koji kreiraju ratove poput rata u Libiji potpomognutog od EU. Želimo li sudjelovati u tome? Znamo li zašto smo u ratu s Afganistanom? Ulaskom u NATO već smo uprljali ruke, a ulaskom u EU gubimo potpunu kontrolu nad događajima. Posljedica ulaska u EU; tko god bude na vlasti u RH morati će poštovati sporazume potpisane pri ulasku u EU, o kojima nažalost ne znamo ništa jer nigdje nisu objavljeni, te će mu ruke biti vezane. Želimo li to? Sudjelovanje u ratovima od koji Hrvatska nema ništa niti s kojima Hrvati nemaju ništa? Jesmo li kroz povijest dovoljno ratovali za ovu ili onu stranu? Koga je od svjetskih moćnika briga ukoliko pošalje Hrvate u rat, kad jedna Amerika tako hladno šalje desetke tisuća mladih Amerikanca u osvajački pohod... u smrt. Želimo li biti pijuni u toj igri? Želimo li stvarno u EU ili bi bilo dobro prije razmisliti o posljedicama.

Više o tome možete doznati na možete pogledati na ae911truth.org