Dok se Hrvatska priprema za referendum o ulasku u EU, u Uniji se odvijaju promjene kojima praktički zastarijevaju sve one odredbe koje su upisane u hrvatski pristupni ugovor. Promjene se tiču novca koji Hrvatska može preuzeti iz kohezijskih fondova.
Naime, Europska komisija je u četvrtak predstavila novi koncept kohezijske politike koji bi vrijedio od 2014. do 2020. godine, a u kojem se predlaže smanjenje maksimalnog iznosa koji neka zemlja može godišnje uzimati iz fondova. Tako bi svaka zemlja članica od 2014. godine mogla 'vući' samo 2,5 posto svog GNI-ja (bruto nacionalnog dohotka, što je bruto društveni prihod uvećan za prihode iz inozemstva i umanjen za prihode koji se šalju u inozemstvo). Hrvatska je pak u pristupnom ugovoru dogovorila da iz kohezijskih fondova može vući maksimalno 3,53 posto BDP-a, a ako bi gore navedeni prijedlog EK-a prošao, to bi za našu zemlju značilo razliku od 502 milijuna eura godišnje!
Također, EK je predložila i da se novac iz EU fondova oduzme onim zemljama čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a, a proračunski deficit im je veći od 3 posto. Za usporedbu, Hrvatska po podacima Vlade ima javni dug od oko 50 posto BDP-a, a proračunski deficit je lani bio 4,7 posto.
"POSTOJI sustav u kojem socijaliziramo gubitke i privatiziramo dobit. To nije kapitalizam, to nije tržišna ekonomija, to je poremećena ekonomija i ako tako nastavimo nećemo uspjeti ostvariti rast i nećemo uspjeti stvoriti pravedno društvo", kazao je Joseph Stiglitz u obraćanju prosvjednicima na Wall Streetu.
Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine i vjerojatno najcjenjeniji živući ekonomist, prosvjednike je došao posjetiti u društvu kolege Jeffa Madricka. Stiglitz je nedavno držao govor i pred prosvjednicima u Španjolskoj, kojima je također dao podršku.
Zaustavite Wall Street!
Prisjetivši se tog iskustva, Stiglitz je kazao da je sa španjolskim prosvjednicima komunikacija bila puno lakša jer - mogao je govoriti kroz megafon. Prosvjednicima na Wall Streetu, naime, policija ne dopušta apsolutno nikakav sustav za pojačavanje zvuka.
"Činjenica da vam nije dopušteno korištenje megafona je skandalozna. Imamo previše regulacija koje zaustavljaju demokraciju, a nedovoljno regulacija koje bi zaustavljale Wall Street. Trebali bi imati pravo da mirnim prosvjedima izražavate svoje stavove, bez da vas hapse i špricaju suzavcem", kazao je Stiglitz.
"Mi snosimo cijenu njihovih nedjela"
Vrlo brzo se Stiglitz prebacio na "domaći teren". Govoreći o poslovanju banaka, vodeći svjetski ekonomist priznao je da je sustav truo. "Naša financijska tržišta trebala bi raspoređivati kapital i upravljati rizikom. Umjesto toga su zametnuli kapital i stvorili rizik. Mi snosimo cijenu njihovih nedjela", kazao je Stiglitz.
Madrick se u svom obraćanju prosvjednicima prisjetio uloge koju je Wall Street odigrao u ekonomskom kolapsu 2008. godine. "Bankari su svake godine uzimali ogromne bonuse za razvijanje riskantnih strategija, za koje su znali da jednom moraju podbaciti. Ali to ih nije zabrinjavalo, jer su znali da će uspjeti izvući svoj novac prije kolapsa. Zarađujete novac riskirajući, ali nitko vam ga ne oduzima kada vam se planovi izjalove i kad izgubite ogromne količine novca. Političari su to mogli i morali zaustaviti", kaže Madrick i dodaje: "Važno je shvatiti da se nije radilo samo o nizu grešaka. Ne tvrdim da su svi na Wall Streetu kršili zakon, ali neki sigurno jesu. A nitko nije u zatvoru".
VIŠE od 20.000 ljudi okupilo se na prosvjedu protiv mjera štednje na središnjem atenskom trgu Syntagma. Još 10.000 prosvjednika maršira u Thessalonikiju. Grčki radnici danas su opet stupili u 24-satni generalni štrajk.
U Ateni je došlo do masovne tučnjave između policije i prosvjednika. Policajci su prosvjednike zasuli suzavcem, nakon što su prema njima poletjeli molotovljevi kokteli, petarde i kamenje. Još nije poznato koliko je osoba ozlijeđeno, ali brojka će sigurno biti pozamašna. U neredima je ozlijeđen i fotograf novinske agencije AFP, koji je dobio policijskim štitom po glavi.
Strani novinari tvrde da je nasilne obračune izazvala manja skupina anarhista, njih nekoliko stotina, koji su se prvi počeli obračunavati s policajcima. Prosvjed u centru Atene osigurava oko 1000 policajaca.
Veći dio prosvjednika ne sudjeluje u neredima. Prosvjednici u centru Atene podižu veliku buku, udaraju u bubnjeve i skandiraju parole. Podigli su transparente s porukama poput "Izbrišite dug" i "Bogati moraju platiti".
"Nemamo poslove! Nemamo prava! Nećemo se žrtvovati za šefove!", skandirali su na trgu Syntagma prosvjednici organizirani oko Komunističke partije, koji su se "oboružali" crvenim zastavama.
Grčku tjedni dijele od bankrota
Grčka svoje tekuće obveze, dakle mirovine, plaće i rate duga središnje države, može otplaćivati do sredine studenog. Tada će ostati bez novca. Potvrdio je to i grčki ministar financija Evangelos Venizelos, prenosi Bloomberg.
Sudbina Grčke sada je u rukama Europske unije. Mnogi lideri eurozone nisu zadovoljni mjerama štednje koje je Grčka nametnula svojim građanima u svrhu smanjenja deficita, ali činjenica je da su Grci iskoristili gotovo sve mehanizme koji su im stajali na raspolaganju. Dodatno "stezanje remena" izazvalo bi socijalne nemire kakve ne bi bilo moguće kontrolirati.
Europa mora isplatiti Grčkoj iduću ratu dogovorenog kredita, ili je pustiti da bankrotira. Sve je više europskih političara koji su skloni ovoj drugoj opciji, ali strahuje se da bi bankrot Grčke mogao gurnuti cijeli europski bankovni sustav u ogromnu krizu. Banke ne bi mogle izdavati nove zajmove, što bi dovelo do recesije koja bi zahvatila cijelu Europu, a zatim se i proširila na ostatak svijeta.
Ministri financija članica EU-a vijećaju o stanju u eurozoni i putevima za izlazak iz krize u Grčkoj. Restrukturiranje grčkog duga sve je vjerojatnije, smatra Bernd Riegert.
Opće je poznato da polovicu gospodarske politike u stvari čini psihologija. Dokaz za tu tvrdnju upravo daju sukobljene strane u sporu oko daljnje financijske pomoći Grčkoj. Grčka vlada tvrdi da će bez narednih osam milijardi eura iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) već sada biti nelikvidna te da neće moći isplatiti mirovine i plaće zaposlenima u državnim ustanovama.
Ministri financija preostalih 16 članica eurozone (osim Grčke) sada kažu da Grčka u stvari taj novac treba tek u studenome. Svježi novac će poteći samo ako se Atena još više potrudi. Dakle, obje strane pokušavaju povećati pritisak - pri tome se čini da gospodarske činjenice više ne igraju odlučujuću ulogu.
Europska banka pod pritiskom
Najkasnije početkom ljeta bilo je poznato da Grčka ove godine neće poštivati ranije dogovorene granice državnog deficita. Zašto su financijska tržišta na nedavnu potvrdu te vijesti od strane grčkog Ministarstva financija reagirala padom indeksa na burzama, to ostaje zagonetka - ili, eto, psihologija. Francusko-belgijska banka Dexia i druge banke koje imaju grčke obveznice, našle su se pod pritiskom jer tržišta već unaprijed predviđaju što će se dogoditi. Restrukturiranje duga Grčke, dakle djelomični oprost uz sudjelovanje vjerovnika, doći će prije ili kasnije. No, što se duže čeka, to će biti skuplje.
Restrukturiranje ili reprogramiranje duga je vjerojatno nužno već u studenome, zato se odlaže i isplata iduće tranše kredita. Na restrukturiranje se prije svega mora pripremiti vjerovnike. To su europske, ali i američke banke, kod kojih Grčka ima dugove.
Vjerovnik je u prvom redu Europska središnja banka koja je od privatnih banaka preuzela veliki dio grčkih državnih obveznica. Restrukturiranje duga će najteže pogoditi grčke banke kod kojih je država zadužena. U načelu se kod napora Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda oko spašavanja Grčke radi o tome da se spasi i podrži europski bankovni sustav.
Banke trebaju podršku
No, već se nazire da sve europske i grčke banke neće moći biti spašene. Neke će morati biti prebačene u tzv. "Bad Bank", kao što se to već nazire kod Dexije. No, za te "Bad Banks" mora jamčiti Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), dakle europski porezni obveznik. To je moguće tek kada svih 17 članica eurozone ratificira novi ugovor o EFSF-u. To se još nije dogodilo, nedostaju Nizozemska i Slovačka. U slovačkom parlamentu se glasuje najkasnije 14. listopada. Podrška je još uvijek neizvjesna. I iz tog razloga spašavanje Grčke odjednom ima vremena do studenoga.
U posljednje tri godine Hrvatska je izgubila 160 tisuća radnih mjesta, a kraj 2011. trebao je donijeti preokret i oporavak na tržištu rada. Suprotno očekivanjima, svjetlo na kraju tunela ove godine neće zasjati jer se radna mjesta i dalje brže gube nego što se stvaraju nova, a Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi.
– Tek će posljednje tromjesečje 2012. označiti početak oporavka tržišta rada – ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, u ovotjednim prognozama te banke. Čovjek kojemu je svakodnevni posao gašenje požara po tvrtkama, sindikalac Ivan Tomac, tvrdi da slijede veliki lomovi, unatoč tome što su u obrtu, trgovini, prerađivačkoj industriji i graditeljstvu već nestali deseci tisuća radnih mjesta.
– Slijedi daljnji udar na zaposlenost u gospodarstvu, novi otkazi, smanjenje plaća, veći broj stečajeva, likvidacija i gašenja tvrtki. Nema pomaka ni od države ni od poduzetnika koji bi upućivali na to da će biti drukčije – upozorava Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a.
– Sva podrška prerađivačkoj industriji svela se na deklarativnu, ne vidimo ni jedan pozitivan pomak koji bi preokrenuo zbivanja. Prazna vreća ne može stajati, a Hrvatska je kao prazna vreća i isprazna retorika političara ne znači ništa ni malom čovjeku ni gospodarstvu. Narodu ne treba govoriti floskule nego mu reći da se zemlja nalazi u teškom stanju i pozvati ga da zajedno podnesemo teret idućih pet godina – kaže I. Tomac. Jedan od aktivnijih menadžera, Vladimir Ferdelji, predsjednik uprave Elektrokontakta, vjeruje da, ne bude li radikalnih rezova, slijedi dugo razdoblje tavorenja i padova.
– Hrvatska uz oštre rezove može otvoriti 100 tisuća radnih mjesta u gospodarstvu, ali zato mora otpustiti 40 tisuća zaposlenika u javnoj upravi – ističe Vladimir Ferdelji, koji zajedno sa skupinom menadžera priprema svoju viziju za Hrvatsku, a predstavit će je idućih dana.
POLICIJA u New Yorku oslobodila je većinu od 700 uhićenih prosvjednika protiv korporativne pohlepe na Wall Streetu, javlja BBC.
Manje od 20 prosvjednika i dalje je zadržano jer ih se tek treba identificirati. Većina uhićenih prosvjednika zaradila je kazne zbog nasilničkog ponašanja te poziv na sud. No, grupa Occupy Wall Street, koja pred Wall Streetom kampira već dva tjedna, kaže da će nastaviti sa svojim demonstracijama.
Policija se zbog uhićenja više od 700 prosvjednika ponovno našla na udaru teških kritika zbog pretjerane upotrebe sile. U dva tjedna otkada traju prosvjedi na Wall Streetu uhićeno je gotovo tisuću prosvjednika, što je znatno više od broja bankara i drugih odgovornih što su svijet odveli u globalnu ekonomsku krizu 2008. godine.
Među 700 uhićenih prosvjednika i novinarka New York Timesa
Podsjetimo, više od 700 ljudi uhićeno je jučer poslijepodne u New Yorku na prosvjedu protiv politike i postupaka Wall Streeta. Prosvjednici su uhićeni zbog blokiranja prometa i pokušaja održavanja neodobrenog marša preko Bruklinskog mosta, javlja Reuters.
Live stream događaja vezanih uz prosvjed možete gledati ovdje.
Uhićenja su se dogodila nakon što se velika skupina prosvjednika koja je sudjeluje u drugom tjednu pokreta Occupy Wall Street (Zauzmimo Wall Street) odvojila od većine koja je koračala nogostupom.
Novinarka New York Timsea Natasha Lennard našla se među uhićenima. "Negdje na pola puta odvojila se skupina koja je htjela zauzeti čitavi most. Željeli su biti uhićeni, to je i bio cilj", ispričala je.
Međutim, neki drugi svjedoci tvrde da je policija prvo dopustila prosvjednicima hodanje po kolniku da bi ih na kraju dočekao policijski kordon koji ih je, jednoga po jednoga, uhitio. Policija je priopćila da su podnesene prijave protiv prosvjednika koji su nekoliko puta bili upozoreni da će biti uhićeni ako se ne vrate na nogostup. Most je ponovno otvoren u 20:05 sati.
Proračunski deficit će ove godine dostići 8,5 posto BDP, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć.
Grčka neće realizirati proračunski manjak koji su zacrtali EU i MMF, po brojkama koje je u nedjelju objavilo grčko ministarstvo fiancija nakon što je vlada usvojila nacrt proračuna za 2012.
Proračunski deficit će ove godine dostići 8,5 posto BDP, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć.
"Do kraja 2011. ostaju tri mjeseca a konačna procjena deficita od 8,5 posto BDP-a bit će postigunuta ako državni mehanizmi i građani odgovore sukladno tome", reklo je ministarstvo u izjavi.
Grčka vlada je u nedjelju odobrila mjeru kojom se počinje smanjivati broj djelatnika u javnom sektoru, što je bio sporan dio plana štednje koji je bio uvjet za dobivanje zajmova EU-a i MMF-a.
Vlada je prošli tjedan objavila nove mjere za 2011. i 2012. Jedna od mjera je isplata samo 60 posto plaće za 30.000 zaposlenih u javnim službama. Ako ti ljudi ne nađu novi posao u roku od 12 mjeseci bit će otpušteni a ta je mjera, po riječima doministra koji nije želio biti imenovan, usvojena jednoglasno.
'Europska unija suočena je s najvećom krizom u svojoj povijesti', poručio je predsjednik Europske komisije Manuel Barroso, te je dodao da bez snažnijeg ujedinjenja prijeti raspad Unije.
'Europska unija suočena je s najvećom krizom u svojoj povijesti', poručio je predsjednik Europske komisije Manuel Barroso, te je dodao da bez snažnijeg ujedinjenja prijeti raspad Unije.
Europska komisija predložila je uvođenje novog poreza na financijske transakcije u EU, a kako bi prijedlog trebao zaživjeti 1. siječnja 2014., to se tiče i Hrvatske, koja bi samo šest mjeseci prije tog poreza trebala postati 28. članica. Prema tom prijedlogu, trgovina dionicama i obveznicama oporezivala bi se stopom od 0,1 posto, a trgovina financijskim derivatima stopom od 0,01 posto. Procjenjuje se da će se tim porezom u cijelom EU prikupiti oko 57 milijardi eura godišnje.
Ovo je ključni trenutak da se nešto učini
ajveći otpor prijedlogu dolazi iz Londona. Britanska vlada i bankari smatraju da će taj porez otjerati investitore iz londonskog Cityja, financijskog centra Europe i svijeta. Britanci najavljuju da će pristati na taj porez samo ako se uvede globalno. Predsjednik Europske komisije Manuel Barroso založio se za uvođenje poreza jer ''financijski sektor mora dati svoj pošteni doprinos'' u vrijeme krize koju su financijaši sami pomogli stvoriti. Barroso je pred Europskim parlamentom upozorio da je EU suočen s najvećom krizom u svojoj povijesti.
NAJMANJE sedam od 17 članova eurozone ne želi više svojim novcem spašavati Grčku!
Gotovo polovica članova eurozone smatra da bi veći teret grčke krize morali snositi privati kreditori, javlja Financial Times pozivajući se na izjave europskih čelnika koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni.
Do novog razdora je došlo nakon procjene prema kojoj su financijske potrebe Grčke puno veće nego što se mislilo prije dva mjeseca. Iako izvori FT-a nisu imenovali članice eurozone kojima je dosta otplaćivanja grčkih dugova, jasno je da su na prvoj liniji otpora Njemačka i Nizozemska, čiji su lideri i do sada u javnost slali poruke da bi privatni sektor morao pristati na određene gubitke.
Toj ideju protive se Francuzi, ali i Europska središnja banka (ECB). Stav je ECB-a da opterećivanje privatnog sektora grčkim dugom moglo izazvati novi pad vrijednosti dionica europskih banaka, koje ionako ne kotiraju dobro. Mnogi analitičari, naime, upozoravaju da Europi prijeti velika bankovna kriza, koja bi sasvim sigurno gurnula čitav svijet u novu recesiju.
Iskreni broker: Euro je gotov, milijuni ljudi izgubit će štednju, a vrijeme je idealno za zaradu.
"MENE ne zanima kako će se svijet izvući iz krize. Jedino je bitno da se zaradi na krahu svjetske ekonomije", rekao je u razgovoru za BBC nezavisni broker Alessio Rastani te tako šokirao svijet svojim trominutnim iskrenim monologom o krizi na svjetskom financijskom tržištu. Osim brutalne iskrenosti Rastani je i šokirao svojim predviđanjima budućnosti
"Kolaps eura sada je neizbježan. Štednja milijuna ljudi nestat će u idućih godinu dana", rekao je Rastani dodajući kako vlade zapravo ne mogu napraviti ništa da to i spriječe. No posebno je zanimljiva njegova brutalna iskrenost kada je riječ o brokerima. Kako kaže, njih jedino i isključivo zanima zarada.
Sanjam recesiju već tri godine, sanjam da se opet dogodi
"Ja sanjam ove trenutke već tri godine. Svaku noć sanjam još jednu veliku recesiju", rekao je Rastani naglašavajući kako je ovo pravi trenutak za ljude koji znaju zaraditi. No, glavni biser ostavio je za kraj.
"Vi mislite da vlade i političari vladaju svijetom? Goldman Sachs vlada svijetom i briga ih”, rekao je na kraju.
Italija je najveći vanjsko-trgovinski partner Hrvatske tako da će se i tamo osjetiti posljedice smanjenja kreditnog rejtinga Italiji. Ipak, HNB čini što može da barem oteža odljev eura iz Hrvatske.
Osim što je najveći hrvatski vanjsko-trgovinski partner, talijanske banke drže velik udio bankarskog sektora u Hrvatskoj - iako je on vrlo mali u sveukupnom bankarskom segmentu Italije. Zbog toga će, ističe urednik mjesečnika Banka Željko Ivanković, sadašnja situacija u Italiji utjecati na, generalno govoreći, razmjenu i financijske tokove između Hrvatske i Italije.
No, po njegovom mišljenju, manje je značajan pad kreditnog rejtinga neke pojedine države od same činjenice da se općenito usporava gospodarska aktivnost – slabe financijski tokovi, ne putuje se, ne izlazi se na nova tržišta, ne otvaraju se novi poslovi.
„Zbog toga je i hrvatskim kompanijama teže doći do novca za servisiranje dugova na inozemnim tržištima, pa je cijena eura u odnosu na kunu porasla. Kako bi sačuvala stabilnost financijskog tržišta i spriječila inflaciju, Hrvatska narodna banka plasirala je oko 3,1 milijardu kuna na hrvatsko novčano tržište.“, pojašnjava Ivanković odluku HNB-a da se bankama poveća stopa obvezne pričuve sa 13 na 14 posto.
Tečaj kune proteklih je dana probio psihološku granicu od 7,5 kuna za euro. Za dio analitičara, to je kazna bankama koja je uslijedila zbog ponavljanja ljetošnjeg scenarija, odnosno špekulacija vodećih banaka na način da višak kuna konvertiraju u eure i prosljeđuju svojim vlasnicama izvan Hrvatske. U tome, prema izvorima iz bankarskih krugova, prednjače austrijske banke. Drugi razlog za intervenciju HNB-a je pojačan izlazak ulagača iz zemlje.
HNB je nakon sjednice svoga Savjeta ovog utorka (20.09.) poručila „kako će poduzeti daljnje mjere u slučaju da se opet pojača pritisak na slabljenje kune, a da to nije utemeljeno na realnim ekonomskim kretanjima“. Takvu opciju, među kojima su i parcijalne kazne pojedinim bankama, guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je još ljetos, kad su banke krenule u iznošenje sredstava svojim bankama majkama, a na temelju čega se postiže dobit na konsolidiranoj osnovi.
Predviđajući recesiju još 2008. godine, don Ivan Grubišić zatražio je od državnih čelnika korjenite promjene i smjene. Tadašnji premijer Ivo Sanader odgovorio mu je u ime hrvatske Vlade: 'Sve je pod kontrolom. Vi radite svoj posao, mi radimo svoj. Hrvatska ide dobrim putem.'
Izaslanstvo GEF-a primio je tada samo predsjednik Republike, Stjepan Mesić, a predsjednik Sabora, Luka Bebić, njihovo je pismo proslijedio saborskom Odboru za Ustav i poslovnik.
'Bio je to glas vapijućeg u pustinji', rekao je don Ivan Grubišić u emisiji Osječke televizije 'Karte na stol' i dodao:
'Ovdje nisu zalutale samo ovce, nego i pastiri, a tada je ovcama teško pogoditi pravi put. U Hrvatskoj su zalutali državni dužnosnici u područje interesa, kriminala i korupcije, ali i duhovne vertikale koje navijaju za njih.'
Don Grubišić smatra kako Hrvatska još nije iskoračila u demokratske procese te da nijedni izbori dosad nisu bili demokratski. Tvrdi da je na biračkim popisima pola milijuna birača viška, a Bruxelles barata brojem od čak 700.000! Premda imamo svjež popis stanovništva, nemamo transparentan popis birača, niti se izlazi s popisom hrvatskim branitelja kako bi se lakše utvrdilo tko ondje ne pripada, a uživa privilegije.
'Dok su neki za Hrvatsku davali živote, drugi su se šetali po gradovima i dobili činove i privilegije. Od rata žive ratni profiteri, a pravi branitelji ostali su zanemareni. Zato mi govori o nultoj toleranciji prema kriminalu i korupciji izgledaju kao diktat Bruxellesa, jer je ulazak Hrvatske u EU odgođen dok se te stvari ne poslože.
Percepcija hrvatskih stranaka u društvu vrlo je niska, ali to biračima ništa neće značiti da ponovno padnu na ispitu zrelosti i vlastite odgovornosti za Hrvatsku. Svi koji znaju kome će dati glas na izborima, po mome su dubokom uvjerenju neprijatelji hrvatske budućnosti', ustvrdio je don Ivan Grubišić u razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom.
Grubišić ne vjeruje da bi birači čvrsto svrstani uz neku od dvije glavne političke opcije mogli promijeniti mišljenje:
'Religiozni ljudi, ideološki ili vjerski, su talibani i kod njih nema obraćenja. Isus nije htio s takvima gubiti vrijeme. U punu čašu ne može se više ništa nadoliti i kada čovjek stvori mišljenje i zauzme stav, tu ni Bog ne može više ništa uliti, a da se ne prolije. Zato nema smisla govoriti da će narod progledati – oči imaju a ne vide, uši imaju a ne čuju. 'Usalilo se srce ovoga naroda', kažu starozavjetni proroci.
Zakoni su pisani za moćnike, a protiv siromaha i mi moramo stvoriti socijalnu državu, a ne socijalu poput Caritasa i Pučkih kuhinja. To je briga društva za ljude u potrebi, ali i potreba Crkve da se socijalno angažira, a ne da gradi hramove i pročelja oblaže u oniks novcem poreznih obveznika'.
Europska unija je izrazila "pravno, financijsko i ekonomsko" neslaganje s planom vlade Mađarske da fiksira devizne tečajeve. Mađarska Vlada tvrdi da bi mjerama pomogla građanima koji imaju kredite denominirane u stranoj valuti, a koji su sada pogođeni jačanjem švicarskog franka.
Premijer Viktor Orban je ranije rekao da će Budimpešta dopustiti da otprilike milijun Mađara kredite s deviznom klauzulom otplaćuje u domaćoj valuti bez obračuna dodatnih troškova i po kamatama koje su oko 20 posto niže od sadašnjih tržišnih.
Očekuje se da će njegov prijedlog biti usvojen, s obzirom da njegova stranka Fides ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Razlika između sadašnjih tržišnih i fiksiranih kamatnih stopa donijet će gubitke mađarskom bankarskom sektoru, što je ponukalo Europsku komisiju da upozori na "negativne posljedice" i "potencijalne rizike s pravne, kao i s financijske i ekonomske točke gledišta".
Nakon što je njemačko protivljenje načinu na koji se rješava dužnička kriza eurozone postalo očito, grčki plan štednje vrijedan 2 milijarde eura trebao bi umiriti investitore.
Grčka vlada objavila je u nedjelju da će nametnuti dvogodišnji porez na imovinu kako bi prikupila 2 milijarde eura, te tim sredstvima zatvorila proračunski manjak od 1,7 milijardi eura. Pokrivanje ovog dijela proračunskog deficita nužno je kako EU i MMF ne bi prestali sudjelovati u planu spašavanja grčke ekonomije, piše CNN.
Prošlog tjedna zahtjevi međunarodnih investitora koji su doveli do tenzija u pregovorima s grčkim službenicima ponovno su potakli strahove kako se Grčka nalazi pred bankrotom. Premijer George Papandreou stoga je jučer izjavio kako će ove mjere stabilizirati ekonomiju i ublažiti nesigurnost.
Međutim, debata oko mogućnosti grčkog defaulta vjerojatno će se nastaviti. Njemački ministar ekonomije i vođa kolacijske stranke FDP, Philipp Rösler, izjavio je za Die Welt kako u raspravi oko grčke situacije ne smije više biti tabua, pa čak niti oko kontroliranog bankrota Grčke ukoliko to bude potrebno. Prema riječima osobe koja usko surađuje sa Berlinom, demokratska stranka Angele Merkel, također načelno, sve više razmišlja o grčkom defaultu. S druge strane brojni europski i njemački službenici naglašavaju kako grčki default nije rješenje.
Države istočne Europe koje još nisu članice eurozone izrazile su u ponedjeljak nezadovoljstvo što su ostavljene postrani u aktualnim raspravama o reformi Europske monetarne unije te su zaprijetile da bi mogle ponovno staviti na referendum svoje članstvo u Europskoj uniji.
Sastanak o toj temi okupio je u Bruxellesu ministre za europske poslove sedam država istočne Europe, Poljske, Češke, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Litve i Latvije, na rubu sastanka s njihovim europskim kolegama. Te zemlje ušle su u EU 2004. i 2007. i u svojim pristupnim ugovorima prihvatile obvezu uvođenja eura kada za to budu spremne.
No aktualne rasprave o reformi ekonomskog upravljanja u eurozoni zbog dužničke krize potiču njihovo nezadovoljstvo jer imaju dojam da su ostavljene postrani iako će ih se reforme prije ili poslije ticati.
