Europska unija, demokracija ili totalitarizam?

Krije li se iza demokratskog lica Europske unije klasična totalitaristička tvorevina koja pokušava spriječiti pravo na drugačije razmišljanje od onog koje je trenutno politički korektno. Što se događa kad se ugase svjetla kamera? Novinari BBC-a prenose svoja iskustva.

Zašto su Irci Euroskeptici?

Jedan mali primjer zašto su Irci, koji su očito malo bolje pročitali sporazume i pravila koje bi trebali potpisati pri ulasku u Europsku uniju, postali euroskeptici.

David Icke o ulasku Hrvatske u EU

Što misli David Icke, jedan od najvećih teoretičara zavjere o ulasku u EU i o odnosima između svjetskih sila.

50 odgovora na pitanja o EU (7)

Pitanje 7. U medijima su se pojavljivali napisi da bi službeni jezik svih zemalja JI Europe po njihovu ulasku u EU mogao biti srpskohrvatski. Je li to moguće? 

Službeni odgovor: Članak 22. Povelje o temeljnim pravima EU naglašava poštovanje jezične raznolikosti. Nakon pristupanja RH Uniji hrvatski jezik postat će službeni jezik EU te službeni jezik europskih institucija. (izvor: Globus)

Moje mišljenje: Nakon ulaska EU ne trebamo se plašiti dali će Hrvatski jezik biti srpskohrvatski (klasična smicalica domaćih političara), već dali će ga za 200 godina uopće biti. Naša će djeca učiti najmanje dva svjetska jezika, od kojih je jedan engleski (službeni jezik unutar EU). Nakon određenog vremena vjerojatno je da će i naše institucije prihvatiti dokumente na Hrvatskom i Engleskom jeziku, a potom dolazi do opasnosti da Engleski jezik zbog jednostavnosti međudržavne i unutar europske komunikacije, te s obzirom da je to u većini slučajeva službeni jezik korporacija, prevlada nad Hrvatskim jezikom. Slično izumiranje jezika doživljava Irska koja je pod stoljećima Engleske dominacije izgubila svoj materinji jezik, te ga danas govori manje od 1% Irske populacije.

EU=HDZ?

Može li se nakon ovog tvrditi da se EU ne miješa u unutarnja pitanja suverene države?

"NIJE na meni da se miješam u unutarnje stvari Hrvatske", rekao je Hannes Swoboda. I odlučio da će se ipak umiješati. "Ako Hrvatska želi biti u EU što je prije moguće", izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, "onda za određivanje datuma izbora treba pričekati kraj pregovora".

Zvuči kao ultimatum

Zvučalo je kao ultimatum: Ako hoćete Uniju, odustanite od izbora. Zvučalo je kao nešto što bi izašlo iz usta Jadranke Kosor: Nećemo završiti pregovore ako raspišemo izbore. Zvučalo je kao slogan iz predizbornog spota HDZ-a. Ova Vlada nas jedina vodi može odvesti u Europu.

A bogami, zvučalo je i kao nešto što bi se dobro uklopilo u nekakav braniteljski skup protiv EU: Vidite kako se prema Hrvatskoj odnose europski birokrati.

Ako se nije htio miješati, nije morao

Što se dogodilo s europskom politikom nemiješanja u unutarnju politiku zemalja članica i kandidatkinja? Ako se Swoboda nije htio miješati, onda se nije trebao miješati. A ne da u jeku sve masovnijih antivladinih prosvjeda posluži Jadranki Kosor kao alibi za grčeviti ostanak na vlasti: "Vidite da ne možemo na izbore, jer time nećemo ostvariti stoljetni san Hrvata".

Možda je Swoboda iskreno zabrinut za sudbinu Hrvatske. Možda ga istinski muči pomisao da bi parlamentarni izbori mogli unazaditi pregovarački proces. Ali trebao je to svejedno zadržati za sebe. Jer osim što se to njega uopće ne tiče, ta argumentacija baš i ne "drži vodu".

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

50 odgovora na pitanja o EU (6)

Pitanje 6. Hoće li Hrvatska morati dozvoliti osamostaljenje nekoj regiji i tako izgubiti dio svojeg teritorija?

Službeni odgovor: Pravo da se pokrene postupak udruživanja i postupak razdruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama regulirano je Ustavom RH. EU potiče ravnomjerni razvoj regija putem strukturnih instrumenata koji su namijenjeni bržem razvitku manje razvijenih regija. (izvor: Globus)

Moje razmišljanje: EU je zajednica jedne grupe različitih nacionalnih država. Ukoliko bi podupirala razdruživanje u jednoj od nacionalnih država, morala bi isti kriterij primjeniti i prema nekoj drugoj nacionalnoj državi članici, a to nikom nije u interesu. Na kraju krajeva, na primjeru Belgije vidimo da se EU ne miješa u takve probleme država članica.

50 odgovora na pitanja o EU (3, 4, 5)

Pitanje 3. Hoćemo li ulaskom u EU izgubiti nacionalni identitet?

Službeni odgovor: Unija promiče raznolikost nacionalnih identiteta država članica, o čemu svjedoči i slogan EU “Ujedinjeni u različitosti”.

Pitanje 4. Znači li ulazak u EU gubitak nacionalnog suvereniteta?

Službeni odgovor: Ulaskom u EU svaka država članica prenosi dio svojeg suvereniteta na EU, odnosno u nekim područjima države članice odluke donose zajednički na razini EU. Pritom svaka država članica aktivno sudjeluje u postupku donošenja odluka.

Pitanje 5. Hoće li državljanstvo Europske Unije nadomjestiti nacionalno državljanstvo? Hoćemo li se i dalje zvati Hrvati ili ćemo postati Europljani?

Službeni odgovor: I dalje ćemo se zvati Hrvati kao što se Nijemci nazivaju Nijemcima, a Talijani Talijanima. Državljanstvo EU ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo, nego ga nadograđuje i nadopunjuje. (izvor: Globus)

Moje razmišljanje: Hrvata u domovini ima oko 4,5 milijuna, što je broj veličina jednog većeg europskog grada. S obzirom da ćemo otvoriti granice za oko 500 milijuna građana Europske unije, što znači i za Rumunje, Mađare, Bugare, Litvance itd. moglo bi vjerojatno će nam se dogoditi da će mnogi njihovi građani potražiti sreću u Hrvatskoj. Sigurno će se povećati broj stranaca koji će dolaziti na rad u Hrvatsku, a potom i ostati živjeti u Hrvatskoj. Povjesno gledano, pokoravanje i pokušaj istrebljenja nekog naroda uvijek se odvijao kroz naseljavanje drugog naroda na teritorij domicilnog naroda (trenutni primjer - Izraelci naseljavaju dio Palestinskog teritorija). Istrebljeni vjerojatno nećemo biti, ali bi se lako moglo dogoditi da budemo asimilirani. Očito je da Europska Unija ima aspiracije (poput nekad Jugoslavije) da svi budemo Europljani (nekad smo bili Jugoslaveni), logika mi govori da ulaskom u EU, u kratkom periodu ne gubimo nacionalni identitet, ali na duge staze, DA. Dali je to dobro ili loše ostavljam svakom ponaosob na procjenu.

Vezano uz nacionalni suverenitiet, ako gledamo riječ "suveren" - vladar, značenje imati vlast nad svojim teritorijem. Smatram da Hrvatska u potpunosti gubi suverenitet jer će se sve ključne odluke donositi u Bruxellesu gdje će Hrvatska sa svojih 4,5 milijuna stanovnika imati svega par glasova (nešto manje od 1%). Velike nacije će donositi pravila koja njima odgovaraju, dok će se male nacije morati, kao i do sada, pokoravati velikima. U povijesti Hrvati su ovo već prošli unutar Austrougarske i Kraljevine SHS gdje smo čak imali i dosta bolji omjer stanovništva. Naravno ovo nije isto, ali gorak okus iz prošlosti poziva na pojačan oprez.

Ulazak u EU - šteta ili korist za tvrtke?

Ulazak u EU biti će jak udarac za nepripremljeno hrvatsko gospodarstvo

"- Hrvatska će zbog nepripremljenosti njenog poslovnog sektora biti upisana u povijest EU kao jedina zemlja čiji gospodarski sustav nakon ulaska u Uniju neće ostvariti korist, a vjerujem da će pretrpjeti i znatne štete, upozorava Željko Ivančević, lobist u Bruxellesu i direktor konzultantske tvrtke ECS-Bruxssels.

Dugoročno je, dodaje, ipak optimist, no poručuje da će ulaskom u EU mnoge tvrtke biti iznenađene, a država općenito nespremna."

"- Svojevrsna potvrda toga je i osjetno smanjena prisutnost brojnih slovenskih proizvoda koji su nakon ulaska Dežele u Uniju bili nestali s hrvatskog tržišta zbog promjene carinskog sustava nakon ulaska u EU. A te pozicije kada se jedanput izgube, teško je vratiti pa hrvatske tvrtke moraju o tome već sada razmišljati. Osim promjene postojećih pozicija na drugim tržištima hrvatske tvrtke će morati računati i na osjetno veći pritisak na vlastitom terenu, naglašava Ivančević."

"Ulazak u EU bit će jak udarac za hrvatsko gospodarstvo jer će Hrvatska morati izići iz CEFTA-e, gdje ostvaruje znatne izvozne zarade.

Zonu slobodne trgovine CEFTA osnovale su prije dvadeset godina , kao svojevrsno predvorje za EU , bivše komunističke zemlje poput Poljske, Češke i Mađarske, a bila je pozvana i Hrvatska, ali Franjo Tuđman taj je poziv odbio.

Nakon što su te zemlje primljene u EU, Hrvatska je ipak ušla u tu udrugu koju čine još Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Kosovo, Moldavija i Albanija , ukupno 25 milijuna ljudi, ne računajući RH. Osnovno obilježje slobodne trgovine je trgovina bez gotovo ikakvih carina za većinu proizvoda."

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Lisabonski ugovor

Što će Hrvatska vlada potpisati ukoliko uđemo u EU

Lisabonski ugovor je temelj Europske unije te će ga Hrvatska vlada u ime nas potpisati u prije ulaska u Europsku uniju. Pažljivo ga pročitajte i dodatno se informirajte. Prijevod Lisabonskog ugovor možete skinuti ovdje.   

Ante Prkačin u nedjeljom u 2

Što nas čeka u EU?

Dio interviewa sa Antom Prkačinom, razmišljanja o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, u emisiji Aleksandra Stankovića, nedjeljom u 2.

50 odgovora na pitanja o EU (2)

Pitanje 2. Što to EU ima, a mi nemamo?

Službeni odgovor: Pitanje ulaska u Europsku Uniju nije pitanje ima li EU nešto što mi u Hrvatskoj nemamo. Radi se o tome da Hrvatska želi postati jedna od država članica, dijeliti vrijednosti koje se već 60 godina razvijaju i nadograđuju unutar EU. Prije svega tu su dvije od najvažnije vrijednosti – mir i stabilnost. Točnije, 60 godina mira. (izvor: Globus)

Moje razmišljanje: Glavno pitanje je što je to Hrvatska (?), kada službeni izvor kaže "Hrvatska želi", dali je Hrvatska neka osoba, individua ili skup građana. Očito s ovakvom izjavom pretpostavlja se da svi građani žele ući u novu zajedničku državu kao što je nekad bila Jugoslavija. Dali je ta želja istinita ili nije, to nije utvrđeno, jer nikad nije proveden referendum na kojem bi Hrvatski građani bili pitani žele li ući u takvu zajednicu. Čak i kad referendum bude proveden s obzirom na sve dosadašnje afere s namještanjem izbora i hrpom progona najviših dužnosnika biti će pitanje dali je taj referendum namješten.

Što se tiče mira i stabilnosti i bivša zajednica Jugoslavija je imala preko 40 godina mira i stabilnosti, no kao što smo vidjeli kada smo željeli izaći iz te zajednice nije nam bilo dopušteno. Dali će nam biti dopušteno izaći iz EU kada to zaželimo ili ćemo opet morati ratovati? Već danas jedan dio zemalja koje su članice EU žele izaći ili rade sve kako bi se zaštitile od drugih članica EU (granične kontrole, progon građana ne-državljana dotične zemlje, zaštita od uvoza robe iz nekih od članica EU itd), a u velikom broju zemalja građani protestiraju radi narušenih im prava.

Ivanka Polić u TV Bujici

Dali je ulazak u EU izdaja?

Zanimljiv interview s gospođom Polić iz udruge "Volim Hrvatsku" koji se uobičajeno ne može vidjeti na HTV-u i drugim vodećim komercijalnim televizijama.

50 odgovora na pitanja o EU (1)

Ovo je početak autorskog osvrta na pitanja građana o Europskoj Uniji, a na koji me potakla Globusov članak sa službenim stavovima RH.

Pitanje 1. Hoće li regionalna suradnja dovesti do stvaranja nove Jugoslavije?

Službeni odgovor: Princip regionalne suradnje koji je EU ugradila u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nastojanje je za uspostavom suradnje u cijeloj jugoistočnoj Europi, a ne pokušaj oživljavanja zajednice koja se pokazala neodrživom. Sporazumima o trgovini i drugim oblicima gospodarske suradnje sa susjednim državama, Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tržištima, što svakako rezultira pozitivnom trgovinskom bilancom.

Moje razmišljanje: Hrvatska je potpisnica sporazuma o trgovini iako nije u EU i danas ima pristup regionalnim tržištima, što najviše možemo vidjeti kroz širenje Agrokora na susjednu BiH i Srbiju, a i na ostale susjedne države. Problem pozitivne trgovinske bilance je više u tome što Hrvatska vrlo malo proizvodi pa nema niti što izvesti, pa od tuda negativna trgovinska bilanca.

Razvijene zemlje EU-a zahvaćene su panikom i egoizmom

Danska je još jedna u nizu zemalja Europske unije koja je ponovno uvela carinsku kontrolu 

na svojim granicama te je tako napustila schengensku zonu. Kako kaže, na taj način želi smanjiti rastući kriminal i ilegalnu imigraciju. Profesor Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba smatra da je to tipičan primjer soliranja razvijenih zemalja zahvaćenih panikom i egoizmom

Nakon Njemačke, Francuske i Italije, Danska je još jedna u nizu zemalja Europske unije koja je ponovno uvela carinsku kontrolu na svojim granicama, te je tako napustila schengensku zonu. Kako kaže, na taj način želi smanjiti rastući kriminal i ilegalnu imigraciju. Prilično čudna metoda s obzirom na to da će carinske kontrole biti nasumične, a putovnice se neće provjeravati, što ostaje u skladu sa Schengenom. Ne zaboravimo ni ovo: Danska već ima najstrože protuimigracijske zakone u Europi.

Članak: tportal

Ulazak u EU koštat će nas više od 4 milijarde kuna!

Prema procjeni analitičara 'povratak u Europu' ćemo masno platiti. 

Riječ je o iznosu između 2,5 i 4,3 milijarde kuna. Uz to, kada postanemo članica naša će državna blagajna godišnje ostajati bez 1,9 milijardi kuna koliko ćemo na ime dijela carina i PDV-a morati slati u Bruxelles.

Informacija o tome koliko bi novca prvih godina članstva Hrvatska mogla 'povući' iz EU fondova postala je svojevrsna 'mantra' domaćih političara. Nitko od njih, međutim, nikad nije spomenuo koliko će ulazak zemlje u tu asocijaciju koštati njene građane?

Prema procjeni analitičara Hrvati će masno platiti članstvo u 'ekskluzivnom' klubu EU zemalja. Samo prilagodba standardima Europske unije, naime, porezne bi obveznike mogla stajati više od četiri milijarde kuna!

- Restrukturiranje gospodarstva kao i harmonizacija nacionalnog zakonodavstva stajati će nas između 2,5 i 4,3 milijarde kuna. Uz to, znatan će se dio hrvatskoga gospodarstva suočiti s problemima; od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - procjenjuje Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria Bank.

Članak: Dnevno.hr