Hrvatska će biti teren na kojem će EU izgraditi svoje vikendice

To što premijerka najavljuje da ćemo za jedan euro uplaćen u proračun Unije dobivati nazad tri, to su iluzije. Oni imaju program koji je postavljen tako da ga se ne može ostvariti jer bi bilo potrebno dosegnuti kriterije koji su nemogući.

Makroekonomist dr. Branimir Lokin, doajen hrvatske ekonomije, spada u rijetku skupinu domaćih eurorealista, odnosno javnih djelatnika kod kojih ulazak u Europsku uniju izaziva i određenu sumnju, a ne samo euforiju.

Lokin otvoreno govori i o rijetko spominjanim brojkama koje jamče hrvatsku financijsku stabilnost, koje »stranački ekonomisti«, odnosno zagovornici političkih opcija među ekonomskim stručnjacima, u žaru političkih polemika redovito zaboravljaju.

Godinama u Hrvatskoj postoji snažan izvoznički lobi koji traži devalvaciju kune.

– U posljednje vrijeme se ne čuju. A godinama prije je tako govorio krug ljudi koji su privatizirali državna poduzeća, s jakim izvoznim prerogativima. Oni su tražili devalvaciju kako bi mogli više zarađivati. No, sada su se takvi zahtjevi iscrpili – pokazalo se da je uvoz rastao brže od izvoza te da time ne bi ništa dobili.

Cijeli članak pročitajte na Novilist.hr

Euro će se raspasti na dvije valute?!

Kako bi spasili euro i cijelu Europu, lideri europskih zemalja u četvrtak u Bruxellesu moraju naći neko rješenje. Jedno od njih je kontrolirani raspad eura na dvije valute - jedna bi se koristila u zemljama poput Italije, Grčke i Španjolske, a druga u Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj...

S podijeljenim eurom Hrvati bi bili dvostruko siromašniji

Analitičari banke HSBC već su izračunali da bi vrijednost EUP-a bila oko 3,3 kune (0,65 USD), a vrijednost EUC-a oko 9,5 kuna (1,83 USD). 

Podjela eura na dva dijela bi katastrofu za građane Hrvatske, smatra profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ante Babić. 

"Tu priču kao opciju guraju zluradi Britanci. Ako se to dogodi, euro bi vrijedio dvostruko manje, a druga latinska polovica ne bi vrijedila ništa. Kada bi došlo do podjele, u koju nikako ne vjerujem, Hrvatska i zemlje regije osiromašile bi za pola jer sve što imamo u eurima je", kazao je ekonomski analitičar Babić.

Cijeli članak pročitajte na Net.hr

Iz EU fondova povukli smo samo 3,4 posto sredstava

Iako se radi o Rumunjskoj, nije teško predvidjeti koliko će Hrvatska povući iz EU fondova. Do sada se baš i nismo proslavili.

Dok se kod nas tek priča o mogućnostima koje će donijeti korištenje novca predviđenog za članice EU-a, u Rumunjskoj je tamošnji „think-tank“ Institut za javne politike (IPP) nedavno objavio alarmantan podatak: Rumunjska je do sada iskoristila tek 3,4 posto raspoloživog europskog novca za razdoblje od 2007. do 2013. godine!

Nevladine udruge stoga pozivaju rumunjsku vlast da imenuje ministra koji bi se bavio samo koordinacijom poslova oko fondova EU. Europski službenici znaju reći da su rumunjski problemi sistemske prirode, te da su rezultat loših zakonodavnih rješenja, lošeg upravljanja i kontrole, ali i korupcije i sukoba interesa.

Rumunjski predsjednik Traian Basescu najveće probleme vidi kod prebacivanja novca sa državne na lokalnu razinu. Georgios Chatzimarkakis zvani Jorgo, liberalni zastupnik u Europskom parlamentu grčkog podrijetla, predložio je nedavno da bi Grčka, Rumunjska i Bugarska trebale dozvoliti europskim stručnjacima da upravljaju njihovim poslovima s fondovima EU.

Jorgo je svjestan da su sve tri zemlje “vrlo ponosne”, te da ovakav prijedlog gledaju kao na udar na svoj suverenitet, ali, ističe, mladi ljudi ne mogu čekati na radno mjesto zbog toga što su premijer ili ministri previše ponosni.

Chatzimarkakis podsjeća da europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn ima na raspolaganju stotine milijuna eura za tehničku pomoć, tako da može poslati stručnjake iz Europske investicijske banke, Europske komisije i iz država članica EU da pomognu u pribavljanju i korištenju novca iz europskih fondova.

Kada se u obzir uzmu europska plaćanja koja su unaprijed izvršena, Rumunjska je do kraja prošle godine iskoristila 7 posto raspoloživog europskog novca, milijardu i pol eura od ukupno raspoloživih 23,3 milijarde eura. Ukupno je ugovorila dobivanje 45 posto raspoloživih sredstava. To je značajan napredak u odnosu na 2009. godinu kada je bila ugovorila korištenje samo 16 posto raspoloživih sredstava.

Cijeli članak pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji

50 odgovora na pitanja o EU (8)

Pitanje 8. Zašto sve radimo po diktatu Bruxellesa?

Službeni odgovor: Sve odluke između država članica donose se dogovorom i dijalogom u tijelu u kojem sjede ministri svih država članica, a Hrvatska želi postati dio tog procesa kako bi na što bolji način zastupala svoje interese. (izvor: Globus)

Moje mišljenje: Samo se vrijedi prisjetiti slučaja gospodarskog pojasa na Jadranu (ZERP) ili dogovora oko broja površina zasađenih pod određenim kulturama (što je protivno zdravoj pameti i logici slobodnog tržišta na koje se poziva EU). Jasno je da tu nema nikakvog govora o dogovoru i zaštiti interesa Hrvatske, tj. hrvatskih građana, već je sve rađeno po planu koji su zacrtali EU birokrati. Jasno je da Hrvatska da bi postala članica EU mora ispuniti određene normative koji su postavljeni. Normativi nisu promjenjivi niti su podložni dogovorima, tako da ne vidim na koji način možemo izbjeći diktat EU. Zašto Hrvatska (tj. hrvatski političari) žele ući u takvo udruženje  (osim uhljebljenja u EU institucije) gdje ćemo biti prisiljeni pristati na ekonomske gubitke i gdje nećemo moći zaštiti nacionalne interese, meni je u potpunosti nepoznato i neshvatljivo, ali je tema za razmišljanje.

Koga briga za ustav

Deklaracija o ulasku u EU je protuustavna. 

Parlamentarni izbori 4. prosinca, potpisivanje ugovora s EU 9. prosinca, referendum za EU 8. siječnja 2012. Tako je hodogram događanja za kraj godine zamislio HDZ. Jedni problem, koji to njemu očito nije, činjenica je da će, ako se ne drugi put u godinu dana izmijeni Deklaracija o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, referendum biti proveden nepropisno, a ima onih koji tvrde da je dio Deklaracije protuustavan.

U Deklaraciji stoji kako referendum o pristupu EU mora biti proveden najkasnije 30 dana od potpisivanja pristupnog ugovora. Ustav pak propisuje da se referendum mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Sabora. Jedini je problem što Sabor, koji referendum treba raspisati, ako i bude oformljen u ustavnom roku od 20 dana neće moći raspisati referendum u roku koji predviđa Deklaracija.

Predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada Dragutin Lesar tvrdi da u najboljim uvjetima referendum ne može biti prije 13. siječnja i da bi on mogao biti raspisan za 15. siječnja.

'SDP, HNS i svi ostali saborski trgovci prodali su dušu đavlu i trgovali su, a da nisu čitali ni datume, ni Ustav ni Deklaraciju. Deklaracija je protuustavna i najvjerojatnije će je promijeniti. Usto, Ustav je promijenjen i sada se Sabor mora konstituirati u roku od 20 dana od održavanja izbora. Zadnji rok da se Sabor konstituira je Badnjak odnosno 24. prosinca. Kako to misle napraviti ako bude ponavljanja izbora na pojedinim mjestima i žalbi?' pita se Lesar. 

Deklaraciju protuustavnom smatra i saborska zastupnica SDP-a Tanja Vrbat koja je prilikom izmjene Deklaracije prije osam mjeseci u ime kluba svoje stranke predlagala da rok umjesto 30 bude 60 dana, ali ni ona tada nije išla za tim da je  Deklaracija u koliziji s Ustavom.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr