"Crni ponedjeljak" na američkim burzama

Najava je nove velike gospodarske krize. Rasprodaja dionica na Američkim burzama mogla bi napraviti val koji se dogodio i 2008 te ponovno pogoditi cijeli svijet.

"AMERIKA je i dalje AAA država", pokušao je primiriti paniku na Wall Streetu i svjetskim burzama Barack Obama u svom obraćanju naciji. Govoreći o ekonomskoj situaciji u SAD-u, koja bi se lako mogla pretvoriti u novu recesiju, Obama je najavio da će ponuditi dodatna rješenja za smanjenje deficita.

"Za smanjenje američkog kreditnog rejtinga odgovorna su politička prepucavanja u Washingtonu", kazao je Obama dodavši kako se nada da će gospodarski kaos koji je nastao pomoći zastupnicima u Kongresu da shvate kako više nema vremena za političke igre.

Obama je ponovio svoje uvjerenje da rješenje za ekonomsku situaciju ne može biti samo u rezanju potrošnje. Predsjednik tvrdi da se porezne stope za najbogatije moraju povećavati. No, svoja uvjerenja Obama je olako izdao prošlog tjedna, kada je postignut dogovor u kojem je maksimalno popustio radikalnim pritiscima iz redova Republikanske stranke.

Što se dogodilo Obami?

"Što se dogodilo Baracku Obami?", otvoreno se ovih dana pitaju mnogi njegovi pristaše u SAD-u. To je i naslov kolumne u New York Timesu, najozbiljnijem američkom dnevnom listu, koji je donedavno bio sklon predsjedniku. Kritike na račun Obame stizale su i od strane ostalih liberalnih medija u SAD-u, ali ova u tradicionalno umjerenom i objektivnom NY Timesu svakako je najozbiljnija.

"Suočen s najvećom gospodarskom krizom, najvećom razinom ekonomske nejednakosti i najvećom razinom korporativnog utjecaja na politiku još od Velike depresije, Barack Obama gledao je u oči povijesti i odlučio skrenuti pogled. Umjesto da je osudio ljude čiji je nemar uništio ekonomiju, on im je prepustio volan", piše kolumnist Timesa Drew Western.

Kukavičluk predsjednika SAD-a mogao bi izazvati novu krizu

Barack Obama i čitava Demokratska stranka, piše Western, pokazali su ne samo neodlučnost, već i kukavičluk. Nisu se znali suprotstaviti republikancima, nisu znali artikulirati svoje stavove i objasniti javnosti pogodnosti svoje progresivne ekonomske politike. Olako je Obama, još jednom, povio kičmu pred republikancima i pokazao se kao loš pregovarač.

"Baš poput većine Amerikanaca, u ovom trenutku, ja nemam nikakvog pojma koji je stav Baracka Obame - pa tako i stranke koju vodi - oko bilo kojeg pitanja", zaključuje Western. Na sličnom tragu je i komentator uglednog časopisa New Yorker John Cassidy. Cassidy ne zaboravlja napomenuti da su republikanci, ili preciznije Tea Party, krivi za situaciju koja prijeti da će dovesti do kolapsa američkog gospodarstva. No, Obama im to nije smio dopustiti. "Obama je trebao odbiti pregovore s republikancima u Kongresu i zaprijetiti im da će granicu zaduživanja podići administrativnom odlukom, pozivajući se na 14. amandman", smatra Cassidy.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Najveći prosvjedi u povijesti Izraela

U Izraelu se iz dana u dan povećava broj nezadovoljnika na ulicama svih većih gradova. Njihova brojka se u međuvremenu popela na 350.000. Toliko ljudi u ovoj zemlji još nikada nije prosvjedovalo.

Prosvjedi protiv previsokih cijena u Izraelu dosegli su, moglo bi se reći novi vrhunac. Kako javljaju ondašnji mediji, na ulice diljem zemlje je u subotu uvečer (6.8.) izašlo više od 350.000 ljudi. Najviši broj prosvjednika zabilježen je u Tel Avivu gdje je svoje nezadovoljstvo izrazilo više od 230.000 osoba. Slična je situacija i u ostalim gradovima; primjerice u Jeruzalemu na demonstracijama sudjeluje oko 30.000 ljudi a u Aškelonu oko 10.000.

Već se sada može reći da su ovo najbrojniji prosvjedi ovakvog tipa u povijesti izraelske države uopće. Do sada su se građani najčešće okupljali kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo političkom situacijom (uglavnom vezanom za sukob s Palestincima ili pak u svezi gradnje novih naselja), no ovo je prvi put da Izraelci prosvjeduju zbog socijalne situacije; procesa privatizacije, previsokih cijena hrane, preskupih stanarina, loše situacije u zdravstvu kao i u školstvu, odnosno, obrazovanju.

Traže besplatne škole i dječje vrtiće

Prosječna plaća u Izraelu iznosi oko 1.800 eura, dok se cijene stanarina za primjerice, trosobni stan kreću od 1.000 eura na više. „Mi tražimo ni manje ni više nego promjene u cjelokupnom sustavu i to takve da od njih koristi ima cjelokupno društvo. Ovako kako je sada, na dobiti su samo privilegirani članovi našeg društva“, rekao je Uri Metuki, jedan od vođa demonstracija. On dodaje da prosvjednici stoga zahtijevaju uvođenje plaćanja poreza za stanove i apartmane koji su prazni, povećanje najniže zakonom zajamčene mjesečne plaće, besplatno školovanje i prije svega – smanjenje cijena stanarina.

Cijeli članak pročitajte na Deutsche Welle

Sastanak G7 sutra prije otvaranja azijskih burzi

Ministri financija skupine industrijski najrazvijenijih država svijeta G7 raspravit će na telefonskoj konferenciji u ponedjeljak prije otvaranja azijskih burzi snižavanje američkog kreditnog rejtinga i dužničke probleme eurozone, najavio je danas izvor iz japanske vlade

Ministri financija skupine industrijski najrazvijenijih država svijeta G7 raspravit će na telefonskoj konferenciji u ponedjeljak prije otvaranja azijskih burzi snižavanje američkog kreditnog rejtinga i dužničke probleme eurozone, najavio je danas izvor iz japanske vlade

Kako je kazao, iako još nema službenih najava, 'normalno bi bilo' da se ta konferencija održi prije početka rada azijskih burzi te da će možda G7 objaviti i priopćenje nakon toga. Članice skupine G7 su Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i SAD.

U međuvremenu, danas su na tu temu telefonsku konferenciju održali financijski izaslanici skupine G20, objavio je zamjenik južnokorejskog ministra financija Choi Jong-Ku.

Uslijed intenziviranja dužničke krize u eurozoni i problema s američkim kreditnim rejtingom, protekloga tjedna na svjetskim burzama cijene dionica oštro su pale, 'izbrisavši' investitorima čak 2.500 milijardi dolara na vrijednosti njihove imovine.

Na samom kraju tjedna, nakon zatvaranja Wall Streeta, agencija za kreditni rejting Standard & Poor's snizila je SAD-u kreditni rejting za jedan stupanj, s najvišeg mogućeg AAA na AA+, što je dosad nezabilježen slučaj u tom najvećem svjetskom gospodarstvu.

Zakonodavci s velikom zabrinutošću, pa i strahom iščekuju početak rada svjetskih burzi u ponedjeljak, jer ne znaju koliko će žestoka biti reakcija investitora. Zamjenik japanskog ministra financija Fumihiko Igarashi nije potvrdio da će se održati sastanak G7, no nastupajući u jednom televizijskom programu u nedjelju kazao da se on priprema.

‘Nismo u fazi da bismo mogli najaviti konferenciju. Na valutnim tržištima važno je iznenađenje, stoga mislim da nije dobra ideja najavljivati nešto unaprijed’, izjavio je Igarashi.

Također, upozorio je da će Tokio ponovno intervenirati na valutnim tržištima vidi li 'neprirodna' kretanja špekulativne prirode.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr

'Zlatna groznica' jača nego ikad

Do rasta cijene zlata dovela su tri događaja - početak krize u SAD-u, prezaduženost Grčke, pa drugih zemalja eurozone

Već godinama cijena zlata zna samo za jedan pravac - naviše. Prvo su zlato kupovali samo privatni i institucionalni investitori, a sada su se na tržištu kao veliki kupci pojavile i centralne banke, piše Deutsche Welle.

Unca zlata djeluje prilično nezanimljivo, teška je 31 gram i usprkos svemu na većoj cijeni je nego ikada.

Uplašeni od dužničke krize koja prijeti Europi i političke nestabilnosti u SAD, mnogi investitori bježe u navodno sigurnu luku, trenutno unca zlata košta više od tisuću i pol dolara i dvostruko je skuplja nego prije dvije godine. Cijena se na prošlotjedni, crni četvrtak popela na 1.665,57 dolara.

"Zlato trenutno djeluje kao čvrsta stijena u buri. Mislim da će biti na cijeni sve dok ne budu riješene dužničke krize u Europi i SAD-u“, procjenjuje Eugen Weinberg, analitičar tržišta Commerzbanka.

Desetljeće zlata

Nije uvijek tako bilo. Krajem devedesetih godina unca zlata vrijedila je samo 300 dolara što je jedva pokrivalo troškove proizvodnje.

Cijena unce zlata 2000. godine bila je 272 dolara, dvadeset dolara manje od cijene proizvodnje. Ali, poslije napada 11. rujna 2001. godine sve se promijenilo.

Kako bi spriječile recesiju centralne banke preplavile su tržišta novcem, kamate su se ubrzano kretale u pravcu nule i ponovo se pojavila opasnost inflacije. Rasle su cijene sirovina i namirnica, u SAD je počeo rasti mjehur na tržištu nekretnina.

Tri vala potražnje

Nakon toga uslijedila su tri vala potražnje za zlatom koja su dovela do rasta cijene: 2008. godine kada je bankrotirala velika američka investicijska banka Lehman Brothers, 2010. kada je postalo jasno da je Grčka prezadužena i 2011. godine kada se vidjelo da Europska monetarna unija ima silne muke da izađe na kraj s dugovima perifernih zemalja - Irske, Portugala i Španjolske.

Od tada u utrci za zlatom nema pauze. Zlato je mnogo više od obične sirovine, ocjenjuje se u analizama Commercbanke i konstatira da trenutačni razvoj „pokazuje da zlato nije samo zaštita od inflacije, pokazatelj nesigurnosti i zamjena za dolar“, nego i moneta koja profitira od slabosti dvije velike valute - eura i dolara.

Međutim, neki drugi analitičari pozivaju na oprez. Za Susanne Steinmann iz banke Quirin mnogo je razumnije „da se imovina uvijek rasporedi na više strana. To je slučaj i sa zlatom.

Privatni investitori trebali bi dio novca uložiti i u zlato, no odlučiti se samo za ulaganje u zlato predstavlja rizik koji, na žalost, danas mnogi podcjenjuju“.

Prema procjenama Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) unca zlata porast će do 1.750 dolara, jer zlato ne kupuju samo privatni investitori, nego i hedge fondovi i drugi institucionalni investitori (banke, fondovi, osiguranja) kako bi se zaštitili od slabog dolara.

Cijeli članak pročitajte na Banka magazine