Talijanska kriza i Hrvatska: Kapitala će biti sve manje

Italija je najveći vanjsko-trgovinski partner Hrvatske tako da će se i tamo osjetiti posljedice smanjenja kreditnog rejtinga Italiji. Ipak, HNB čini što može da barem oteža odljev eura iz Hrvatske.

Osim što je najveći hrvatski vanjsko-trgovinski partner, talijanske banke drže velik udio bankarskog sektora u Hrvatskoj - iako je on vrlo mali u sveukupnom bankarskom segmentu Italije. Zbog toga će, ističe urednik mjesečnika Banka Željko Ivanković, sadašnja situacija u Italiji utjecati na, generalno govoreći, razmjenu i financijske tokove između Hrvatske i Italije.

No, po njegovom mišljenju, manje je značajan pad kreditnog rejtinga neke pojedine države od same činjenice da se općenito usporava gospodarska aktivnost – slabe financijski tokovi, ne putuje se, ne izlazi se na nova tržišta, ne otvaraju se novi poslovi.

„Zbog toga je i hrvatskim kompanijama teže doći do novca za servisiranje dugova na inozemnim tržištima, pa je cijena eura u odnosu na kunu porasla. Kako bi sačuvala stabilnost financijskog tržišta i spriječila inflaciju, Hrvatska narodna banka plasirala je oko 3,1 milijardu kuna na hrvatsko novčano tržište.“, pojašnjava Ivanković odluku HNB-a da se bankama poveća stopa obvezne pričuve sa 13 na 14 posto.

Tečaj kune proteklih je dana probio psihološku granicu od 7,5 kuna za euro. Za dio analitičara, to je kazna bankama koja je uslijedila zbog ponavljanja ljetošnjeg scenarija, odnosno špekulacija vodećih banaka na način da višak kuna konvertiraju u eure i prosljeđuju svojim vlasnicama izvan Hrvatske. U tome, prema izvorima iz bankarskih krugova, prednjače austrijske banke. Drugi razlog za intervenciju HNB-a je pojačan izlazak ulagača iz zemlje.

HNB je nakon sjednice svoga Savjeta ovog utorka (20.09.) poručila „kako će poduzeti daljnje mjere u slučaju da se opet pojača pritisak na slabljenje kune, a da to nije utemeljeno na realnim ekonomskim kretanjima“. Takvu opciju, među kojima su i parcijalne kazne pojedinim bankama, guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je još ljetos, kad su banke krenule u iznošenje sredstava svojim bankama majkama, a na temelju čega se postiže dobit na konsolidiranoj osnovi.

Cijeli članak pročitajte na seebiz.eu

'Neprijatelji Hrvatske svi su koji znaju za koga će glasovati'

Predviđajući recesiju još 2008. godine, don Ivan Grubišić zatražio je od državnih čelnika korjenite promjene i smjene. Tadašnji premijer Ivo Sanader odgovorio mu je u ime hrvatske Vlade: 'Sve je pod kontrolom. Vi radite svoj posao, mi radimo svoj. Hrvatska ide dobrim putem.'

Izaslanstvo GEF-a primio je tada samo predsjednik Republike, Stjepan Mesić, a predsjednik Sabora, Luka Bebić, njihovo je pismo proslijedio saborskom Odboru za Ustav i poslovnik. 

'Bio je to glas vapijućeg u pustinji', rekao je don Ivan Grubišić u emisiji Osječke televizije 'Karte na stol' i dodao: 

'Ovdje nisu zalutale samo ovce, nego i pastiri, a tada je ovcama teško pogoditi pravi put. U Hrvatskoj su zalutali državni dužnosnici u područje interesa, kriminala i korupcije, ali i duhovne vertikale koje navijaju za njih.'

Don Grubišić smatra kako Hrvatska još nije iskoračila u demokratske procese te da nijedni izbori dosad nisu bili demokratski. Tvrdi da je na biračkim popisima pola milijuna birača viška, a Bruxelles barata brojem od čak 700.000! Premda imamo svjež popis stanovništva, nemamo transparentan popis birača, niti se izlazi s popisom hrvatskim branitelja kako bi se lakše utvrdilo tko ondje ne pripada, a uživa privilegije. 

'Dok su neki za Hrvatsku davali živote, drugi su se šetali po gradovima i dobili činove i privilegije. Od rata žive ratni profiteri, a pravi branitelji ostali su zanemareni. Zato mi govori o nultoj toleranciji prema kriminalu i korupciji izgledaju kao diktat Bruxellesa, jer je ulazak Hrvatske u EU odgođen dok se te stvari ne poslože. 

Percepcija hrvatskih stranaka u društvu vrlo je niska, ali to biračima ništa neće značiti da ponovno padnu na ispitu zrelosti i vlastite odgovornosti za Hrvatsku. Svi koji znaju kome će dati glas na izborima, po mome su dubokom uvjerenju neprijatelji hrvatske budućnosti', ustvrdio je don Ivan Grubišić u razgovoru s urednikom emisije Goranom Flauderom.

Grubišić ne vjeruje da bi birači čvrsto svrstani uz neku od dvije glavne političke opcije mogli promijeniti mišljenje:

'Religiozni ljudi, ideološki ili vjerski, su talibani i kod njih nema obraćenja. Isus nije htio s takvima gubiti vrijeme. U punu čašu ne može se više ništa nadoliti i kada čovjek stvori mišljenje i zauzme stav, tu ni Bog ne može više ništa uliti, a da se ne prolije. Zato nema smisla govoriti da će narod progledati – oči imaju a ne vide, uši imaju a ne čuju. 'Usalilo se srce ovoga naroda', kažu starozavjetni proroci. 

Zakoni su pisani za moćnike, a protiv siromaha i mi moramo stvoriti socijalnu državu, a ne socijalu poput Caritasa i Pučkih kuhinja. To je briga društva za ljude u potrebi, ali i potreba Crkve da se socijalno angažira, a ne da gradi hramove i pročelja oblaže u oniks novcem poreznih obveznika'.

Cijeli članak pročitajte na tportal.hr