Lisabonski ugovor

Što će Hrvatska vlada potpisati ukoliko uđemo u EU

Lisabonski ugovor je temelj Europske unije te će ga Hrvatska vlada u ime nas potpisati u prije ulaska u Europsku uniju. Pažljivo ga pročitajte i dodatno se informirajte. Prijevod Lisabonskog ugovor možete skinuti ovdje.   

Ante Prkačin u nedjeljom u 2

Što nas čeka u EU?

Dio interviewa sa Antom Prkačinom, razmišljanja o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, u emisiji Aleksandra Stankovića, nedjeljom u 2.

50 odgovora na pitanja o EU (2)

Pitanje 2. Što to EU ima, a mi nemamo?

Službeni odgovor: Pitanje ulaska u Europsku Uniju nije pitanje ima li EU nešto što mi u Hrvatskoj nemamo. Radi se o tome da Hrvatska želi postati jedna od država članica, dijeliti vrijednosti koje se već 60 godina razvijaju i nadograđuju unutar EU. Prije svega tu su dvije od najvažnije vrijednosti – mir i stabilnost. Točnije, 60 godina mira. (izvor: Globus)

Moje razmišljanje: Glavno pitanje je što je to Hrvatska (?), kada službeni izvor kaže "Hrvatska želi", dali je Hrvatska neka osoba, individua ili skup građana. Očito s ovakvom izjavom pretpostavlja se da svi građani žele ući u novu zajedničku državu kao što je nekad bila Jugoslavija. Dali je ta želja istinita ili nije, to nije utvrđeno, jer nikad nije proveden referendum na kojem bi Hrvatski građani bili pitani žele li ući u takvu zajednicu. Čak i kad referendum bude proveden s obzirom na sve dosadašnje afere s namještanjem izbora i hrpom progona najviših dužnosnika biti će pitanje dali je taj referendum namješten.

Što se tiče mira i stabilnosti i bivša zajednica Jugoslavija je imala preko 40 godina mira i stabilnosti, no kao što smo vidjeli kada smo željeli izaći iz te zajednice nije nam bilo dopušteno. Dali će nam biti dopušteno izaći iz EU kada to zaželimo ili ćemo opet morati ratovati? Već danas jedan dio zemalja koje su članice EU žele izaći ili rade sve kako bi se zaštitile od drugih članica EU (granične kontrole, progon građana ne-državljana dotične zemlje, zaštita od uvoza robe iz nekih od članica EU itd), a u velikom broju zemalja građani protestiraju radi narušenih im prava.

Ivanka Polić u TV Bujici

Dali je ulazak u EU izdaja?

Zanimljiv interview s gospođom Polić iz udruge "Volim Hrvatsku" koji se uobičajeno ne može vidjeti na HTV-u i drugim vodećim komercijalnim televizijama.

50 odgovora na pitanja o EU (1)

Ovo je početak autorskog osvrta na pitanja građana o Europskoj Uniji, a na koji me potakla Globusov članak sa službenim stavovima RH.

Pitanje 1. Hoće li regionalna suradnja dovesti do stvaranja nove Jugoslavije?

Službeni odgovor: Princip regionalne suradnje koji je EU ugradila u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nastojanje je za uspostavom suradnje u cijeloj jugoistočnoj Europi, a ne pokušaj oživljavanja zajednice koja se pokazala neodrživom. Sporazumima o trgovini i drugim oblicima gospodarske suradnje sa susjednim državama, Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tržištima, što svakako rezultira pozitivnom trgovinskom bilancom.

Moje razmišljanje: Hrvatska je potpisnica sporazuma o trgovini iako nije u EU i danas ima pristup regionalnim tržištima, što najviše možemo vidjeti kroz širenje Agrokora na susjednu BiH i Srbiju, a i na ostale susjedne države. Problem pozitivne trgovinske bilance je više u tome što Hrvatska vrlo malo proizvodi pa nema niti što izvesti, pa od tuda negativna trgovinska bilanca.

Razvijene zemlje EU-a zahvaćene su panikom i egoizmom

Danska je još jedna u nizu zemalja Europske unije koja je ponovno uvela carinsku kontrolu 

na svojim granicama te je tako napustila schengensku zonu. Kako kaže, na taj način želi smanjiti rastući kriminal i ilegalnu imigraciju. Profesor Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba smatra da je to tipičan primjer soliranja razvijenih zemalja zahvaćenih panikom i egoizmom

Nakon Njemačke, Francuske i Italije, Danska je još jedna u nizu zemalja Europske unije koja je ponovno uvela carinsku kontrolu na svojim granicama, te je tako napustila schengensku zonu. Kako kaže, na taj način želi smanjiti rastući kriminal i ilegalnu imigraciju. Prilično čudna metoda s obzirom na to da će carinske kontrole biti nasumične, a putovnice se neće provjeravati, što ostaje u skladu sa Schengenom. Ne zaboravimo ni ovo: Danska već ima najstrože protuimigracijske zakone u Europi.

Članak: tportal

Ulazak u EU koštat će nas više od 4 milijarde kuna!

Prema procjeni analitičara 'povratak u Europu' ćemo masno platiti. 

Riječ je o iznosu između 2,5 i 4,3 milijarde kuna. Uz to, kada postanemo članica naša će državna blagajna godišnje ostajati bez 1,9 milijardi kuna koliko ćemo na ime dijela carina i PDV-a morati slati u Bruxelles.

Informacija o tome koliko bi novca prvih godina članstva Hrvatska mogla 'povući' iz EU fondova postala je svojevrsna 'mantra' domaćih političara. Nitko od njih, međutim, nikad nije spomenuo koliko će ulazak zemlje u tu asocijaciju koštati njene građane?

Prema procjeni analitičara Hrvati će masno platiti članstvo u 'ekskluzivnom' klubu EU zemalja. Samo prilagodba standardima Europske unije, naime, porezne bi obveznike mogla stajati više od četiri milijarde kuna!

- Restrukturiranje gospodarstva kao i harmonizacija nacionalnog zakonodavstva stajati će nas između 2,5 i 4,3 milijarde kuna. Uz to, znatan će se dio hrvatskoga gospodarstva suočiti s problemima; od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - procjenjuje Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria Bank.

Članak: Dnevno.hr

O budućnosti eura odlučuje se na njemačkom sudu

Na Ustavnom sudu u Karlsruheu u utorak će njemački suci raspravljati o tužbi 

koju je podnijelo šest njemačkih euroskeptika, a kojom zahtijevaju mišljenje o paketu pomoći koji je Njemačka uputila za spašavanje eura, odnosno zemljama eurozone u krizi: Grčkoj, Irskoj i Portugalu.

Naime, šestero euroskeptika, predvođenih Joachimom Starbattyjem, koji je još 1990-ih tužio državu zbog uvođenja eura i izgubio, tvrde da pozajmice u eurozoni vode u propast. Zato zahtijevaju da Ustavni sud da svoje mišljenje o toj temi, prenosi Reuters. 

Iako je malo vjerojatno da će Ustavni sud zabraniti njemačkoj vladi sudjelovanje u paketima pomoći u eurozoni, mnogi stručnjaci smatraju da bi suci mogli postrožiti uvjete, pa npr. dati veće ovlasti Bundesratu u odobravanju budućih paketa pomoći. 

Koliko je stvar ozbiljna, pokazuje i činjenica što se na sjednici suda pojavio i ministar financija Wolfgang Schaeuble, koji je novinarima kazao kako je sudjelovanje Njemačke u paketima pomoći "nužno i ispravno". "Ne vidim da smo prekršili Ustav na bilo koji način", kazao je Schaeuble. 

Članak: net.hr

U Europi nema mjesta za sirotinju i neuke

Pojedine članice Europske unije već neko vrijeme dižu zidove oko sebe,

i klize udesno, a njihove državne politike žele uvesti zakone koji se kose sa samom svrhom Europske unije. Sve manje je država koje imaju otvorena vrata za sirotinju i neobrazovane koji dolaze s istoka Europe.

Nizozemska bi se mogla naći u "svađi" s Europskom unijom nakon prijetnje kako će svi Poljaci, a i ostali doseljenici iz zemalja istočne Europe, biti deportirani ukoliko ne nađu posao. Uz prijetnju deportacijom, prijedlog vlade je kako bi svima koji ne govore nizozemski trebala biti uskraćena prava, javlja Telegraph. 

Iz Bruxellesa se boje kako bi se i druge članice EU mogle povesti tim primjerom iako bi to bilo direktno kršenje zakona EU. Podsjetimo, i francuski je predsjednik Nicolas Sarkozy bio na tom tragu kad je kazao da "imigranti moraju postati Francuzi" u njegovoj zemlji. Svojim izjavama zabrinutost je izazvala i kancelarka Angela Merkel kad je dijagnosticirala propast multikulturalizma u Njemačkoj. 

Poljski ministar gospodarstva Waldemar Pawlak smatra kako je ovaj prijedlog nizozemske vlade zabrinjavajući, dodao je kako je ovakav čin vrlo opasan te može voditi slomu europskog načela o slobodi kretanja. 

Članak: net.hr

Hrvatska će ući u EU prekasno, kao na tulum u tri ujutro

Je li ovo pravo vrijeme za Hrvatsku da se priključi EU? 

Hrvatska će ući u EU prekasno, to je kao da dolazite na parti u tri ujutro kada se gosti već razilaze. Nemojte žuriti na ovu zabavu i budite oprezni. Pazite u koju sobu ćete ući. Bolje je ostati izvan zone eura, pokazala je dosadašnja praksa', poručio je sinoć Niall Ferguson, profesor povijesti i poslovnog upravljanja na Sveučilištu Harvard, koji je gostovao na petoj obljetnici Lukšićevih stipendija za Hrvatsku

Članak: tportal

Dobrodošli na EU-foriju, blog o Europskoj uniji i Hrvatskoj politici

Potaknut nasiljem nad građanima koje se vrši svaki dan kroz marketing o blagodatima Europske unije osjećam obavezu kao hrvatski građanin i domoljub pokazati i ono što se uobičajeno u reklamama ne prikazuje, a što nas očekuje po ulasku u Europsku uniju.

Nadam se da će ovaj blog donijeti svima vama zanimljive informacije te vas potaknuti na razmišljanje o Hrvatskoj u Europskoj uniji i o statusu Hrvatskih građana koje će imati po ulasku u Europsku uniju.

Ovo nije stranački blog, autor bloga nije simpatizer niti član niti jedne Hrvatske stranke s toga što nijedna dosadašnja koja sudjeluje ili je sudjelovala u vlasti nije pokazala interes da brani prava hrvatskih građana, malih ljudi, a o novoosnovanim strankama nema kvalitetnih informacija.

Pozivam vas da komentirate tekstove na blogu te tako date svoj doprinos ovoj za građane Hrvatske vrlo važnoj temi. Komentari koje sadrže psovanje ili vrijeđanje, linkove na nedolične stranice (pornografiju, reklame, piratski sadržaj i sl.), nisu vezani uz temu teksta, iznose netočne ili lažne navode, neće biti objavljeni.

Blog će biti anoniman kako ne bi doživljavao eventualna uznemiravanja od osoba i/ili institucija koje se na slažu s mojim načinom razmišljanja ili misle da ovakvi blogovi ne bi trebali postojati.

Dio tekstova na blogu će biti djelomično prenesen iz različitih medija te će biti navedeni kako bi se poštovala njihova autorska prava. Zadržavam pravo na ime bloga i autorske tekstove, te ukoliko ih netko želi koristiti molim da me prethodno kontaktira radi dozvole.