Zaustavite ih, mi plaćamo cijenu njihovih

"POSTOJI sustav u kojem socijaliziramo gubitke i privatiziramo dobit. To nije kapitalizam, to nije tržišna ekonomija, to je poremećena ekonomija i ako tako nastavimo nećemo uspjeti ostvariti rast i nećemo uspjeti stvoriti pravedno društvo", kazao je Joseph Stiglitz u obraćanju prosvjednicima na Wall Streetu. 

Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine i vjerojatno najcjenjeniji živući ekonomist, prosvjednike je došao posjetiti u društvu kolege Jeffa Madricka. Stiglitz je nedavno držao govor i pred prosvjednicima u Španjolskoj, kojima je također dao podršku.

Zaustavite Wall Street!

Prisjetivši se tog iskustva, Stiglitz je kazao da je sa španjolskim prosvjednicima komunikacija bila puno lakša jer - mogao je govoriti kroz megafon. Prosvjednicima na Wall Streetu, naime, policija ne dopušta apsolutno nikakav sustav za pojačavanje zvuka.

"Činjenica da vam nije dopušteno korištenje megafona je skandalozna. Imamo previše regulacija koje zaustavljaju demokraciju, a nedovoljno regulacija koje bi zaustavljale Wall Street. Trebali bi imati pravo da mirnim prosvjedima izražavate svoje stavove, bez da vas hapse i špricaju suzavcem", kazao je Stiglitz.

"Mi snosimo cijenu njihovih nedjela"

Vrlo brzo se Stiglitz prebacio na "domaći teren". Govoreći o poslovanju banaka, vodeći svjetski ekonomist priznao je da je sustav truo. "Naša financijska tržišta trebala bi raspoređivati kapital i upravljati rizikom. Umjesto toga su zametnuli kapital i stvorili rizik. Mi snosimo cijenu njihovih nedjela", kazao je Stiglitz.

Madrick se u svom obraćanju prosvjednicima prisjetio uloge koju je Wall Street odigrao u ekonomskom kolapsu 2008. godine. "Bankari su svake godine uzimali ogromne bonuse za razvijanje riskantnih strategija, za koje su znali da jednom moraju podbaciti. Ali to ih nije zabrinjavalo, jer su znali da će uspjeti izvući svoj novac prije kolapsa. Zarađujete novac riskirajući, ali nitko vam ga ne oduzima kada vam se planovi izjalove i kad izgubite ogromne količine novca. Političari su to mogli i morali zaustaviti", kaže Madrick i dodaje: "Važno je shvatiti da se nije radilo samo o nizu grešaka. Ne tvrdim da su svi na Wall Streetu kršili zakon, ali neki sigurno jesu. A nitko nije u zatvoru".

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

U Grčkoj kaos

VIŠE od 20.000 ljudi okupilo se na prosvjedu protiv mjera štednje na središnjem atenskom trgu Syntagma. Još 10.000 prosvjednika maršira u Thessalonikiju. Grčki radnici danas su opet stupili u 24-satni generalni štrajk.

U Ateni je došlo do masovne tučnjave između policije i prosvjednika. Policajci su prosvjednike zasuli suzavcem, nakon što su prema njima poletjeli molotovljevi kokteli, petarde i kamenje. Još nije poznato koliko je osoba ozlijeđeno, ali brojka će sigurno biti pozamašna. U neredima je ozlijeđen i fotograf novinske agencije AFP, koji je dobio policijskim štitom po glavi.

Strani novinari tvrde da je nasilne obračune izazvala manja skupina anarhista, njih nekoliko stotina, koji su se prvi počeli obračunavati s policajcima. Prosvjed u centru Atene osigurava oko 1000 policajaca.

Veći dio prosvjednika ne sudjeluje u neredima. Prosvjednici u centru Atene podižu veliku buku, udaraju u bubnjeve i skandiraju parole. Podigli su transparente s porukama poput "Izbrišite dug" i "Bogati moraju platiti".

"Nemamo poslove! Nemamo prava! Nećemo se žrtvovati za šefove!", skandirali su na trgu Syntagma prosvjednici organizirani oko Komunističke partije, koji su se "oboružali" crvenim zastavama.

Grčku tjedni dijele od bankrota

Grčka svoje tekuće obveze, dakle mirovine, plaće i rate duga središnje države, može otplaćivati do sredine studenog. Tada će ostati bez novca. Potvrdio je to i grčki ministar financija Evangelos Venizelos, prenosi Bloomberg.

Sudbina Grčke sada je u rukama Europske unije. Mnogi lideri eurozone nisu zadovoljni mjerama štednje koje je Grčka nametnula svojim građanima u svrhu smanjenja deficita, ali činjenica je da su Grci iskoristili gotovo sve mehanizme koji su im stajali na raspolaganju. Dodatno "stezanje remena" izazvalo bi socijalne nemire kakve ne bi bilo moguće kontrolirati.

Europa mora isplatiti Grčkoj iduću ratu dogovorenog kredita, ili je pustiti da bankrotira. Sve je više europskih političara koji su skloni ovoj drugoj opciji, ali strahuje se da bi bankrot Grčke mogao gurnuti cijeli europski bankovni sustav u ogromnu krizu. Banke ne bi mogle izdavati nove zajmove, što bi dovelo do recesije koja bi zahvatila cijelu Europu, a zatim se i proširila na ostatak svijeta.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Reprogramiranje grčkog duga sve vjerojatnije

Ministri financija članica EU-a vijećaju o stanju u eurozoni i putevima za izlazak iz krize u Grčkoj. Restrukturiranje grčkog duga sve je vjerojatnije, smatra Bernd Riegert.

Opće je poznato da polovicu gospodarske politike u stvari čini psihologija. Dokaz za tu tvrdnju upravo daju sukobljene strane u sporu oko daljnje financijske pomoći Grčkoj. Grčka vlada tvrdi da će bez narednih osam milijardi eura iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) već sada biti nelikvidna te da neće moći isplatiti mirovine i plaće zaposlenima u državnim ustanovama.

Ministri financija preostalih 16 članica eurozone (osim Grčke) sada kažu da Grčka u stvari taj novac treba tek u studenome. Svježi novac će poteći samo ako se Atena još više potrudi. Dakle, obje strane pokušavaju povećati pritisak - pri tome se čini da gospodarske činjenice više ne igraju odlučujuću ulogu.

Europska banka pod pritiskom

Najkasnije početkom ljeta bilo je poznato da Grčka ove godine neće poštivati ranije dogovorene granice državnog deficita. Zašto su financijska tržišta na nedavnu potvrdu te vijesti od strane grčkog Ministarstva financija reagirala padom indeksa na burzama, to ostaje zagonetka - ili, eto, psihologija. Francusko-belgijska banka Dexia i druge banke koje imaju grčke obveznice, našle su se pod pritiskom jer tržišta već unaprijed predviđaju što će se dogoditi.  Restrukturiranje duga Grčke, dakle djelomični oprost uz sudjelovanje vjerovnika, doći će prije ili kasnije. No, što se duže čeka, to će biti skuplje.

Restrukturiranje ili reprogramiranje duga je vjerojatno nužno već u studenome, zato se odlaže i isplata iduće tranše kredita. Na restrukturiranje se prije svega mora pripremiti vjerovnike. To su europske, ali i američke banke, kod kojih Grčka ima dugove.

Vjerovnik je u prvom redu Europska središnja banka koja je od privatnih banaka preuzela veliki dio grčkih državnih obveznica. Restrukturiranje duga će najteže pogoditi grčke banke kod kojih je država zadužena. U načelu se kod napora Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda oko spašavanja Grčke radi o tome da se spasi i podrži europski bankovni sustav.

Banke trebaju podršku

No, već se nazire da sve europske i grčke banke neće moći biti spašene. Neke će morati biti prebačene u tzv. "Bad Bank", kao što se to već nazire kod Dexije. No, za te "Bad Banks" mora jamčiti Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), dakle europski porezni obveznik. To je moguće tek kada svih 17 članica eurozone ratificira novi ugovor o EFSF-u. To se još nije dogodilo, nedostaju Nizozemska i Slovačka. U slovačkom parlamentu se glasuje najkasnije 14. listopada. Podrška je još uvijek neizvjesna. I iz tog razloga spašavanje Grčke odjednom ima vremena do studenoga.

Cijeli članak pročitajte na Deutschewelle.hr

Oporavka nema, idu novi otkazi i stečajevi

U posljednje tri godine Hrvatska je izgubila 160 tisuća radnih mjesta, a kraj 2011. trebao je donijeti preokret i oporavak na tržištu rada. Suprotno očekivanjima, svjetlo na kraju tunela ove godine neće zasjati jer se radna mjesta i dalje brže gube nego što se stvaraju nova, a Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi.

– Tek će posljednje tromjesečje 2012. označiti početak oporavka tržišta rada – ističe Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, u ovotjednim prognozama te banke. Čovjek kojemu je svakodnevni posao gašenje požara po tvrtkama, sindikalac Ivan Tomac, tvrdi da slijede veliki lomovi, unatoč tome što su u obrtu, trgovini, prerađivačkoj industriji i graditeljstvu već nestali deseci tisuća radnih mjesta.

– Slijedi daljnji udar na zaposlenost u gospodarstvu, novi otkazi, smanjenje plaća, veći broj stečajeva, likvidacija i gašenja tvrtki. Nema pomaka ni od države ni od poduzetnika koji bi upućivali na to da će biti drukčije – upozorava Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a.

– Sva podrška prerađivačkoj industriji svela se na deklarativnu, ne vidimo ni jedan pozitivan pomak koji bi preokrenuo zbivanja. Prazna vreća ne može stajati, a Hrvatska je kao prazna vreća i isprazna retorika političara ne znači ništa ni malom čovjeku ni gospodarstvu. Narodu ne treba govoriti floskule nego mu reći da se zemlja nalazi u teškom stanju i pozvati ga da zajedno podnesemo teret idućih pet godina – kaže I. Tomac. Jedan od aktivnijih menadžera, Vladimir Ferdelji, predsjednik uprave Elektrokontakta, vjeruje da, ne bude li radikalnih rezova, slijedi dugo razdoblje tavorenja i padova.

– Hrvatska uz oštre rezove može otvoriti 100 tisuća radnih mjesta u gospodarstvu, ali zato mora otpustiti 40 tisuća zaposlenika u javnoj upravi – ističe Vladimir Ferdelji, koji zajedno sa skupinom menadžera priprema svoju viziju za Hrvatsku, a predstavit će je idućih dana.

Cijeli članak pročitajte na Vecernji.hr

Umjesto bankara, u zatvorima su prosvjednici

POLICIJA u New Yorku oslobodila je većinu od 700 uhićenih prosvjednika protiv korporativne pohlepe na Wall Streetu, javlja BBC. 

Manje od 20 prosvjednika i dalje je zadržano jer ih se tek treba identificirati. Većina uhićenih prosvjednika zaradila je kazne zbog nasilničkog ponašanja te poziv na sud. No, grupa Occupy Wall Street, koja pred Wall Streetom kampira već dva tjedna, kaže da će nastaviti sa svojim demonstracijama.

Policija se zbog uhićenja više od 700 prosvjednika ponovno našla na udaru teških kritika zbog pretjerane upotrebe sile. U dva tjedna otkada traju prosvjedi na Wall Streetu uhićeno je gotovo tisuću prosvjednika, što je znatno više od broja bankara i drugih odgovornih što su svijet odveli u globalnu ekonomsku krizu 2008. godine.

Među 700 uhićenih prosvjednika i novinarka New York Timesa

Podsjetimo, više od 700 ljudi uhićeno je jučer poslijepodne u New Yorku na prosvjedu protiv politike i postupaka Wall Streeta. Prosvjednici su uhićeni zbog blokiranja prometa i pokušaja održavanja neodobrenog marša preko Bruklinskog mosta, javlja Reuters.

Live stream događaja vezanih uz prosvjed možete gledati ovdje.

Uhićenja su se dogodila nakon što se velika skupina prosvjednika koja je sudjeluje u drugom tjednu pokreta Occupy Wall Street (Zauzmimo Wall Street) odvojila od većine koja je koračala nogostupom.

Novinarka New York Timsea Natasha Lennard našla se među uhićenima. "Negdje na pola puta odvojila se skupina koja je htjela zauzeti čitavi most. Željeli su biti uhićeni, to je i bio cilj", ispričala je.  

Međutim, neki drugi svjedoci tvrde da je policija prvo dopustila prosvjednicima hodanje po kolniku da bi ih na kraju dočekao policijski kordon koji ih je, jednoga po jednoga, uhitio. Policija je priopćila da su podnesene prijave protiv prosvjednika koji su nekoliko puta bili upozoreni da će biti uhićeni ako se ne vrate na nogostup. Most je ponovno otvoren u 20:05 sati.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Grčka vlada potvrdila da neće ostvariti ciljani deficit

Proračunski deficit će ove godine dostići 8,5 posto BDP, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć.

Grčka neće realizirati proračunski manjak koji su zacrtali EU i MMF, po brojkama koje je u nedjelju objavilo grčko ministarstvo fiancija nakon što je vlada usvojila nacrt proračuna za 2012.

Proračunski deficit će ove godine dostići 8,5 posto BDP, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć.

"Do kraja 2011. ostaju tri mjeseca a konačna procjena deficita od 8,5 posto BDP-a bit će postigunuta ako državni mehanizmi i građani odgovore sukladno tome", reklo je ministarstvo u izjavi.

Grčka vlada je u nedjelju odobrila mjeru kojom se počinje smanjivati broj djelatnika u javnom sektoru, što je bio sporan dio plana štednje koji je bio uvjet za dobivanje zajmova EU-a i MMF-a.

Vlada je prošli tjedan objavila nove mjere za 2011. i 2012. Jedna od mjera je isplata samo 60 posto plaće za 30.000 zaposlenih u javnim službama. Ako ti ljudi ne nađu novi posao u roku od 12 mjeseci bit će otpušteni a ta je mjera, po riječima doministra koji nije želio biti imenovan, usvojena jednoglasno.

Izvor: Novilist.hr