Može li se uopće zaustaviti divljanje 'švicarca'?

Franak je po srednjem tečaju HNB-a u petak dostigao novu rekordnu vrijednost od 6,74 kune, a nastavio je jačati i na svjetskim tržištima gdje je bio radni dan. Tamo je dospio do 6,94 kune, preračunato u omjeru s eurom. U nastavku je dana, pak, zabilježio pad na 6,85.

To je mnogo više od tečaja koji vrijedi u Hrvatskoj te bismo idućeg tjedna mogli dočekati da franak probije sedam kuna i uskoro se približi paritetu s eurom koji vrijedi 7,448 kuna na tečajnici HNB-a, odnosno 7,426 na međubankarskom tržištu, piše Glas Istre.

Kriza sa švicarcima

Da jačanje franka do tih razmjera nije nemoguće švicarski list Sonntag objavio je u prosincu prošle godine. Citirajući svoje izvore, taj je list navodio je da je guverner Narodne banke Švicarske Philippe Hildebrand na tajnom sastanku upozorio švicarsku vladu da bi euro mogao zabilježiti velik pad vrijednosti u odnosu na franak. Prema istom izvoru, rekao je da ukoliko se pogorša dužnička kriza zemalja eurozone, euro bi mogao vrijediti pola franka.

Ako se ostvari takav rast franka, to bi značilo da će švicarac vrijediti gotovo 14,9 kuna, dvostruko više nego što sada vrijedi euro (7,45). No, pod uvjetom da tečaj eura ostane stabilan naspram kuni, jer u tom slučaju i tečaj franka veći od 15 kuna nije neostvariva vrijednost. U trenutku kada je Glas Istre prenio priču švicarskog lista, franak je bio nadomak šest kuna, a sada je nadomak sedam.

Vladine mjere protiv franka povećavaju dug?

Što u takvoj perspektivi znači prijedlog Vladinih mjera za velik broj naših građana s kreditom u francima? Podsjetimo, Vlada je predložila bankama da spuste kamate na kredite u francima na razinu koja će anuitete sniziti na početni iznos anuiteta uz fiksiranje tečaja franka od 5,8 kuna ili manje. Također, traži da banke omoguće plaćanje tečajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.

Cijeli članak pročitajte na Net.hr

Provesti mjere za rješavanje krize

Berlin, Pariz, Rim i London žele da se što prije počnu provoditi mjere usvojene na summitu EU-a u srpnju o rješavanju financijske krize.

Iz ureda njemačke kancelarke Angele Merkel priopćeno je da je ona odvojeno telefonski razgovarala s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, talijanskim premijerom Silvijem Berlusconijem i britanskim premijerom Davidom Cameronom.

Svi oni žele da se što prije počnu provoditi mjere dogovorene na summitu 21. srpnja u Bruxellesu, kazao je glasnogovornik ureda njemačke kancelarke.

Cameronov ured priopćio je da se on s Merkel dogovorio o nadzoru krize na financijskim tržištima.

Francuski predsjednik Sarkozy razgovarao o gospodarskom stanju s Merkel i šefovima vlada Španjolske i Italije, Jose Luisom Zapaterom i Berlusconijem, a tijekom večeri je predviđen i njegov telefonski razgovor s američkim predsjednikom Barackom Obamom.

Cijeli članak pročitajte na hrt.hr

Panika u Rimu

Italija traži podršku Europske unije (EU) zbog intenziviranih prodaja dionica i obveznica te zemlje, koje su izazvali dužnički problemi eurozone i strah investitora od usporavanja globalnog gospodarstva. 

Talijanski ministar gospodarstva Giulio Tremonti sastao se s predsjedateljem ministara financija 17-člane eurozone Jean-Claudeom Junckerom radi hitnog razgovora zbog skoka prinosa na talijanske i španjolske 10-godišnje obveznice na najviše razine u 14 godina i oštrog pada cijena dionica.

No, malo su toga Tremonti i Juncker imali reći novinarima nakon sastanka, najavivši tek da će nastaviti svoje razgovore.

"Imali smo dugu raspravu u kojoj smo se osvrnuli na sve probleme s kojima se eurozona suočava. Nastavit ćemo razmišljati u miru", kazao je Juncker.

Tremonti je dodao da se slaže s time te ocijenio razgovor dugačkim i plodonosnim.

Odvojeno, Tremonti je razgovarao danas i s europskim povjerenikom za gospodarska i monetarna pitanja Ollijem Rehnom, koji je nakon toga kazao da vjeruje kako Italija čini sve što treba da ojača gospodarski rast i konsolidira svoje javne financije.

"Ministar Tremonti izvijestio je povjerenika Rehna o najnovijim mjerama koje Italija poduzima kako bi provela strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Povjerenik Rehn je i dalje uvjeren da ministar Tremonti i talijanske vlasti čine sve nužno da vrate Italiju na put održivog gospodarskog rasta i osiguraju fiskalnu konsolidaciju", priopćila je danas Europska komisija.

Talijanski premijer Silvio Berlusconi tijekom dana bi se trebao obratiti zastupnicima u oba doma talijanskog parlamenta kako bi ih izvijestio o stanju gospodarstva u pokušaju smirivanja ulagača na tržištima.

Cijena zaduživanja Italije na rok od 10 godina dosegnula je jutros 6,227 posto, novu najvišu razinu od uvođenja eura, čime je razlika u prinosima između 10-godišnjih talijanskih obveznica i onih na referentne njemačke obveznice dosegnula rekordnih 3,89 postotnih bodova. U slučaju španjolske države cijena zaduživanja dosegnula je 6,388 posto, pri čemu je razlika u prinosima u odnosu na njemačke porasla na 4,04 postotnih bodova.

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Rekordna cijena zaduživanja Italije i Španjolske

Cijena dugoročnog zaduživanja talijanske i španjolske države u srijedu je dosegnula nove opasno visoke razine zbog nastavljenih bojazni da bi se dužnička kriza u eurozoni mogla proširiti na te zemlje, koje su prevelike da bi ih se spašavalo iz postojećeg kriznog fonda eurozone. 

Cijena zaduživanja Italije na rok od 10 godina dosegnula je 6,227 posto, novu najvišu razinu od uvođenja eura, čime je razlika u prinosima između 10-godišnjih talijanskih obveznica i onih na referentne njemačke obveznice dosegnula rekordnih 3,89 postotnih bodova.

U slučaju španjolske države cijena zaduživanja dosegnula je 6,388 posto, pri čemu je razlika u prinosima u odnosu na njemačke porasla na 4,04 postotnih bodova.

Talijanski premijer Silvio Berlusconi planira se tijekom dana obratiti zastupnicima u oba doma talijanskog parlamenta kako bi ih izvijestio o stanju gospodarstva, budući da talijanski predsjednik poziva na uvođenje novih mjera. Ministar gospodarstva Giulio Tremonti trebao bi se sastati s čelnikom eurogrupe Jean-Claude Junckerom.

Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero odgodio je za jedan dan odlazak na godišnji odmor kako bi pratio razvoj prilično sumorne situacije.

Najnoviji skok prinosa koje ulagači zahtijevaju da bi držali talijanske i španjolske obveznice približio je cijenu zaduživanja tih dviju zemalja razini od 7 posto koju se smatra neodrživom za troškove servisiranja dugova. Grčka, Irska i Portugal nakon što su prešle tu razinu zatražile su međunarodnu pomoć.

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Susjedima kolabirala tržišta, Italija ušla u 'opasnu zonu'

Uslijed optužbi za korupciju i dramatičnog pada dionica na talijanskim burzama, tamošnji ministar financija Giulio Tremonti je sazvao izvanredan sastanak Vijeća za financijsku stabilnost. Potres se osjetio u čitavoj eurozoni.

U utorak je porastao pritisak financijskih tržišta na Italiju, gurajući drugog po redu europskog dužnika dublje prema 'opasnoj zoni' i (i)zazivajući hitan sastanak tamošnjih vlasti.

Cijena osiguravanja talijanskih državnih mjenica je dosegla rekordnu razinu zabilježenu u 11 godina postojanja eura i sada je izjednačena s onom koju drže španjolske obveznice, što je jasan znak da je Rim postao glavna briga investitora zabrinutih oko 'održivih dužnika'.

Posljedično, talijanske burze danas bilježe najniže razine vrijednosti dionica u posljednjih 27 mjeseci, što se zrcali u čitavoj eurozoni u kojoj su prema izvješću Reutersa dionice pale na vrijednosti od prije devet mjeseci.

- Na tržištu vlada strah da svijet ponovno ponire u recesiju… i da će tržišta na periferiji eurozone najviše stradati – izjavio je Alessandro Giansanti iz amsterdamskog ING-a.

Talijanski ministar financija Giulio Tremonti je sazvao izvanredan sastanak Vijeća za financijsku stabilnost kojeg sačinjavaju predstavnici vlade, Talijanske banke, tržišnih i osiguravateljskih regulatora.

U Španjolskoj, premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero, koji je pozvao na izvanredne izbore u studenom, mora odgoditi odlazak na odmor nakon što je premija na rizik kupnje državnih obveznica dostigla rekordne vrijednosti.

Osiguravanje duga Španjolske i Italije je 4% skuplje u odnosu na 'meritornu Njemačku'.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Cipar pred gospodarskim ponorom

Vlada Cipra je dala ostavku. Najavljene reforme se ne provode, prosvjeduje se svakodnevno, a nakon Grčke, Portugala i Irske gospodarska kriza stigla je i na taj otok. 

Nakon eksplozije kontejnera sa streljivom 11. srpnja kada je živote izgubilo 13 ljudi, oštećena je najvažnija elektrana i jedna solana. Od tada u toj zemlji protiv predsjednika Dimitrisa Christofiasa svakodnevno provjeduje više tisuća ljudi i traži njegovu ostavku. Predsjednik to odbija pa je raspustio je cijelu vladu, prenosi Deutsche Welle, no oporba nije time zadovoljna. Giannakis Omirou, vođa oporbenih socijaldemokrata, na nacionalnoj televiziji kaže: "Oni ne shvaćaju i ne razumiju da su svojim djelima i propustima zemlju doveli u krizu kakve još nije bilo. Još nisu shvatili da je Cipar samo jedan korak udaljen od ekonomske ruine."

Ta tvrdnja nije sasvim pogrešna, ali je - kao i mnoge na Cipru - nepotpuna. Sa 61 posto državnog duga i novim zaduženjima situacija na Cipru u usporedbi sa ostalim zemljama Europske unije čak i nije tako dramatična. No, slično kao i u slučaju Irske glavni problem leži u Ciparskim bankama. One još uvijek drže grčke državne obveznice u vrijednosti od gotovo 20 milijardi eura. Ako dođe do reprogramiranja grčkih dugova Ciparske će banke izgubiti mnogo novca - riječ je o više milijardi.

Cijeli članak pročitajte na Poslovni.hr
Više o Ciparskoj gospodarskoj krizi na dw-world.de

Grčka je mrtva, nikad neće otplatiti dugove

Na primjeru Grčke možemo vidjeti što se sprema zaduženim zemljama u koje spada i Hrvatska. Zajednička država, Unija, nakon koje slijedi otimačina djelova zemlje, a sve pod pokrovtieljstvom lokalnih političara.

U slučaju Grčke, iako je na sastanku bio nazočan Giorgos Papakonstantinou, grčki ministar financija, stremi se svojevrsnom ukidanju suverenosti, kao i kod nekoliko drugih država, a dogovoreno je vraćanje posudba europskih financijskih institucija u 'nekretninama', odnosno otocima.

Svjetska Vlada u sjeni, kako često nazivaju grupaciju istaknutih moćnika zvanu i Bilderberg, ove se godine sastala u Švicarskoj, u St. Moritzu, od 9. do 12 lipnja. Oko 130 ljudi je ove godine pohodilo sastanak, a raspravljalo se o svemu čega se možete sjetiti od važnijih svjetskih događanja u posljednjih godinu dana.

Dakle, 'na tapeti' je, piše Guardian, bilo takozvano 'Arapsko proljeće', i nastavak vojnih operacija na sjeveru Afrike i u Aziji, odnosno Bliskom istoku. Vojna djelovanja na tim područjima bi trebala biti proširena, što je u interesu zemalja koje će utrošiti milijune i milijune dolara i eura u svoje akcije. Navodno postoji i zabrinutost da bi američki Kongres mogao dokinuti odluku o slanju više vojske, jer je više od trećine republikanaca za povlačenje NATO-ovih snaga koje napadaju Gaddafija.

Vojne akcije na Bliskom istoku već su podigle cijenu nafte, a one bi eskalacijom sukoba još više porasle. Na taj plan se nastavlja i onaj financijski.

Produljivanje krize?

Ove je godine također, sastanku nazočilo puno ljudi iz financijskog sektora - ulagači, izvršni direktori, dioničari, mešetari - te su se, suprotno službenim tvrdnjama o pomoći ekonomskom krizom nagriženih zemalja, poput Grčke, navodno odlučili za malo drukčiji plan akcije, a taj je produljivanje krize, prema pisanju specijaliziranog portala Bilderberg 2011, u nadi da će to izazvati golemi rast cijene sirovina, a osobito nafte.

Također, navodno postoji nada u izazivanje kaotične revolucije na međunarodnoj razini, što bi određenim moćnicima olakšalo nametanje svojih planova nakon uvođenja mira. Primjerice, u slučaju Grčke, iako je na sastanku bio nazočan Giorgos Papakonstantinou, grčki ministar financija, stremi se svojevrsnom ukidanju suverenosti, kao i kod nekoliko drugih država, a dogovoreno je vraćanje posudba europskih financijskih institucija u 'nekretninama', odnosno otocima.

- Grčka je mrtva. Poruka koja stiže sa sastanka Bilderberga je neupitna. Nevolje Grčke ne samo da su razotkrile strukturalne mane europske monetarne unije, već su i otkrile probleme u globalnoj ekonomiji. Grčka nikad neće moći otplatiti ono što duguje tržištima. Nikad. A ona nije jedina - napisao je neimenovani izvor, koji je navodno prisustvovao sastanku.

Na europskoj razini, s obzirom da su države Europske unije neovisnije nego one SAD-a, opskurni moćnici će se poslužiti Europskom centralnom bankom, te preko nje kontrolirati banke u pojedinim ekonomijama i gurati svoje vlastite financijske interese.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Za one kojima ovo zvuči kao naučna fantastika i sve koji su zainteresirani saznati malo više originalne dokumente sa Bilderberg sastanaka možete pročitati na Wikiliks Bilderberg2011.com stranici.