petak, 29. srpnja 2011.

Zbog ulaska u EU ugasit će nam se pola proizvodnje!

Čini se da će kod ulaska u EU Hrvatska doživjeti još jednu katarzu, ali ovaj put ekonomsku. Kada većina proizvođača zatvori svoje tvornice u Hrvatskoj i preseli ih u Bosnu ili Srbiju, postavlja se pitanje, a tko će puniti vreću bez dna znanu nam pod imenom proračun.

''Problemi na koje mi iz konditorske industrije upozoravamo su od nacionalnog interesa jer ako se ugasi dio proizvodnje, pitanje je tko će umjesto nas puniti proračun, tko će zapošljavati ljude koje mi danas zapošljavamo', kaže prokuristica Kraša Marica Vidaković.

Naime, najjače tvrtke domaće konditorske industrije predviđaju da će ulaskom Hrvatske u EU i izlaskom iz CEFTA-e imati pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto, što će dovesti do pada proizvodnje i likvidacije dijela industrije, pa time i radnih mjesta. Zbog toga su iz udruge konditora Kondin, čiji su članovi Kraš, Koestlin, Kandit, Zvečevo, Podravka i Cedevita, od Ministarstva poljoprivrede i premijerke Kosor, te glavnog pregovarača za EU i ostalih relevantnih institucija u državi još 30. lipnja zatražili hitan sastanak. 

"Konditori za vrijeme pregovora nadležnih tijela s EU nisu bili uključeni niti su do danas upoznati s elementima pregovora koji će se odraziti na njihov položaj ulaskom u Uniju. Stoga su životno zainteresirani da što hitnije upoznaju okvire pregovora, efekte i kontraefekte koji će se odraziti na njihov položaj u sasvim novom okruženju", navodi se u pismu Kondina, kojim se traži sastanak. 

Naime, u Kondinu upozoravaju da će se ulaskom u EU dogovoreni kontingenti za tržišta CEFTA-e prenijeti na sve proizvođače Unije, a ostalo će biti izloženo carinskoj zaštiti. U takvim uvjetima izvoz će im, kažu, biti izuzetno otežan, a ocjenjuju da će im izvoz realno pasti za 20 do 30 posto. U takvim se okolnostima zato očekuje da će tvrtke koje imaju proizvodnju u zemljama regije dobar dio proizvodnje tamo polako seliti - primjerice Kraš, koji je još 2003. godine pod svoje okrilje vratio tvornicu keksa Mira iz Prijedora u Republici Srpskoj. '

Cijeli članak pročitajte na Net.hr

50 odgovora na pitanja o EU (9)

Pitanje 9. Koja ću prava ja kao hrvatski građanin dobiti po stjecanju EU državljanstva?

Službeni odgovor: Državljanin Unije ima pravo putovati i obitavati na području svih država članica, ima pravo glasa na lokalnim izborima u bilo kojoj državi članici u kojoj živi, pravo da se obraća Europskom parlamentu te pravo na diplomatsku zaštitu članica EU u trećim zemljama.

Moje mišljenje: Državljanin današnje Hrvatske ima pravo putovati i obitavati na području svih država članica (ako ima novaca za putovanja), s toga ovaj dio službenog odgovora odaje potpuni besmisao pridruživanja. Također isto ide i za glasanje, ako osoba radi i živi u nekoj od članica EU. Što se obraćanja eurobirokratima tiče, opet govorimo o bezsmislu, pa valjda će se prvo građanin obratiti tijelima u svojoj državi bila ona ili nebila članica EU, a onda na sud za ljudska prava. I diplomatska zaštita na kraju, sve luđe od luđeg. Ako EU nije država ne vidim kako može nuditi diplomatsku zaštitu, znači kao i do sada diplomatsku zaštitu će nuditi svaka država članica ponaosob za svoje građane. (Ako EU planira biti država onda države članice gube svoj suverenitet, a domaći politači nam se kunu da to nije tako) Znači nema nikakve promjene. Ovo cijelo pitanje je samo bacanje prašine u oči.

Jeste li znali - po ulasku u EU u Hrvatsku se može doseliti 16 milijuna stranca

Završit ćemo u rezervatima kao Indijanci, a more će pripasti strancima – predviđa Bruno Langer, istarski aktivist, koji podsjeća da su stanovnici Mallorce, zbog politike masovnog useljavanja, postali manjina na vlastitom otoku.

Sve vjerojatniji skori ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, kao i najave prema kojima ćemo od zemlje iseljavanja, uskoro postati zemlja u koju stranci useljavaju, mnoge je političke aktiviste i ekologe natjeralo da uključe zvono za uzbunu, odnosno da upozore javnost na opasnosti koje, u novim okolnostima, prijete Hrvatskoj.

Tu prije svega misle na katastrofalno osmišljene prostorne planove koji predviđaju brojne i prevelike građevinske i stambene zone širom Hrvatske, i u koje bi, prema riječima stručnjaka, moglo useliti još čak 16 milijuna ljudi! No osim što bi gotovo učetverostručilo broj stanovnika, provođenje tako nakaradnih planova dovelo bi i do rasprodaje te betonizacije mnogih poljoprivrednih zemljišta, kao i do pucanja komunalne infrastrukture većine postojećih naselja.

Marina Dropulić potvrdila informaciju o 16 milijuna stranaca

- Završit ćemo u rezervatima kao američki Indijanci, dok će more pripasti strancima. Kako drugačije protumačiti planove prema kojima se u Hrvatsku može doseliti još tri do četiri nove Hrvatske, od čega bi čak tri do tri i pol milijuna ljudi moglo doći u priobalje. Svojevremeno sam u jednoj televizijskoj emisiji upozorio na tu skandaloznu činjenicu i nitko me nakon toga nije demantirao. Tadašnja je ministrica Marina Matulović-Dropulić, baš naprotiv, izjavila da nije istina da će 16 milijuna stranaca doseli na more, već da je toliko doseljenika predviđeno za cijelu zemlju! Kao da to išta mijenja na stvari – ističe Bruno Langer, poznati istarski aktivist, koji napominje da bi nam se moglo dogoditi ono što se već dogodilo stanovnicima Mallorce, koji su zbog politike masovnog useljavanja u kratko vrijeme postali manjina na vlastitom otoku.

- Prije četrdeset godina Mallorka je imala oko 300.000 stanovnika, da bi zbog nagle urbanizacije u slijedećih nekoliko desetljeća njena populacija narasla na preko 900.000 duša, nakon čega su stranci preuzeli i vlast na otoku – upozorava Langer, te se pita gdje se, u takvoj politici, zametnuo održivi razvoj i gdje su tu interesi domicilnog hrvatskog naroda.

Poropat: Gradnje je predviđena i u zaštićenim područjima

Langerove riječi potvrdio je i Bruno Poropat, poznati istarski arhitekt i prostorni planer, koji je zajedno s još nekoliko kolega prije desetak godina pregledao i analizirao svih 20 novih županijskih prostornih planova i na osnovu njih zaključio da se velika građevinska područja planiraju baš svugdje, te da bi u ta područja doista moglo useliti čak 16 milijuna ljudi!

- Gradnja naselja ili turističkih apartmana se predviđa i u mnogim zaštićenim područjima, u najljepšim puntama i na prekrasnim krajolicima, kakav je, između ostalog, i poluotok Pelegrin na otoku Hvaru. Novi prostorni planovi predviđaju, osim toga, i značajno širenje Zagreba, Splita, Dubrovnika i ostalih gradova za koje znamo da nemaju mnogo mjesta za širenje, osim u slučaju da se zelene površine i parkovi pretvore u građevinske zone. No, osim stambenih, novi urbanistički planovi predviđaju i brojne gospodarske zone, u koje će doći uglavnom investitori s prljavim industrijama, dakle onima koje razvijene zemlje ne žele u svojoj kući. Zasad, doduše, ne postoji interes za gradnju i naseljavanje svih tih planiranih građevinskih i stambenih područja, no problem je u tome što postojeći prostorni planovi imaju snagu zakona, što znači da bi bilo nemoguće spriječiti prodaju i naseljavanje tih područja, kada bi, jednog dana, potencijalni investitori ušli u 'Lijepu našu' – podvlači Poropat, te dodaje da Hrvatska hitno treba donijeti zaštitne mehanizme koji bi mogli spriječiti predviđeno otimanje i silovanje prostora.

Franolić: To je pokušaj legaliziranja velike pljačke prostora

Poput Poropata razmišlja i Damir Franolić, član ekološke udruge Plavi forum, koji je, pri pokušaju da pronađe uzrok predviđene masovne urbanizaciji, otišao i korak dalje, te dotaknuo samu srž problema, odnosno prstom upro u krivce za planirano nasilje nad prostorom.

- Iza svega stoji kratkoročni interes vladajuće političke elite koja je zbog jedne šnicle, figurativno govoreći, odlučila ubiti kravu. Drugim riječima, oni su zbog male i brze dobiti pristali ozakoniti rasprodaju poljoprivrednog zemljišta i nekretnina, ne vodeći pritom računa o potrebama stanovništva. Najbolje se to može prepoznati u okolnostima u kojima je nastao Zakon o golfu. Taj je zakon, da se razumijemo, napisao izraelski lobi koji ima namjeru jeftino doći do atraktivnog prostora. Predstavnici nekih izraelskih kompanija financirali su kampanju HDZ-a, te su tako kupili taj Zakon, kojega su kasnije sami i napisali. Radi se, dakle, o pokušaju legaliziranja velike pljačke kakvu smo već vidjeli ranih devedesetih, odnosno o pokušaju rasprodaje i urbanizacije atraktivnog poljoprivrednog zemljišta, a sve pod krinkom potrebe za izgradnjom golf igrališta. Golf tereni se, naime, ne grade na saniranim smetištima i kamenolomima daleko od mora, kako je to predviđeno u prostornoj strategiji Republike Hrvatske, već na atraktivnom poljoprivrednom zemljištu blizu mora, gdje se predviđa i gradnja popratnih apartmana – ističe Franolić.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Kupujmo Hrvatsko - kažu Britanci!

Što nas očekuje po ulasku u EU zorno ilustrira novi BBC-ev uradak čiji dio prenosim:

BBC pozvao čitav svijet da 'kupi Hrvatsku'

Ničim izazvan, na naslovnici BBC-a je osvanuo podugački članak kakvog se ne bi posramilo niti Ministarstvo turizma. Autorica u njemu podsjeća da će hrvatsko primorje od 2013. godine biti 'zrelo za berbu' i pritom 'smaragdnim stilom' čitav svijet poziva da 'kupuje Hrvatsko'.

Jedan od vodećih svjetskih medija, britanski BBC, objavio je u srijedu veliki tekst na naslovnici u kojem uvelike hvali Hrvatsku i praktički poziva sve one koji već nisu da posjete ljepotu Mediterana i, ako su pametni, kupe zemljište i zauvijek ostanu tamo živjeti.

Za dvije godine Hrvatska će, nakon Slovenije, postati druga država iz bivše jugoslavije koja će se pridružiti Europskoj Uniji, postajući tako 28. članica EU, no RH se već sada okrenula licu budućnosti. Otkada su ratne 90-e završile, Hrvatska je postala vodeća turistička destinacija za zapadnjačke turiste. Kilometri prelijepe obale jadranskog mora te šume i jezera u unutrašnjosti privikli su putnike i kupce 'drugog doma' iz cijelog svijeta. Nacija često uhvaćena usred Osmanskog carstva, Habsburške monarhije i ostalih tvorevina, Hrvatska na jedinstven način kombinira slavensko srce i dušu mediterana.

Obala duga 1,778 km ima više od tisuću otoka i preko 300 sunčanih dana godišnje. Smaragdno more je kristalno čisto, a morski plodovi su nevjerojatno ukusni. Iako unutrašnjost obiluje simpatičnim kamenom i krških planina, prelijepim jezerima i vodopadima, a Zagreb ima bogatu kulturu i obilni program noćnog život, glavna turistička atrakcija i centar zbivanja je na obali. Posjetitelji doslovno hrle na šljunčane plaže istarskog poluotoka, prelijepe otoke na plavo-zelenom moru, povijest, kulturu i ljepotu Splita i Dubrovnika te na otmjene zabave na otoku Hvaru. Maslinova ulja i vina svjedoče mediteranskim korijenima, a iako nisu sva vina vrhunske kvalitete, rashlađena boca Grka uz zalazak sunca iza mora neopisiv je osjećaj.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr

Val ksenofobije preplavit će i Hrvatsku kad uđemo u EU

Multikulturalizam u Europi je mrtav! - istaknula je Angela Merkel, njemačka kancelarka, još prošle godine, a na nedavnom summitu NATO-a u Muenchenu njezin britanski kolega David Cameron ponovio je istu izjavu. 

U međuvremenu se dogodio Anders Behring Breivik, antiislamist i ekstremni desničar, koji je u svojim sumanutim napadima usmrtio 76 ljudi u Oslu i na otočiću Utoya. Zato je Europska komisija od zemalja članica zatražila da intenzivnije nadziru političke ekstremiste. Neprijateljstvo prema strancima i ekstremizam biti će teme i na idućem sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova EU, gdje će biti pozvani i predstavnici Norveške. 

Drugim riječima, sada je i “službeno” priznato da Europa ima problem sa isključivošću u vlastitim redovima. Dakako, ni to ne može bez proračuna, pa je već poznato da će se za borbu protiv radikalizacije izdvojiti za početak četiri milijuna dolara. 

Jačanje islamofobije

Početak priče o porastu ksenofobije možemo tražiti od uspješnice Thila Sarrazina ”Deutschland schafft sich ab” koji je javno progovorio o prolemima integracije imigranata u Njemačkoj. Mnogo jaču, nažalost i tragičnu, poruku o neprihvaćanju mulitkulturalizma kao odgovora na globalizaciju poslao je norveški krvnik, ističući rastući gnjev Europljana prema novim socio-ekonomskim prilikama u zoni. To se ne može poreći čak i ako Breivikovi odvjetnici uspiju u svojoj nakani da njihov štićenik bude proglašen psihički poremećenom osobom.

Protomodernizacija, problemi s imigrantima, reakcije na kulturnu globalizaciju i gubljenje nacionalnog identiteta, promjene društvenih struktura društva, islamizacija Europe i naravno ekonomska kriza... sve su to razlozi jačanja nezadovoljstva, diljem cijele Europe, koje se najbolje očituje u jačanju populističke desnice u gotovo svim europskim zemljama. 

Cijeli članak pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji

utorak, 26. srpnja 2011.

Adris i TDR strahuju od ulaska Hrvatske u EU

Hrvatska industrija bi mogla pretrpjeti štete zbog ulaska u EU jer će tako biti ugrožen izvoz na tržište Srbije. Najviše će biti pogođena duhanska industrija.

Ulaskom u EU Hrvatska automatski istupa iz CEFTA zbog čega se mijenjaju carinske stope, koje postaju znatno više.

Tvornica duhana Rovinj obrađuje 8 tona duhana na sat u tvornici koja je posljednja riječ tehnike u industriji i koja je napravljena pre svega par godina. Od toga veći deo cigareta završi na tržištu Bosne, Srbije, Makedonije. Trenutno fabrika radi u tri smjene ali veliko je pitanje hoće li tako ostati.

Kada Hrvatska pristupi EU, istupit će iz CEFTA-e a to znači da će se promijeniti i carinske stope. Na primjer, u Srbiji je trenutna carina za cigarete prema Hrvatskoj 15 posto, a bit će 47 posto. U Bosni trenutno nema carine, a bit će 15 posto.

“Naravno da se boje toga što će se dogoditi jer će samo u Srbiji morati dati 10 milijuna eura više godišnje na ime carina. Vrše pritisak na vladu da se potpiše bilateralni sporazum sa Srbijom, to bi bio jedini način da riješi situacija”, kaže Davor Tomašković, predsednik uprave TDR.

Cijeli članak pročitajte na Seebiz.eu

Pomoz Bože - Jandrokoviću

'HDZ misli da je dobro što Hrvatska ulazi u EU, a ako netko misli drugačije, neka iziđe na izbore i siguran sam da takve birači neće honorirati jer će dobiti jedan do dva posto glasova', rekao je između ostalog Jandroković, koji je podsjetio i da je Sveti Otac zagovornik ulaska Hrvatske u EU.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković izjavio je u ponedjeljak navečer da se ne boji istupa bivšeg premijera Ive Sanadera pri povratku iz austrijskog pritvora u Hrvatsku jer je taj povratak očekivan.

"Logično je da se Ivo Sanader vraća u Hrvatsku jer smo očekivali da će on ovaj tjedan biti izručen Hrvatskoj", rekao je u Splitu ministar Jandroković prije Sanaderova dolaska u Hrvatsku.

Jandroković je u Splitu održao predavanje na javnoj tribini "Hrvatska 28. članica EU-a" koju je organizirao županijski splitsko-dalmatinski HDZ.

Odgovarajući na novinarska pitanja o "nesporazumima u sukreiranju vanjske politike" Hrvatske između Vlade RH i predsjednika Republike Ive Josipovića, ministar Jandroković je zamjerio Josipoviću da pokušava voditi "paralelnu politiku".

"Što se tiče Ministarstva vanjskih poslova i Vlade RH, mi se držimo onoga što kaže Ustav RH i zainteresirani smo za suradnju i sukreiranje (vanjske politike), ali, čini se da nekad zaista s druge strane nema sukreiranja, nego se pokušava voditi jedna paralelna politika bez dovoljno konzultacija", ocijenio je Jandroković i kao primjer naveo današnji sastanak na Brijunima kojem je domaćin bio predsjednik Josipović, a nazočili su srbijanski predsjednik Boris Tadić i tri člana Predsjedništva BiH: Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović.

Cijeli članak pročitajte na Dnevno.hr