Siromašne Slovake prisilili da pomognu bogatim Grcima

Unatoč slovačkom 'ne', njemačka premijerka Merkel je jasno poručila: 'do kraja listopada sve će članice prihvatiti povećanje sredstava kriznog EU fonda. Tako je i bilo. Građani svih prezaduženih članica eurozone višestruko su bogatiji od Slovaka iz čijih će džepova Europa sada za sebe  uzeti 7,7 milijardi eura.

Unatoč masovnom negodovanju stanovništva, slovački parlament je u drugom pokušaju 'pristao' financijski učestvovati u europskom kriznom fondu kojim će se pomoći prezaduženim članicama eurozone, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj...

Zanimljivo je pritom da su redom sve prezadužene članice eurozone višestruko bogatije od Slovaka iz čijih polupraznih džepova sada treba uzeti 7,7 milijardi eura kako bi bogati i dalje živjeli.

Koliki je apsurd po srijedi pokazuju i slijedeći podaci economywach.com-a. Grčka s dvostruko više stanovnika, i 3,5 puta većim BDP-om uzeti će novac od siromašne Slovačke čiji umirovljenici primjerice primaju oko četiri puta manju prosječnu mirovinu od Grka.

Istovremeno, da bi održala svoj visoki životni standard ta se mediteranska zemlja zadužila čak 327 milijardi eura (142 posto svog BDP-a) a taj će dug sada morati vračati disciplinirani Slovaci.

O slobodi malih naroda unutar Europske unije, kaže ekonomski analitičar Guste Santini, mnogo govori izjava njemačke premijerke Merkel koja je unatoč slovačkom odbijanju sudjelovanja u kriznom fondu najavila da će 'sve članice eurozone (uključujući Slovačku), do kraja listopada prihvatiti povećanje sredstava Fonda'. Nakon što je jučer zbog protivljenja toj odluci srušena slovačka Vlada, parlament je danas popodne prihvatio odluku da ta siromašna državica jamči sa skoro 8 milijardi eura (skoro desetinom svog godišnjeg BDP-a) za posrnule europske megaekonomije.

Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr

Video: Vrhunac američke hipokrizije u sedam

U SEDAM kratkih minuta predočeni su vrhunci američke hipokrizije koja podržava bunt prosvjednika protiv arapskih autokrata na Bliskom istoku, dok svoje prosvjednike za veću socijalnu pravdu zasipa suzavcem i trpa u marice.

"Ljudi Bliskog istoka kao i ljudi od svuda traže šansu da doprinesu i da imaju ulogu u donošenju odluka koje oblikuju njihove živote. Vođe moraju odgovoriti ovim aspiracijama i pomoći izgraditi bolju budućnost za sve. Moraju gledati na civilno društvo kao na svoga partnera, a ne kao na prijetnju", isječak je to govora američke državne tajnice Hillary Clinton kojim i započinje film, a koji otkriva svu ispraznost i laž američke demagogije o slobodi koja se raspala poput kule od karata na primjeru Wall Street prosvjednika.

Cijeli članak pročitajte na Index.hr

Prosvjed protiv elita u više od tisuću gradova

Prosvjednici u Puli, Zagrebu, Rijeci i Splitu naći će se na listi više od tisuću svjetskih gradova na svim kontinentima u kojima će se 15. listopada održati prosvjed 15.O protiv koruptivnog kapitalizma, pohlepe elita i lažne demokracije. Nakon pokreta Occupy Wall Street, gdje od 17. rujna Njujorčani ukazuju na neodrživu povezanost kapitala i politike, koja je ljude raslojila na 1 posto onih koji imaju previše i još im nije dovoljno i 99 posto ostalih, koji žive sve teže, slijedi globalni prosvjed.

Prosvjed će se 15. listopada u 18 sati održati na Trgu Portarata u središtu Pule. Prosvjede je, osim studenata Filozofskog, podržao i Nezavisni hrvatski sindikat i Građanska akcija, a očekuje se i podrška niza nevladinih organizacija.

Nositelji hrvatskih prosvjeda 15.O poručuju građanima da ne očekuju instant rješenja. Najavljeni je prosvjed samo početak dugotrajne borbe. Iako će prosvjednici u nekoliko europskih gradova okupirati burze, kao što je to primjer na njujorškom Wall Streetu, u Hrvatskoj se takve akcije ne očekuju. Prosvjed će biti miran, a na plenumu, koji je također jedna od bitnih karakteristika direktne demokracije, dogovarat će se daljnje aktivnosti.

(Pre)često se zaboravlja na osnovna prava koja su nam oduzeta i bez da smo toga svjesni. Pokret 15.O je tu da bi ljudi izrazili nezadovoljstvo neoliberalnim kapitalizmom koji je svijet otjerao u krizu, radi kojeg ljudi diljem svijeta gladuju kako bi pohlepna elita mogla prosperirati. 15.O želi podsjetiti građane da demokracija nije glasanje na izborima jednom u četiri godine, demokracija nije šutnja, vrijeme tog sustava je prošlo.

Cijeli članak pročitajte na ipress.hr

Nema više lakog novca iz EU-a

Dok se Hrvatska priprema za referendum o ulasku u EU, u Uniji se odvijaju promjene kojima praktički zastarijevaju sve one odredbe koje su upisane u hrvatski pristupni ugovor. Promjene se tiču novca koji Hrvatska može preuzeti iz kohezijskih fondova.

Naime, Europska komisija je u četvrtak predstavila novi koncept kohezijske politike koji bi vrijedio od 2014. do 2020. godine, a u kojem se predlaže smanjenje maksimalnog iznosa koji neka zemlja može godišnje uzimati iz fondova. Tako bi svaka zemlja članica od 2014. godine mogla 'vući' samo 2,5 posto svog GNI-ja (bruto nacionalnog dohotka, što je bruto društveni prihod uvećan za prihode iz inozemstva i umanjen za prihode koji se šalju u inozemstvo). Hrvatska je pak u pristupnom ugovoru dogovorila da iz kohezijskih fondova može vući maksimalno 3,53 posto BDP-a, a ako bi gore navedeni prijedlog EK-a prošao, to bi za našu zemlju značilo razliku od 502 milijuna eura godišnje!

Također, EK je predložila i da se novac iz EU fondova oduzme onim zemljama čiji javni dug prelazi 60 posto BDP-a, a proračunski deficit im je veći od 3 posto. Za usporedbu, Hrvatska po podacima Vlade ima javni dug od oko 50 posto BDP-a, a proračunski deficit je lani bio 4,7 posto.

Cijeli članak pročitajte na net.hr