nedjelja, 7. kolovoza 2011.

'Zlatna groznica' jača nego ikad

Do rasta cijene zlata dovela su tri događaja - početak krize u SAD-u, prezaduženost Grčke, pa drugih zemalja eurozone

Već godinama cijena zlata zna samo za jedan pravac - naviše. Prvo su zlato kupovali samo privatni i institucionalni investitori, a sada su se na tržištu kao veliki kupci pojavile i centralne banke, piše Deutsche Welle.

Unca zlata djeluje prilično nezanimljivo, teška je 31 gram i usprkos svemu na većoj cijeni je nego ikada.

Uplašeni od dužničke krize koja prijeti Europi i političke nestabilnosti u SAD, mnogi investitori bježe u navodno sigurnu luku, trenutno unca zlata košta više od tisuću i pol dolara i dvostruko je skuplja nego prije dvije godine. Cijena se na prošlotjedni, crni četvrtak popela na 1.665,57 dolara.

"Zlato trenutno djeluje kao čvrsta stijena u buri. Mislim da će biti na cijeni sve dok ne budu riješene dužničke krize u Europi i SAD-u“, procjenjuje Eugen Weinberg, analitičar tržišta Commerzbanka.

Desetljeće zlata

Nije uvijek tako bilo. Krajem devedesetih godina unca zlata vrijedila je samo 300 dolara što je jedva pokrivalo troškove proizvodnje.

Cijena unce zlata 2000. godine bila je 272 dolara, dvadeset dolara manje od cijene proizvodnje. Ali, poslije napada 11. rujna 2001. godine sve se promijenilo.

Kako bi spriječile recesiju centralne banke preplavile su tržišta novcem, kamate su se ubrzano kretale u pravcu nule i ponovo se pojavila opasnost inflacije. Rasle su cijene sirovina i namirnica, u SAD je počeo rasti mjehur na tržištu nekretnina.

Tri vala potražnje

Nakon toga uslijedila su tri vala potražnje za zlatom koja su dovela do rasta cijene: 2008. godine kada je bankrotirala velika američka investicijska banka Lehman Brothers, 2010. kada je postalo jasno da je Grčka prezadužena i 2011. godine kada se vidjelo da Europska monetarna unija ima silne muke da izađe na kraj s dugovima perifernih zemalja - Irske, Portugala i Španjolske.

Od tada u utrci za zlatom nema pauze. Zlato je mnogo više od obične sirovine, ocjenjuje se u analizama Commercbanke i konstatira da trenutačni razvoj „pokazuje da zlato nije samo zaštita od inflacije, pokazatelj nesigurnosti i zamjena za dolar“, nego i moneta koja profitira od slabosti dvije velike valute - eura i dolara.

Međutim, neki drugi analitičari pozivaju na oprez. Za Susanne Steinmann iz banke Quirin mnogo je razumnije „da se imovina uvijek rasporedi na više strana. To je slučaj i sa zlatom.

Privatni investitori trebali bi dio novca uložiti i u zlato, no odlučiti se samo za ulaganje u zlato predstavlja rizik koji, na žalost, danas mnogi podcjenjuju“.

Prema procjenama Landesbank Baden-Württemberg (LBBW) unca zlata porast će do 1.750 dolara, jer zlato ne kupuju samo privatni investitori, nego i hedge fondovi i drugi institucionalni investitori (banke, fondovi, osiguranja) kako bi se zaštitili od slabog dolara.

Cijeli članak pročitajte na Banka magazine

Nema komentara:

Objavi komentar